Grofovija
Grofovija (njem. Grafschaft / grāveschaft,[1][2] od Graf — „grof”, visoka i nasljedna plemićka titula[3]) područje je kojim su tokom srednjeg vijeka kao monarhovi vazali vladali grofovi.[4]
Kada su Normani osvojili Englesku, doneli su taj termin sa sobom. Saksonci su već bili uspostavili okruge koji su postali istorijski okruzi Engleske, nazivajući ih šire;[5] pri čemu mnoga imena okruga potiču od naziva okružnog grada (sedišta okruga) sa dodatkom reči šir: na primer, Glosteršir i Vusteršir.[6] Anglosaksonski termini erl i erldom su uzeti da su ekvivalentni kontinentalnim terminima „grof“ i „grofovija“ pod osvajačkim Normanima, a vremenom su se ova dva spojila i postala ekvivalentna. Dalje, kasnije uvezeni termin postao je sinonim za izvornu staroenglesku reč sċīr ([ʃiːr]) ili, u modernom engleskom, shire – ekvivalentnu administrativnu podelu kraljevstva. Termin „okrug” je evoluirao, shodno tome, da označi nivo lokalne administracije koji je bio neposredno ispod nacionalne vlade, unutar unitarnog (nefederalnog) sistema vlasti. Okrug se kasnije takođe drugačije koristio u nekim federalnim sistemima vlasti, za lokalnu administrativnu podelu podređenu primarnom subnacionalnom entitetu, kao što je provincija (npr. Kanada) ili teritorijalna jedinica trećeg nivoa (NUTS 3).
U Sjedinjenim Državama i Kanadi, osnovanim 600 godina kasnije[a] na britanskim tradicijama, okrugi su obično administrativna podela postavljena pogodnim geografskim razgraničenjem, koji u upravljanju imaju određene službenike (na primer šerife i njihova odeljenja) kao deo državnog i pokrajinskog mehanizma, uključujući geografski zajedničke sudske sisteme.[7]
Okrug se može dalje podeliti na distrikte, stotine, opštine ili druge administrativne jurisdikcije unutar okruga. Okrug obično, ali ne uvek, sadrži gradove, naselja, varoši, sela ili druge opštinske korporacije, koje su u većini slučajeva donekle podređene ili zavisne od okružnih vlada. U zavisnosti od nacije, opštine i lokalne geografije, opštine mogu ili ne moraju biti podvrgnute direktnoj ili indirektnoj kontroli okruga — funkcije oba nivoa se često konsoliduju u gradsku vlast kada je oblast gusto naseljena.[b]
Izvan zemalja engleskog govornog područja, ekvivalent izraza county se često koristi da opiše podnacionalne jurisdikcije koje su strukturno ekvivalentne okruzima u odnosu koji imaju sa svojom nacionalnom vladom;[v] ali koje nisu uvek administrativno ekvivalentne okruzima na pretežno engleskom jeziku.
Istorija uredi
Korijeni grofovija nalaze se još krajem Rimskog carstva kao comitatus. Za vrijeme ranog srednjeg vijeka samostalno su se prošilili na prostoru bivše rimske provincije Galije. Njihova teritorija se često podudarala sa rimskim administrativnim jedinicama civitas (lat. civitas).[8] Franci su razvojem feudalizma preuzeli taj oblik uprave i proširili ga po čitavoj kontinentalnoj Evropi. Karolinzi su duž svojih granica radi odbrane teritorije spajali po nekoliko grofovija u marke.[9]
U Svetom rimskom carstvu, brojni carski grofovi (njem. Reichsgrafen) vladali su svojim grofovijama gotovo potpuno suvereno sve do Bečkog kongresa 1815. Nakon njega su nastojali sačuvati svoje priviligije, proguravajući članove svojih porodica u Dijete i osiguravši tako djelomični imunitet pred sudom.
U dijelovima Evrope gdje plemstvo nije imalo velike feude grofovi su još dugo zadržali određene feudalne privilegije nad zemljom i selima u svojoj grofoviji, kao što je pravo na seljačke usluge, do povremenih naknada za korištenje šuma, mlinova, bunara i pašnjaka. Ta prava su se vremenom smanjivala, pa su u velikoj mjeri prekinuta prije ili tokom 19. vijeka.
Vidi još uredi
Napomene uredi
- ^ Godina 1666. u konsolidaciji Kanade posle Francuskog i indijanskog rata od Normanskog osvajanja 1066. godine...600 godina.
- ^ Što je veći populacioni centar i što je stanovništvo gušće, veća je verovatnoća da su preuzete i podvedene funkcije na nivou okruga; obično na osnovu posebnog zakona koji donosi nadležni zakonodavni organ.
- ^ Nacionalne vlade koje su federacije, kao što je Nemačka, imaju pododseke slične engleskim okruzima po veličini. Francuska ima regione i departmane koji na sličan način pružaju državne usluge. Koje su usluge mapirane u koje vladine urede, nivo ili zvaničnike je u nadležnosti nacionalnog ustava i zakonodavnog tela.
Reference uredi
- ^ „Grafschaft, die”. www.duden.de (na jeziku: (jezik: nemački)).
- ^ Chambers Dictionary, L. Brookes (ed.), 2005, Chambers Harrap Publishers Ltd, Edinburgh
- ^ „graf”. www.vokabular.org (na jeziku: (jezik: srpski)).
- ^ The Oxford Dictionary of English Etymology, C. W. Onions (Ed.), 1966, Oxford University Press
- ^ Vision of Britain [1] – Type details for ancient county. Retrieved 31 March 2012
- ^ „county”. Etymology Online.
- ^ „County Government”. Citizen's Guide to Pennsylvania Local Government: 8. 2010. Pristupljeno 2016-08-09. „The eleven elected county officers are enumerated in the Pennsylvania Constitution, but their powers and duties are prescribed by statutes located throughout the county codes and general state laws. Consolidation of certain offices in smaller counties involves the offices of prothonotary, clerk of courts, register of wills and recorder of deeds.”
- ^ „Grafschaft” (na jeziku: (jezik: nemački)). enzyklo.
- ^ „grofovija”. www.hrleksikon.info (na jeziku: (jezik: hrvatski)). Pristupljeno 22. 4. 2016.
Literatura uredi
- Pine, L. G. Titles: How the King Became His Majesty. New York: Barnes & Noble, 1992. p. 73. OCLC 27827106.
- „An Online Encyclopedia of Roman Emperors”. University of South Carolina. Pristupljeno 2008-04-10.
- Institut für Wissenschaftliche Zusammenarbeit mit Hochschulen der Entwicklungsländer (Tübingen, Germany) (1976). Philosophy and History. Philosophy and History. str. 105.
- Jeep, John M. (2001). Medieval Germany: An Encyclopedia. Psychology Press. str. 140. ISBN 0824076443.
- „Geschiedenis”. Ppant.be. Arhivirano iz originala 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 2016-08-27.
- Dotzauer, Winfried: Geschichte des Nahe-Hunsrück-Raumes von den Anfängen bis zur Französischen Revolution; Stuttgart: Steiner. 2001. ISBN 3-515-07878-9. (online at Google Books)
- Fabricius, Wilhelm: Die Herrschaften des unteren Nahegebietes. Der Nahegau und seine Umgebung; Geschichtlicher Atlas der Rheinprovinz 6; Bonn: H. Behrend, 1914
- Köbler, Gerhard: Historisches Lexikon der deutschen Länder. Die deutschen Territorien und reichsunmittelbaren Geschlechter vom Mittelalter bis zur Gegenwart. 6. Auflage. Beck, München . 1999. ISBN 3-406-44333-8.
- Huberty, Michel; Giraud, Alain; Magdelaine, F. and B. (1985). L'Allemagne Dynastique, Tome IV. France: Laballery. ISBN 2-901138-04-7.
- „County Government”. Citizen's Guide to Pennsylvania Local Government: 8. 2010. Pristupljeno 2016-08-09. „The eleven elected county officers are enumerated in the Pennsylvania Constitution, but their powers and duties are prescribed by statutes located throughout the county codes and general state laws. Consolidation of certain offices in smaller counties involves the offices of prothonotary, clerk of courts, register of wills and recorder of deeds.”
- „Amternes administration 1660–1970 (in Danish)”. Dansk Center for Byhistorie. Arhivirano iz originala 4. 1. 2010. g. Pristupljeno 1. 1. 2007.
- „Country Compendium, A companion to the English Style Guide” (PDF). European Commission Directorate-General for Translation (EC DGT). februar 2017. str. 50—51. Arhivirano (PDF) iz originala 2022-10-09. g.
- Mayer, Theodor, "Über Entstehung und Bedeutung der älteren deutschen Landgrafschaften", in Mitteralterliche Studien – Gesammelte Aufsätze, ed. F. Knapp (Sigmaringen 1958) 187–201. Also published in Zeitschrift der Savigny-Stiftung für Rechtsgeschichte, Germanische Abteilung 58 (1938) 210–288.
- Mayer, Theodor, 'Herzogtum und Landeshoheit', Fürsten und Staat. Studien zur Verfassungsgeschichte des deutschen Mittelalters (Weimar 1950) 276–301.
- Eichenberger, T., Patria: Studien zur Bedeutung des Wortes im Mittelalter (6.-12. Jahrhundert), Nationes – Historische und philologische Untersuchungen zur Entstehung der europäischen Nationen im Mittelalter 9 (Sigmaringen 1991).
- Van Droogenbroeck, Frans J., 'De betekenis van paltsgraaf Herman II (1064-1085) voor het graafschap Brabant', Eigen Schoon en De Brabander, 87 (2004), 1-166.
- Van Droogenbroeck, Frans J., Het landgraafschap Brabant (1085-1183) en zijn paltsgrafelijke voorgeschiedenis. De territoriale en institutionele aanloop tot het ontstaan van het hertogdom Brabant (2004)
- „Kreisfreie Städte und Landkreise nach Fläche und Bevölkerung auf Grundlage des ZENSUS 2011 und Bevölkerungsdichte – Gebietsstand: 31.12.2015” (XLS) (na jeziku: nemački). Statistisches Bundesamt Deutschland. jul 2017. Pristupljeno 9. 8. 2017.
- ideo.pl, ideo- (2019-04-27). „Gminy wiejskie chcą lepszej ochrony swych granic”. Prawo.pl (na jeziku: poljski). Pristupljeno 2021-02-15.
- Upshur, Jiu-Hwa; Terry, Janice; Holoka, Jim; Goff, Richard; Cassar, George H. (2011). Cengage Advantage Books: World History. I. California: Wadsworth Publishing Co. Inc. str. 329. ISBN 9781111345167.
- Larence, Sir James Henry (1827) [first published 1824]. The nobility of the British Gentry or the political ranks and dignities of the British Empire compared with those on the continent (2nd izd.). London: T.Hookham – Simpkin and Marshall. Pristupljeno 2013-01-06.
- Augustine, Dolores L. Patricians and Parvenus. Wealth and High Society in Wilhelmine Germany (Berg, 1994).
- Augustine, Dolores L. "Arriving in the upper class: the wealthy business elite of Wilhelmine Germany." in David Blackbourn and Richard J. Evans, eds., The German Bourgeoisie: Essays on the Social History of the German Middle Class from the Late Eighteenth to the Early Twentieth Century (1991) pp: 46-86.
- Berdahl, Robert M. The politics of the Prussian nobility: The development of a conservative ideology, 1770-1848 (Princeton UP, 2014).
- Buse, Dieter K. and Doerr, Juergen C., eds. Modern Germany: An Encyclopedia of History, People, and Culture, 1871-1990 (2 vol. Garland, 1998) pp. 41–42.
- Cecil, Lamar. "The creation of nobles in Prussia, 1871-1918." American Historical Review 75.3 (1970): 757-795 online.
- D'Almeida, Fabrice. High Society in the Third Reich (2008) excerpt
- Godsey, William D. (2004). Nobles and Nation in Central Europe: Free Imperial Knights in the Age of Revolution, 1750–1850. Cambridge University Press. ISBN 9781139456098.
- Binder-Krieglstein, Reinhard (2000). Österreichisches Adelsrecht 1868 – 1918/19: von der Ausgestaltung des Adelsrechts der cisleithanischen Reichshälfte bis zum Adelsaufhebungsgesetz der Republik unter besonderer Berücksichtigung des adeligen Namensrechts (na jeziku: nemački). Frankfurt am Main [u.a.]: Peter Lang. ISBN 978-3-631-34833-8.
- von Coudenhove-Kalergi, Richard. Adel. Vienna. 1923.
- Frank-Döfering, Peter. Adelslexikon des österreichischen Kaisertums 1804–1918 (in German). Herder, Vienna . 1989. ISBN 3-210-24925-3..
- Lieven, Dominic (1993). The aristocracy in Europe: 1815–1914 (1st izd.). New York: Columbia Univ. Press. ISBN 0-231-08112-X..
- Siegert, Heinz. Adel in Österreich(in German). Vienna 1971.
- Stekl, Hannes. Adel und Bürgertum in der Habsburgermonarchie 18. bis 20. Jahrhundert(in German). Oldenbourg, Vienna . 2004. ISBN 3-486-56846-9.
- Walterskirchen, Gudula. Blaues Blut für Österreich (in German). Amalthea, Vienna . 2000. ISBN 3-85002-452-0.
- Walterskirchen, Gudula. Der verborgene Stand. Adel in Österreich heute (in German). Amalthea, Vienna . 2007. ISBN 3-85002-428-8.
- Der Gotha. Supplement. Der "Österreich-Gotha". Mit Ergänzungswerken zum deutschen Adel (in German). Saur, Munich . 1997. ISBN 3-598-30359-9.
- Hurwich, Judith J. "Marriage strategies among the German nobility, 1400-1699," Journal of Interdisciplinary History (1998) 29#2:169–195.
- Kaudelka-Hanisch, Karin. "The Titled Businessman: Prussian Commercial Councillors in the Rhineland and Westphalia during the Nineteenth Century", in David Blackbourn and Richard J. Eellung der Mediatisierten 1815–1918, Stuttgart 1957 (Göttingen ²1964). (Deals with the social and political rank of the former sovereign nobles of the Holy Roman Empire who were mediatized from 1803 to 1815.)
- Johannes Rogalla von Bieberstein: Adelsherrschaft und Adelskultur in Deutschland. Limburg a.d.Lahn.: C.A. Starcke 1998.
Spoljašnje veze uredi
- Mediji vezani za članak Grofovija na Vikimedijinoj ostavi