Dalekoistočni državni medicinski univerzitet

Dalekoistočni državni medicinski univerzitet je visokoobrazovna medicinska ustanova Ministarstva zdravlja i socijalnog razvoja Ruske Federacije u gradu Habarovsku u Habarovskoj pokrajini[1] osnovana 1929. godine. Na univerzitetu rade dva dopisna člana Ruske akademije medicinskih nauka, sedam zaposlenih su akademici i dopisni članovi Ruske akademije prirodnih nauka i drugih javnih akademija. Od nastavnog osoblja najvišu medicinsku kategoriju ima 186 lica, što ukazuje na visok profesionalni nivo univerzitetskog osoblja. Za obavljanje istraživačkog rada, univerzitet ima centralnu istraživačku laboratoriju koja je usko povezana sa odeljenjima univerziteta zajedničkom realizacijom naučnih istraživanja.[2]

Dalekoistočni državni medicinski univerzitet
Tipdržavni
Osnivanje7. decembar 1929.
RektorŽmereneckij Konstantin Vjačeslavovič
LokacijaHabarovsk, ul. Muravjov-Amurski 35,  Rusija
Veb-sajtwww.fesmu.ru

Nazivi uredi

  • Dalekoistočni državni medicinski univerzitet
  • Federalna državna budžetska obrazovna ustanova visokog obrazovanja Dalekoistočni državni medicinski univerzitet Ministarstva zdravlja Ruske Federacije
  • Federalna državna budžetska obrazovna ustanova visokog obrazovanja FESMU Ministarstva zdravlja Rusije

Istorija uredi

 
Grad Habarovsku u Habarovskoj pokrajini[1] u kome je 1929. osnovan Dalekoistočni državni medicinski univerzitet

Preduslovi uredi

Na osnivanje Dalekoistočnog državnog medicinskog univerziteta uticao je nedostatak medicinskog osoblja u prvim godinama sovjetske vlasti koji je kočio dalji razvoj zdravstvene zaštite na Dalekom istoku Rusije. Nekoliko medicinskih fakulteta univerziteta koji su postojali s početka 20. veka u SSSR-a nije moglo da obezbedi odgovarajući broj medicinskog osoblja koje je nerado odlazilo u udaljene regione zemlje.

Dalekoistočni (od 1939. - Habarovski) državni medicinski institut osnovan je na osnovu Uredbe Saveta narodnih komesara RSFSR broj 65 od 24. maja 1929. godine, 7. decembra 1929. godine. Te godine Prezidijum regionalnog izvršnog komiteta odlučio je da osnuje visokoškolske ustanove u gradu Habarovsku, uključujući i otvaranje medicinskog instituta, koji je smešten u dvospratnoj zgradi nekadašnje srednje škole koja nosi ime. V. I. Lenjina, i u kojoj je pre revolucije postojala ženska gimnazija (sada druga akademska zgrada univerziteta). Prvi sprat je bio namenjen nastavi a gornji sprat je bio rezervisan za hostel. Do 1935. godine na ovog zgradi izgrađena su još dva sprata, tako da je zgrada Instituta postala četvorospratnica.

U početku je bilo teško organizovati regrutaciju studenata zbog činjenice da je među stanovnicima teritorije bilo vrlo malo mladih ljudi sa srednjim (tada 9-godišnjim) obrazovanjem.

Početak rad Državnog medicinskog instituta uredi

Počev od 2. oktobra 1930. godine 106 studenata prve godine započelo je planiranu nastavu. Broj studenata u Institutu, kako je primetio sekretarijat Oblasnog komiteta Svesavezne komunističke partije boljševika januara 1932. godine, znatno je zaostajao za potrebama regiona za lekarima. Sekretarijat Dalkraikom-a obavezao je gradske i okružne komitete KPSS (b) da obezbede osoblje za rad instituta, a Regionalni komitet Svesaveznog lenjinističkog saveza mladih komunista dobio je instrukcije da mobiliše 200 komsomolaca za školovanje na medicinskom fakultetu.

Godine 1931. u institutu je organizovan radni fakultet (radnički fakultet), 1932. godine njegovo odeljenje je otvoreno u gradu Artjomu. Tada je na radničkim fakultetima organizovana preduniverzitetska obuka budućih studenata koji u početku nisu imali srednje obrazovanje. Rabfak je trajao do 1938. godine. Godine 1932. na univerzitetu je otvoreno dopisno odeljenje, koje je potom pretvoreno u večernje odeljenje, koje je postojalo do 1935. godine. Večernje odeljenje je otvarano još dva puta (1965-1976 5 diploma; 1982-1990 - 2 diplome doktora).

