Dario Arđento
Dario Arđento (ital. Dario Argento; Rim, 7. septembar 1940) italijanski je režiser, scenarista, producent i filmski kritičar, najpoznatiji po svojim horor filmovima iz perioda 1970-ih i 1980-ih. Jedan je od najistaknutijih režisera đalo podžanra. Zbog uticaja na moderne horor filmove, često biva predstavljan kao Majstor horora.[2][3] U svojim filmovima često sarađuje sa bivšom suprugom, Darijom Nikolodi, i ćerkom, Azijom Arđento.
Dario Arđento | |||||
---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||
Puno ime | Dario Arđento | ||||
Druga imena | Sirio Bernadote[1] | ||||
Datum rođenja | 7. septembar 1940. | ||||
Mesto rođenja | Rim, Kraljevina Italija | ||||
Državljanstvo | italijansko | ||||
Zanimanje | režiser scenarista producent | ||||
Porodica | |||||
Supružnici | Marisa Kasale (1968—1972) | ||||
Partneri | Darija Nikolodi (1974—1985) | ||||
Deca | Azija Arđento Fiore Arđento | ||||
Porodica | Klaudio Arđento (brat) | ||||
Rad | |||||
Aktivni period | (1966—sadašnjnost) | ||||
Žanrovi | horor (đalo) | ||||
Veza do IMDb-a | |||||
|
Njegovo najznačajnije delo je horor trilogija Tri majke, koju čine filmovi: Suspirija (1977), Inferno (1980) i Majka suza (2007). Osim toga, poznat je i po drugim hororima kao što su: Tamno crveno, Bezumlje, Fenomen, Opera itd. Početkom karijere bavio se isključivo pisanjem scenarija za filmove od kojih je najznačajniji Bilo jednom na Divljem zapadu, Serđa Leona. Arđento je radio kao konsultant za scenario i producent za evropsku verziju Džordž Romerovog filma Zora živih mrtvaca (1978). Tokom karijere često je sarađivao sa muzičkom grupom Goblin.
2001. godine dobio je nagradu za životno delo na filmskom festivalu u Amsterdamu.
Biografija
urediMladost
urediArđento je rođen u Rimu, kao sin sicilijanskog filmskog producenta i izvršnog direktora Salvatorea Arđenta (1914–1987) i brazilske fotografkinje Elde Luksardo, koja je bila italijanskog porekla. Karijeru na filmu započeo je kao kritičar, pišući za časopise dok je još pohađao srednju školu. Filmskom kritikom počeo je da se bavi već u srednjoj školi i umesto pohađanja fakulteta odlučio je da se zaposli kao kolumnista u novinama Paese Sera. Dok je readio u novinarskoj redakciji, paralelno je pisao i svoje prve scenarije. Ubrzo je u kolaboraciji sa Bernardom Bertolučijem napisao scenario za vestern hit Serđa Leona, Bilo jednom na Divljem zapadu.
2000-e i 2010-e
urediGodine 2004. Arđento režira Igrač karata, đalo o ubici čija se ubistva izvode tokom internet poker mečeva sa rimskom policijom, zadobila je mešoviti prijem; neki fanovi su cenili tehno muziku koju je komponovao bivši član Goblina Klaudio Simoneti, ali su smatrali da je film previše mejnstrim, sa malo Arđentovog uobičajenog procvata.
U TV emisiji Da li volite Hičkoka? iz 2005. godine, reditelj je odao počast Alfredu Hičkoku nakon što su ga kritičari decenijama poredili sa njim. Kasnije te godine režirao je epizodu Majstori horora, pod nazivom "Dženifer". Za drugu sezonu serije, Arđento je režirao "Krzno", adaptaciju istoimene kratke priče F. Pola Vilsona.
Godine 2007. Arđento je završio poslednji film svoje trilogije Tri majke, Majka suza, čija je radnja smeštena u Rim, a u centru je naslovna „treća majka“, Mater Lakrimarum. Arđento i Džejs Anderson dele autorske zasluge za film. Azija Arđento je dobila glavnu ulogu, zajedno sa svojom majkom i čestom saradnicom Darijom Nikolodi u sporednoj ulozi. Udo Kijer, koji se pojavio u Arđentovoj Suspiriji, i Koralina Kataldi-Tasoni, koja se pojavila u tri njegova prethodna filma, imaju ključne uloge u poslednjem poglavlju Majke.
