Dejan Vukićević (Kraljevo, 2. jun 1965Beograd, 26. jun 2022)[1] bio je srpski književnik, bibliotekar, bibliograf i urednik.

Dejan Vukićević
Dejan Vukićević
Lični podaci
Datum rođenja(1965-06-02)2. jun 1965.
Mesto rođenjaKraljevo, SFR Jugoslavija
Datum smrti26. jun 2022.(2022-06-26) (57 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
ObrazovanjeFilološki fakultet Univerziteta u Beogradu
Književni rad
Najvažnija delaZavičajni fondovi
Bibliografija srpskih enciklopedija i leksikona
Non imprimatur ili cenzura u bibliotekarstvu i izdavaštvu

Korota
Aleja bizarnih kipova
Omama
Nokat i meso

U Narodnoj biblioteci Srbije vodio je Fond stare, retke i minijaturne knjige. Dobitnik je najznačajnijih nagrada iz oblasti bibliotečko-informacione delatnosti.[2] Objavio je više knjiga priča i dva romana.

Školovanje i bibliotečki rad uredi

Gimnaziju je završio u Kraljevu, a na Filološkom fakultetu u Beogradu je 1994. godine diplomirao na Katedri za opštu književnost.

Godine 2004. odbranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu magistarski rad Delo (1954–1992): bibliografija, a 2010. i doktorsku disertaciju Zavičajni fondovi.

Posle kraćeg zadržavanja u prosveti kao nastavnik srpskog jezika i književnosti, zaposlio se u Narodnoj biblioteci „Radoslav Vesnić“ (danas NB „Stefan Prvovenčani“) u Kraljevu, gde je prošao kroz čitav proces bibliotečkog poslovanja, od inventarisanja, rada na pozajmnom i naučnom odeljenju, do složenih poslova kao što su alfabetska i stručna katalogizacija, stručni nadzor u okviru matičnih poslova i vođenje nabavne politike biblioteke.

Od 2000. godine radi u Narodnoj biblioteci Srbije najpre u okviru Zbirke starog plakata i letka, a nakon tri godine preuzima Fond starih, retkih i minijaturnih knjiga.

U Narodnoj biblioteci Srbije aktivno učestvuje u radu Stručnog saveta i više komisija od kojih u nekima i kao koordinator. Na njegovu inicijativu NBS je formirala Komisiju za kriterijume stare i retke bibliotečke građe, koji su gotovo doslovno uneti u aktuelni Zakon o staroj i retkoj bibliotečkoj građi. Učestvuje kao koordinator Komisije za donošenje Smernica za osnivanje i vođenje zavičajnih fondova.

Urednički rad u časopisima iz bibliotečko-informacione delatnosti uredi

Član je uredništva više stručnih časopisa iz bibliotečko-informacione delatnosti kao što su Glasnik Narodne biblioteke Srbije (od 2016), a od 2017. i zbornika Susreta bibliografa u Inđiji. Kourednik je zbornika s konferencije Posebne zbirke u kontekstu zaštite kulturne baštine i kao podsticaj kulturnog razvoja (NBS, 2017). Bio je član redakcije Novina Beogradskog čitališta, a trenutno je u redakciji Glasa biblioteke.

Publikacije iz bibliotekarstva i bibliografije uredi

Objavio je dvanaest monografskih publikacija iz oblasti bibliografije i bibliotekarstva. Među njima su:

  • Bibliografija priloga u kraljevačkoj književnoj periodici (Knj. 1 Osvit–Oktobar–Slovo, 2000; Knj. 2 Povelja 1971–2000, 2001)
  • Bibliografija Matije Bećkovića i Bibliografija Dragana Lakićevića (Dereta, 2006)
  • Delo: 1955–1992: bibliografija (Institut za književnost i umetnost, Narodna biblioteka Srbije, Matica srpska, 2007)
  • Prvih 20 godina: bibliografija Grafičkog ateljea „Dereta” (Dereta, 2008)
  • Bibliografija Nikolaja Timčenka (Zadužbina Nikolaja Timčenka, Kulturni centar Leskovca, 2008)
  • Bibliografija Branislava Petrovića (Gradska biblioteka Pančeva, 2009)
  • Bibliografija Dobrice Ćosića (Službeni glasnik, 2010)
  • Zavičajni fondovi (Službeni glasnik, Narodna biblioteka Inđija, 2011)
  • Bibliografija srpskih enciklopedija i leksikona (Zavod za udžbenike, 2014)
  • Katalog Legata Petra Kolendića: rukopisi, korespondencija, stare knjige, koautori Zlata Bojović, Nada Mirkov Bogdanović (Narodna biblioteka Srbije, 2015)
  • Bibliografija srpskih rečnika (Narodna biblioteka Srbije, 2016 [2018])
  • Non imprimatur ili cenzura u bibliotekarstvu i izdavaštvu (Biblioteka „Vlada Aksentijević” Obrenovac, Biblioteka „Dimitrije Tucović” Lazarevac, 2019)
  • Bibliografija akademika Matije Bećkovića (Srpska akademija nauka i umetnosti, 2019)
  • Bibliografiju Srpske književne zadruge 2003-2022 (Srpska književna zadruga, 2022).[3]

Izložbe uredi

Osmislio je i postavio pet veoma zapaženih izložbi s katalozima i propratnim tekstovima:

  • Prvi srpski rat plakatima (NBS, 2005, postavka u 32 grada)
  • Kakva korist od naslova (štand NBS na beogradskom Sajmu knjiga, 2005)
  • Masonski simboli na staroj srpskoj knjizi (sa Nemanjom Radulovićem, Zavičajno odeljenje Biblioteke grada Beograda, 2006)
  • Zbirka stare srpske knjige, Biblioteka Doma Narodne skupštine (Dom Narodne skupštine, 2006)
  • Minijatura na zrnu graška: zbirka minijaturnih knjiga Narodne biblioteke Srbije (NBS, 2014)[4]

Bio je saradnik na izložbi Zaljubiti se u jedan grad: Beograd u putopisima evropskih putnika (2007).

Nagrade iz bibliotečko-informacione delatnosti uredi

Za svoj bibliografski rad i za doprinos bibliotečko-informacionoj delatnosti uopšte dobio je najznačajnije nagrade kao što su:

Književni rad uredi

Dejan Vukićević počeo je da objavljuje književne radove 1988. godine. Javljao se na uglavnom anonimnim konkursima i dobio tridesetak nagrada lokalnog značaja od kojih treba izdvojiti nagradu Srpsko pero (Jagodina, 1999), treću nagradu „Milutin Uskoković” (Užice, 2017), nagradu za najbolji esej (Prijepolje, 1995; Niš, 1992).

Bavi se pre svega prozom, ali je objavio i nekoliko eseja i književnih prikaza (o Knjizi propovjednikovoj, Mariju Vargasu Ljosi, Servantesu, Gogolju, Lotreamonu, Andreju Makinu, Alesandru Bariku...).

Do sada je objavio dva romana i četiri knjige priča.

Knjigu priča Omama ozbiljno je u razmatranje uzeo žiri Andrićeve nagrade, poslednji roman Cerebrum žiriji Vitalove nagrade, nagrade „Stevan Sremac”, i nagrade „Biljana Jovanović”, a našao se i u širem izboru Ninove nagrade. Knjiga priča Nokat i meso bila je u užem izboru za Andrićevu i nagradu „Stevan Sremac”, širem izboru za „Pečat vremena”.

Zastupljen je u petnaestak zbornika i antologija od kojih treba izdvojiti antologiju novije srpske priče U knjigama sve piše Milutina Luja Danojlića. Knjiga priča Aleja bizarnih kipova prevedena je i kao elektronska knjiga objavljena na poljskom jeziku, a nekoliko priča objavljeno je u poljskim književnim časopisima.

Časopis Književnost je 2001. godine objavio tematski blok o njemu. Proza Dejana Vukićevića bila je predmet na dva naučna međunarodna skupa u Nišu i Trnovu u Bugarskoj.

Dela uredi

Knjige priča
  • Korota, Narodna knjiga, 1998;
  • Aleja bizarnih kipova, Rad, 2002;
  • Omama, „Filip Višnjić”, 2007;
  • Nokat i meso, Kulturni centar Novog Sada, 2016.
  • Privatna antologija, SKZ, 2021.
Romani
  • Bodilo, Građanski forum, 2005;
  • Cerebrum, Čigoja štampa, 2012.