U prvim godinama postojanja univerziteta nije bilo dovoljno potrebne opreme, nastavnih sredstava, nije bilo čitaonice. Klinike su se zasnivale na:

  • regionalnoj bolnici sa 150 kreveta,
  • železničkoj bolnici sa 50 kreveta,
  • psihijatrijskoj bolnici sa 75 kreveta,
  • okružnoj vojnoj bolnici sa 150 kreveta.

U jednoj kliničkoj bazi u početku je obično radilo nekoliko odeljenja. Na Katedri za fakultetsku hirurgiju postojala je i Katedra za bolničku hirurgiju. Oba ova odeljenja vodio je profesor S.V. Geinats. Međutim, sve početne teškoće su uspešno prevaziđene, tako da su već 1935. godine u institutu radila 23 odeljenja, a broj studenata je premašio 500. Iste godine održan je prvi diplomski ispit, nakon koga je 70 studenataje dobilo diplome. Preostalih 36 studenata koji su primljeni na univerzitet 1930. godine dobilo je diplome srednjih medicinskih radnika nakon završene 3. godine studija.

Tokom 2010-ih, Dalekoistočni državni medicinski univerzitet primio je po oko 200 kandidata na jedan fakultet, a Univerzitet stekao kvalifikovan kadar koji svoje znanje i iskustvo prenosi na mlađe generacije budućih lekara.

Trenutno Dalekoistočni državni medicinski univerzitet ima 4 studentska doma, za smeštaj gostujućih studente.

Fakulteti uredi

U sastavu Dalekoistočnog državnog medicinskog univerziteta se nalaze sledeći fakulteti:

  • Medicinski fakultet
  • Pedijatrijski fakultet
  • Stomatološki fakultet
  • Medicinsko-humanistički fakultet
  • Farmaceutsko-biomedicinski fakultet,[a]
  • Fakultet za visoko obrazovanje medicinskih sestara sa odsekom za srednje specijalizovano obrazovanje
  • Fakultet za usavršavanja i stručnu prekvalifikaciju specijalista
  • Fakultet za preduniverzitetsko obrazovanje
  • Fakultet medicine i farmacije

Oblasti obuke uredi

  • Ginekologija i akušerstvo
  • Alergologija i imunologija
  • Anesteziologija-reanimatologija
  • Bakteriologija
  • Virologija
  • Gastroenterologija
  • Hematologija
  • Genetika
  • Gerijatrija
  • Dermatovenerologija
  • Pedijatrijska kardiologija
  • Pedijatrijska onkologija
  • Pedijatrijska hirurgija
  • Pedijatrijska endokrinologija
  • Dijetetika
  • Dodatno obrazovanje dece i odraslih
  • Dodatno stručno obrazovanje
  • Zarazne bolesti
  • Kardiologija
  • Klinička laboratorijska dijagnostika
  • Klinička medicina
  • Klinička psihologija
  • Klinička farmakologija
  • Terapeutska vežba i sportska medicina
  • Medicinski menadžment
  • Manualna terapija
  • Medicinsko-preventivno poslovanje
  • Medicinska biohemija
  • Neurologija
  • Neurohirurgija
  • Neonatologija
  • Nefrologija
  • Opšta praksa (porodična medicina)
  • Onkologija
  • Zdravstvena organizacija i javno zdravlje
  • Ortodoncija
  • Otorinolaringologija
  • Oftalmologija
  • Patološka anatomija
  • Pedijatrija
  • Plastična hirurgija
  • Psihijatrija
  • Pulmologija
  • Radiologija
  • Reumatologija
  • Rendgenska endovaskularna dijagnostika i lečenje
  • Refleksologija
  • Kardiovaskularna hirurgija
  • Negovanje
  • Urgentna mediicina
  • Socijalni rad
  • Stomatologija
  • Stomatologija za decu
  • Stomatologija opšte prakse
  • Ortopedska stomatologija
  • Preventivna stomatologija
  • Terapijska stomatologija
  • Stomatologija hirurška
  • Sudsko-medicinski pregled
  • Terapija
  • Torakalna hirurgija
  • Traumatologija i ortopedija
  • Transfuziologija
  • Ultrazvučna dijagnostika
  • Menadžment i ekonomija farmacije
  • Urologija
  • farmaceutska tehnologija
  • Farmaceutska hemija i farmakognozija
  • Apotekarstvo
  • Fizioterapija
  • Ftiziologija
  • Fundamentalna medicina
  • Funkcionalna dijagnostika
  • Hirurgija
  • Maksilofacijalna hirurgija
  • Endokrinologija
  • Endoskopija
  • Epidemiologija

Napomene uredi

  1. ^ U periodu od 1980-1990-ih, Farmaceutski fakultet napustio je Habarovski državni medicinski institut, i radio je kao nezavisni Habarovski državni farmaceutski institut.

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi