Gumno

Gumno ili guvno, mjesto na kome se vrši žito; u nastanjenim planinskim ili drugim vrletima mjesto na kome se ljudi sastaju, druže, dogovaraju i igraju. Odredila ga je nepristupačna i negostoljubiva konfiguracija tla. To je mali horizontalni plato ograđen, najčešće, kamenom.

Vuk Karadžić o gumnu

“ U Crnoj Gori a i onuda po primorju gumna su postavljena i okolomeđena kamenom. Onamo se najviše po gumnima i igra (jer su mnoge kuće po takvoj vrleti da valja tražiti mjesto gdje se može igrati), a i ljudi po kolomatu njihovome sjede i dogovaraju se za različne stvari.“

Gumno u običajima

Gumno je jedno od mjesta na kome se, po narodnom vjerovanju, rado sastaju demoni, posebno oni zli, i to najčešće vještice. Po narodnom vjerovanju vještice se redovno sastaju 1. marta i o jesenjoj ravnodnevnici, u gluvo doba noći, ali ih ima i u drugim danima. Postojala su zabranjena mjesta na koja, po vjerovanjima, noću nije trebalo odlaziti. (jaz (kanal), ćuprija (most), bunjište, raskršće ali i gumno... )

Vještica kaže drugaricama prije uzlijetanja:

“ Ni o trn, ni o grm, već na pometno gumno“.

U šumadijskim selima se ovako kaže kada se na nebu spazi „zvezda“ (meteor), kako bi pala na gumno s vješticama.

O gumnu se još kaže:

„Među one stvari koje djevojci ne mogu dopasti broji se onamo i gumno.“

“Igrah se zlatnom jabukom,

Po polju po mjedenome,

Po gumnu po srebrnome.

Gumno — simboličko značenje

Za neukog i primitivnog čovjeka su po pravilu, najvažnija mjesta za njegovo postojanje, bila provokacija kao i izvor sujevjerja (jaz kojim se dovodi voda na vodenični točak, ćuprija kojom se moste obale, vodenica koja melje hljebno žito...). Ta najvažnija mjesta su elementarno bila za njega i najveća briga. Njih valja zaštititi od demona, ali i od ljudskih strahova. Nije novina da se strah kuraži ne bi li se pobijedio.

Vidi još

• Kraljičino brdo