2020-e
urediGodine 2021, Arđento se vratio glumi i prikazao se kao neimenovani otac u psihološkom dramskom filmu Vorteks 2021. Gaspara Noea, njegovoj prvoj glavnoj ulozi. Film je premijerno prikazan u sekciji Kanske premijere na Filmskom festivalu u Kanu 2021. i dobio je pohvalne kritike za njegovu izvedbu.[4]
Godine 2022. Arđento režira Tamne naočare, u svom prvom rediteljskom radu od filma Drakula 3D iz 2012. godine.[5]
Privatni život
urediIz braka sa Marisom Kasale dobio je ćerku Fiore Arđento, koja se takođe oprobala kao sporedna glumica u nekoliko filmova svog oca. Arđento se od Marise razveo 1972. Dve godine kasnije, na snimanju filma Tamno srveno upoznao je Dariju Nikolodi sa kojom je bio u vezi narednih 11 godina i dobio ćerku, Aziju Arđento. Često je sarađivao i sa Nikolodi i sa Azijom, a jedini Arđentov film u kome su se obe pojavile je Majka suza iz 2007.
Nevezani projekti
urediGodine 2014., Arđento je trebalo da režira Peščanog čoveka, koji je imao Igi Popa za glavnu ulogu i scenario Dejvida Talija. Film je uspešno prikupio preko 195.000 dolara od preko 1.000 sponzora na Indiegogo-u u decembru 2014. godine. Međutim, snimanje nije počelo od 2019. godine, a producenti projekta nisu ažurirali status filma sponzorima od avgusta 2017. godine.[6]
Italijanski reditelj Luka Gvadanjino režirao je Suspiriju (2018), rimejk Arđentovog filma iz 1977. Američki scenario je zasnovan na originalnom scenariju koji je Arđento napisao sa Darijom Nikolodi, njegovom bivšom dugogodišnjom partnerkom.
Godine 2019, Arđento je najavio da razvija serijski film u kom će u glavnim ulogama biti žene, koji se sastoji od osam epizoda, za servis za striming.[7]
Filmografija
urediGodina | Film | Režija | Scenario | Producent | Glumac | Kompozitor |
---|---|---|---|---|---|---|
1966 | Pardon, da li ste za ili protiv? | Ne | Da | Ne | Da | Ne |
1968 | Bilo jednom na Divljem zapadu | Ne | Da | Ne | Ne | Ne |
1970 | Ptica sa kristalnim perjem | Da | Da | Ne | Da | Ne |
1971 | Mačka sa devet repova | Da | Da | Ne | Ne | Ne |
1971 | Četiri muve na sivom somotu | Da | Da | Ne | Ne | Ne |
1975 | Tamno crveno | Da | Da | Ne | Da | Ne |
1977 | Suspirija | Da | Da | Ne | Da | Da |
1978 | Zora živih mrtvaca | Ne | Ne | Da | Ne | Da |
1978 | Martin | Ne | Ne | Ne | Ne | Da |
1980 | Inferno | Da | Da | Ne | Da | Ne |
1982 | Bezumlje | Da | Da | Ne | Da | Ne |
1985 | Fenomen | Da | Da | Da | Da | Ne |
1985 | Demoni | Ne | Da | Da | Ne | Ne |
1986 | Demoni 2 | Ne | Da | Da | Ne | Ne |
1987 | Opera | Da | Da | Da | Da | Ne |
1990 | Dva zla oka | Da | Da | Da | Ne | Ne |
1993 | Trauma | Da | Da | Da | Ne | Ne |
1996 | Stendalov sindrom | Da | Da | Da | Ne | Ne |
1998 | Fantom iz opere | Da | Da | Ne | Ne | Ne |
2000 | Grimizna diva | Ne | Ne | Da | Ne | Ne |
2007 | Majka suza | Da | Da | Da | Ne | Ne |
2012 | Drakula 3D | Da | Da | Ne | Ne | Ne |
2018 | Suspirija | Ne | Da | Ne | Ne | Ne |
2022 | Iza tamnih naočara | Da | Da | Ne | Ne | Ne |
Reference
uredi- ^ „Dario Argento Biography (1940-)”. filmreference.com. Pristupljeno 1. 7. 2012.
- ^ Compie 60 anni Dario Argento, il maestro del brivido (Italian)
- ^ Dario Argento -Master of Horror, 1991 - MyMovies.it
- ^ Sharf, Zack; Sharf, Zack (2021-06-10). „‘Vortex’ First Look: Gaspar Noé Returns with Surprise Movie Starring Dario Argento”. IndieWire (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-07-23.
- ^ Miska, Brad (2022-01-19). „‘Dark Glasses’: Dario Argento’s Return to Giallo to World Premiere in Berlin!”. Bloody Disgusting! (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-07-23.
- ^ Paul, Zachary (2017-07-14). „What Happened to Dario Argento’s ‘The Sandman’?”. Bloody Disgusting! (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-07-23.
- ^ „Dario Argento Finally Opens Up About His New Film | Exclaim!”. exclaim.ca (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-07-23.
Spoljašnje veze
uredi- Dario Arđento na sajtu IMDb (jezik: engleski)