Ostalo uredi

Od ostalih doprinosa i angažmana mogu se izdvojiti:

  • 2004. Predsednik žirija Sajma knjiga u Nišu za nagrade: Najbolji izdavač, Najbolja edicija, Najveći izdavački poduhvat, Najbolja oprema knjige.
  • Od 2005. do 2007. bio član redakcije Novina Beogradskog čitališta.
  • Od 2008. član je Odbora Susreta bibliografa u Inđiji.
  • Od 2008. član Komisije za saradnju sa Bibliotekom Srpske patrijaršije.
  • Predsednik žirija za nagradu „Stojan Novaković” za 2010. i član žirija 2016.
  • Od 2010. do 2012. koordinator Komisije za izradu Osnovnih smernica za formiranje i vođenje zavičajnih fondova.
  • Od 2010. do 2012. recenzent je pančevačkog časopisa Čitalište za oblast stare i retke knjige.
  • Od 2011. član je redakcije Glasa biblioteke u Čačku.
  • Od 2011. član Stručnog saveta Narodne biblioteke Srbije.
  • 2013. član žirija za najčitaniju knjigu NBS.
  • Od 2013. član Komisije za utvrđivanje predloga za kategorizaciju stare i retke bibliotečke građe i proglašavanje stare i retke bibliotečke građe za kulturno dobro od izuzetnog značaja.
  • Od 2014. drži akreditovane seminare o staroj i retkoj bibliotečkoj građi i zavičajnim fondovima.
  • Od 2014. član je Stručnog tima za određivanje prioriteta u konzervatorsko-restauratorskoj delatnosti NBS.
  • Od 2015. potpredsednik je Uređivačkog odbora Leksikona srpskih bibliotekara.
  • Od 2015. član je Upravnog odbora Bibliotekarskog društva Srbije.
  • Od 2016. je predavač i ispitivač iz predmeta Bibliografija za stručni ispit u bibliotekarskoj struci.
  • U 2016. i 2017. inicijator je konferencije i član Programskog odbora međunarodne konferencije Posebnih fondova NBS Posebne zbirke u kontekstu zaštite kulturne baštine i kao podsticaj kulturnog razvoja.
  • U 2016, 2017. i 2018. član je Programskog odbora međunarodne konferencije Bibliotekarskog društva Srbije.
  • U 2018. je član Programskog odbora Biblioneta.
  • U 2018. član je Organizacionog odbora za obeležavanje 150 godina NB „Stefan Prvovenčani” u Kraljevu.
  • U 2018. bio je predsednik žirija za dodelu Nagrade „Zapis” Bibliotekarskog društva Srbije.
  • Od 2019. izabran je za potpredsednika Bibliotekarskog društva Srbije.
  • Od 2019. je predsednik Statusne komisije za oblast bibliotekarstva i informatike Bibliotekarskog društva Srbije.
  • U 2020. član komisije za nacionalnu Nagradu „Janko Šafarik” Narodne biblioteke Srbije.
  • Kourednik je zbornika s konferencije Posebne zbirke u kontekstu zaštite kulturne baštine i kao podsticaj kulturnog razvoja (NBS, 2017).
  • Inicijator je i koordinator Komisije za izradu Kriterijuma za staru, retku i minijaturnu knjigu.
  • Pisac recenzija i stručnih mišljenja za tridesetak projekata.
  • Saradnik Leksikona pisaca Jugoslavije i Srpske enciklopedije.

Reference uredi

  1. ^ „Preminuo književnik Dejan Vukićević”. RTS. Pristupljeno 27. 6. 2022. 
  2. ^ „Dejan Vukićević dobitnik nacionalne nagrade za bibliotekarstvo”. https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/57/srbija-danas/3448337/dejan-vukicevic-dobitnik-nacionalne-nagrade-za-bibliotekarstvo.html. Pristupljeno 11. 6. 2020.  Spoljašnja veza u |website= (pomoć)
  3. ^ Vulićević, Marina (9. 4. 2023). „Plave oči srpske književnosti”. Politika. Pristupljeno 16. 4. 2023. 
  4. ^ „Minijatura na zrnu graška”. Politika. Pristupljeno 11. 6. 2020. 
  5. ^ P., A. (21. 12. 2020). „ZASTRAŠUJUĆA ISTORIJA CENZURE: Vukićević ovenčan nagradom Dejan Medaković”. Večernje novosti. Pristupljeno 22. 12. 2020.