Gnjilan (Pirot)
Gnjilan je naselje grada Pirota u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2011. ima 2520 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 2478 stanovnika).
Gnjilan | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pirotski |
Grad | Pirot |
Stanovništvo | |
— 2011. | 2520 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 09′ 26″ S; 22° 33′ 11″ I / 43.157333° S; 22.553° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 367 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 18309 |
Pozivni broj | 010 |
Registarska oznaka | PI |
Prošlost uredi
Gljilan je 1879. godine imao 87 kuća sa 532 duše, među kojima nije bilo pismene osobe a broj poreskih glava iznosio je 115.[1]
Gnjilan se nalazi zapadno od Pirota, na oko 2-3 kilometra, gotovo kao njegov sastavni deo. Povezan je asfaltnim putem i ima dobre autobuske veze. Na njegovom ataru su rasadnik i pirotska bolnica. Zaštićen je Belavom od hladnih severnih vetrova i izložen suncu čitavog dana.
O nastanku sela i njegovom imenu nema legendi ali može da se pretpostavi da je ime nastalo od stare srpske reči gnjila, što znači „glina“, koje u atarima Gnjilana i susednih sela ima u izobilju i koju koriste nadaleko poznati lončari iz ovih sela. Po njoj su inače dobili ime Gnjilane, Gnjionik, Gnjilište i druga mesta. Deo atara odgovara sitnom stočarstvu, pa je više od jedne trećine domaćinstava imalo pojate. Gnjilan je od davnina čuven po velikim površinama pod vinogradima i po najboljem grožđu i vinu. Oranične površine su pogodne za vinogradarstvo, voćarstvo, ratarstvo i povrtarstvo. Tržišni viškovi su grožđe, vino, rakija, arpadžik. Oskudicu u ogrevnom drvetu su rešavali sa Lužničanima razmenom grožđa za drva. Veliki broj stanovnika, a malo zemlje, pa su oskudica i siromaštvo bili prisutni u velikom broju domaćinstava.
Bilo je mnogo zanatlija u ovom naselju: desetak lončara, pa opančari, krojači, kacari, kolari, kovači, bravari. Bilo je pet do šest rabadžija i nekoliko fijakerdžija a mnogi su išli u pečalbu. Blizina Pirota olakšava prodaju tržišnih viškova i lakši dolazak do novca od prilike do prilike. Selo ima desetak bunara (Klisursći, kod Duplju, Vovsći, Tričkov bunar, bunar na širintu, Džunćin, Čačin, Gospodinsći i Vlatkov bunar) i izvorsku vodu sa desetak česama (Kod školu, kod Zadrugu, Tričkova, Ćućurkova /Čučurćina, Klisurska, Alćevac, Taratorova, Popazova, Bajir češma prema Krajište), ali se često javljala oskudica u vodi pre nego što je priključeno na seoski vodovod. Vodenice na Kosturskoj reci su čitave godine radile (Popazova / Potina, Tornjina i Vlatkova / Kikina i Selimova sa tri, a Golubova sa jednim vitlom).
Delovi sela: Donja i Gornja Mala.
Demografija uredi
U naselju Gnjilan živi 1960 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,6 godina (37,2 kod muškaraca i 38,1 kod žena). U naselju ima 774 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,20.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 16 | 10 | ||
80+ | 19 | 31 | ||
75—79 | 25 | 29 | ||
70—74 | 45 | 45 | ||
65—69 | 42 | 55 | ||
60—64 | 52 | 51 | ||
55—59 | 57 | 47 | ||
50—54 | 116 | 90 | ||
45—49 | 126 | 107 | ||
40—44 | 109 | 100 | ||
35—39 | 82 | 98 | ||
30—34 | 75 | 65 | ||
25—29 | 97 | 103 | ||
20—24 | 90 | 90 | ||
15—19 | 114 | 97 | ||
10—14 | 86 | 71 | ||
5—9 | 58 | 57 | ||
0—4 | 64 | 59 | ||
Prosek : | 37,2 | 38,1 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.065 | 312 | 695 | 46 | 11 | 1 |
Ženski | 1.018 | 197 | 693 | 114 | 13 | 1 |
UKUPNO | 2.083 | 509 | 1.388 | 160 | 24 | 2 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 569 | 28 | 0 | 0 | 244 |
Ženski | 367 | 28 | 0 | 0 | 188 |
UKUPNO | 936 | 56 | 0 | 0 | 432 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 23 | 70 | 41 | 9 | 35 |
Ženski | 6 | 5 | 27 | 6 | 1 |
UKUPNO | 29 | 75 | 68 | 15 | 36 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 2 | 3 | 38 | 17 | 6 |
Ženski | 1 | 2 | 5 | 15 | 36 |
UKUPNO | 3 | 5 | 43 | 32 | 42 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 9 | 0 | 0 | 44 | |
Ženski | 1 | 0 | 0 | 46 | |
UKUPNO | 10 | 0 | 0 | 90 |
Reference uredi
- ^ "Otadžbina", Beograd 1880. godine
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura uredi
- Dragoljub Zlatković, Mikrotoponimija sliva Rasničke reke i Kosturske reke, Pirotski zbornik br.35-36, 2011