Decentralizacija je raspodela odgovornosti, planiranja i implementacije promena sa najvišeg organizacionog nivoa bliže problemu ili oblasti u kojoj se sprovode aktivnosti.[1] Primer su federalne i savezne takse koje se dele sa državnim i opštinskim nivoima vlasti.

Istorija uredi

 
Aleksis de Tokvil

Reč „centralizacija” ušla je u upotrebu u Francuskoj 1794. godine kada je vođstvo Francuskog direktorijuma nakon Francuske revolucije stvorilo novu vladinu strukturu. Reč „decentralizacija” ušla je u upotrebu 1820-ih.[2] „Centralizacija” je ušla u pisani engleski jezik u prvoj trećini 1800-ih;[3] pominjanja decentralizacije takođe se prvi put pojavljuju tokom tih godina. Sredinom 1800-ih Tokvil je napisao da je francuska revolucija započela „potiskivanjem ka decentralizaciji ... [ali je postala,] na kraju, produženje centralizacije.”[4] Godine 1863, penzionisani francuski birokrata Moris Blok napisao je članak pod naslovom „Decentralizacija” za jedan francuski časopis u kome je pregledao dinamiku vladine i birokratske centralizacije i nedavne napore Francuske na decentralizaciji državnih funkcija.[5]

Ideje slobode i decentralizacije doveli su do svojih logičnih zaključaka tokom 19. i 20. veka od strane antidržavnih političkih aktivista koji su sebe nazivali „anarhistima“, „libertarijancima“, pa čak i decentralistima. Tokvil je bio zagovornik, pišući: „Decentralizacija ima, ne samo administrativnu vrednost već i građansku dimenziju, jer povećava mogućnosti za građane da se zainteresuju za javne poslove; ona ih navikava da koriste slobodu. A iz akumulacije ove lokalne, aktivne, persične slobode, rađa se kao najefikasnija protivteža tvrdnjama centralne vlade, čak i ako je podržana bezličnom, kolektivnom voljom.“[6] Pjer-Žozef Prudon (1809–1865), uticajni teoretičar anarhizma,[7][8] je napisao: „Sve moje ekonomske ideje koje su se razvijale tokom dvadeset pet godina mogu se sažeti rečima: poljoprivredno-industrijska federacija. Sve moje političke ideje se svode na sličnu formulu: politička federacija ili decentralizacija.“[9]

Početkom 20. veka, odgovor Amerike na centralizaciju ekonomskog bogatstva i političke moći bio je decentralistički pokret. Krivio je industrijsku proizvodnju velikih razmera za uništavanje trgovaca srednje klase i malih proizvođača i promovisao povećanje vlasništva nad imovinom i povratak na život u malim razmerama. Decentralistički pokret je privukao južne agrarce kao što su Robert Pen Voren, kao i novinar Herbert Agar.[10] Nova levica i libertarijanski pojedinci koji su se identifikovali sa društvenim, ekonomskim i često političkim decentralizmom tokom narednih godina uključivali su Ralfa Borsodija, Vendela Berija, Pola Gudmana, Karla Oglsbija, Karla Hesa, Donalda Livingstona, Kirkpatrika Sejla (autora dela Ljudka razmera),[11] Mareja Bukčina,[12] Doroti Dej,<refRoberts, Nancy L. (1984). Dorothy Day and the Catholic Worker: Teaching and Learning about Writing in Online Environments. 84. State University of New York Press. str. 11. ISBN 978-0873959391. </ref> senatora Marka O. Hetfilda,[13] Mildred J. Lumis[14] i Bila Kaufmana.[15]

Leopold Kor, autor knjige Raspad nacija iz 1957. godine – poznat po svojoj izjavi „Kad god nešto nije u redu, nešto je preveliko“ – imao je veliki uticaj na E. F. Šumahera, autora bestselera iz 1973. godine Malo je lepo: Studija ekonomije kao da su ljudi važni.[16][17] U narednih nekoliko godina veliki broj najprodavanijih knjiga promovisao je decentralizaciju.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Definition of decentralisation Arhivirano 2013-01-26 na sajtu Wayback Machine, Merriam-Webster Dictionary, accessed march 5, 2013.
  2. ^ Schmidt 2007, str. 22
  3. ^ Levick, Barbara (2012). Claudius. Psychology Press. str. 81. ISBN 9780415166195. 
  4. ^ Schmidt 2007, str. 10
  5. ^ Leroux, Robert (2012). „6: Maurice Block on "Decentralization"”. French Liberalism in the 19th Century: An Anthology. Routledge. str. 255. ISBN 9781136313011. 
  6. ^ A History of Decentralization Arhivirano 2013-05-11 na sajtu Wayback Machine, Earth Institute of Columbia University website, accessed February 4, 2013.
  7. ^ George Edward Rines, ur. (1918). Encyclopedia Americana. New York: Encyclopedia Americana Corp. str. 624. OCLC 7308909. 
  8. ^ Hamilton 1995, str. 79
  9. ^ "Du principe Fédératif" ("Principle of Federation"), 1863.
  10. ^ Prentiss, Craig R. (2008). Debating God's Economy: Social Justice in America on the Eve of Vatican II. Penn State Press. str. 43. ISBN 978-0271033419. 
  11. ^ Kauffman, Bill (2008). „Decentralism”. Ur.: Hamowy, Ronald. The Encyclopedia of Libertarianism. Thousand Oaks, CA: Sage, Cato Institute. str. 111—113. ISBN 978-1412965804. LCCN 2008009151. OCLC 750831024. doi:10.4135/9781412965811.n71. Arhivirano iz originala 2016-05-01. g. 
  12. ^ Leon, David De (1994). Leaders from the 1960s: A Biographical Sourcebook of American Activism. Greenwood Publishing Group. str. 297. ISBN 978-0313274145. 
  13. ^ Jesse Walker (2010). Mark O. Hatfield, RIP] [https://web.archive.org/web/20130603154349/http://reason.com/blog/2011/08/08/mark-o-hatfield-rip „Arhivirana kopija”]. Arhivirano iz originala 03. 06. 2013. g. Pristupljeno 03. 11. 2022. [[Kategorija:CS1 održavanje: Nepodoban URL]], [[Reason (magazine)|Reason]], August 8, 2011.
  14. [[#cite_ref-14|^]] [[#CITEREFLoomis2005|Loomis 2005]]
  15. [[#cite_ref-15|^]] [[Bill Kauffman]], Bye Bye, Miss American Empire: Neighborhood Patriots, Backcountry rebels, Chelsea Green Publishing, [https://archive.org/details/isbn_9781933392806 p. xxxi. ISBN 978-1933392806.  line feed character u |title= na poziciji 1068 (pomoć); Spoljašnja veza u |title= (pomoć); Sukob URL—vikiveza (pomoć)[mrtva veza]
  16. ^ Dr. Leopold Kohr, 84; Backed Smaller States Arhivirano 2017-01-18 na sajtu Wayback Machine, The New York Times obituary, February 28, 1994.
  17. ^ John Fullerton, The Relevance of E. F. Schumacher in the 21st Century Arhivirano 2013-04-05 na sajtu Wayback Machine, New Economics Institute, accessed February 7, 2013.

Literatura uredi

Dodatna literatura uredi

Spoljašnje veze uredi

 
Vikizvornik
Vikizvornik ima originalan tekst iz knjige Rečnik socijalnog rada o ovom članku: