Donja Kalifornija (poluostrvo)

Donja Kalifornija (šp. Baja California) je poluostrvo u severozapadnom delu Meksika. Na zapadu i jugu njegove obale zapljuskuju talasi Tihog okeana dok je na istoku Kalifornijski zaliv. Od kontinentalnog dela Meksika odvojeno je donjim tokom reke Kolorado.

Satelitski snimak poluostrva Donja Kalifornija

Poluostrvo se proteže od grada Meksikali na severu do grada Kabo San Lukas na jugu, u dužini od oko 1.250 km. Ukupna površina poluostrva je 143.396 km².

U administrativnom pogledu teritorija poluostrva je podeljena između dve savezne države Meksika: Donje Kalifornije koja je na severu i Južne Donje Kalifornije na jugu.

Istorija uredi

Zemlja Kalifornija postojala je kao mit među evropskim istraživačima pre nego što je otkrivena. Najranije poznato pominjanje ideje Kalifornije bilo je u ljubavnom romanu Las Sergas de Esplandián iz 1510. španskog autora Garsije Rodrigeza de Montalva. Knjiga opisuje ostrvo Kalifornija kao lokaciju zapadno od Antila, „veoma blizu strane zemaljskog raja; i naseljeno je crnim ženama, bez ijednog muškarca među njima, jer žive na način Amazonki“.[1]

Nakon Ernan Kortesovog osvajanja Meksika, privlačnost zemaljskog raja, kao i potraga za legendarnim Anijanskim moreuzom, pomogli su da se motiviše da pošalje nekoliko ekspedicija na zapadnu obalu Nove Španije tokom 1530-ih i ranih 1540-ih. Godine 1539, istraživač Francisko de Uloa dokazao je da je Donja Kalifornija bila poluostrvo, a ne ostrvo.[2] Ipak, ideja o ostrvu je opstajala duže od jednog veka i bila je uključena u mnoge mape.[3] Voda koja razdvaja ostrvo, sada nazvana „Kalifornijski zaliv“, ponekad se nazivala „Crveno more“.[4] Španci su poluostrvu i zemljama na severu dali ime Las Kalifornijas, uključujući i Donju Kaliforniju i Alta Kaliforniju, region koji je postao deo današnjih američkih država Kalifornija, Nevada, Juta, Arizona i delovi Kolorada i Vajominga.

Hronologija uredi

  • „U vreme kontakta, Severna Donja Kalifornija je prvenstveno bila naseljena sa nekoliko starosedelačkih grupa koje su pripadale jumanskom jezičkom ogranku jezičke porodice Hokan.” Druge autohtone grupe u Donjoj Kaliforniji u vreme prvog kontakta uključuju narode Pajpaj, Kumejaj (Kumijaj), Kočimi, Kukapas (Kokopa), Kiliva, Gvajkura (Guajkura ili Vajkuri) i Periku.[5]
  • 1578. ili 1579. godine: San Huanilo je bila manilska galija koja je potonula na plaži u Donjoj Kaliforniji krajem 1578. ili početkom 1579. postala je prva olupina broda na obali Kalifornije.[6]
  • 1973: Završen je 1.700 km (1.100 mi) dugačak trans-poluostrvni autoput (Meksički savezni autoput 1). To je prvi asfaltirani put koji se prostire na celom poluostrvu. Autoput je izgradila meksička vlada kako bi poboljšala ekonomiju Donje Kalifornije i povećala turizam.[7]
  • Od 2000. godine, pet najčešćih autohtonih jezika u Donjoj Kaliforniji su Miksteko, Zapoteko, Navatl, Purepeča i Trikui.[8]

Geologija uredi

Poluostrvo Donja Kalifornija je nekada bilo deo Severnoameričke ploče, čiji deo ostaje tektonska ploča kopnenog Meksika. Pre otprilike 12 do 15 miliona godina, istočnopacifički uspon počeo je da zaseca u ivicu Severnoameričke ploče, inicirajući odvajanje poluostrva od nje. Širenje unutar Kalifornijskog zaliva sastoji se od kratkih kosih pukotina ili segmenata grebena povezanih dugim transformacionim rasedima u pravcu severozapada,[9] koji zajedno čine zonu rifta Kalifornijskog zaliva. Severni kraj zone raseda nalazi se u Brolijevoj seizmičkoj zoni u basenu Solton mora između Imperijalnog raseda i raseda San Andreas.[9] Poluostrvo Donja Kalifornija je sada deo Pacifičke ploče i sa njim se udaljava od istočno-pacifičkog uspona u pravcu severo-severozapada.

Duž obale severno od Santa Rosalije, Južna Baja Kalifornija je istaknuto područje vulkanske aktivnosti.[10]

Pustinjske mangrove ograničene na stenovite uvale na neravnoj obali Donje Kalifornije rastu preko ostataka sopstvenog korena hiljadama godina da bi kompenzovale porast nivoa mora, akumulirajući debeli sloj treseta ispod svog korena. Međutim, mangrove u ravnim obalnim poplavnim područjima su akumulirale tanji sloj treseta.[11]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Spain's Fantastic Vision and the Mythic Creation of California” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 2017-05-25. g. Pristupljeno 2017-01-31. 
  2. ^ „Gulf of California”. Encyclopaedia Britannica. 
  3. ^ Jennings, Ken (19. 3. 2018). „"For Centuries, Europeans Thought California Was an Island". Condé Nast Traveler. 
  4. ^ „California as Island? The Valk Map in the USC Chronicle | USC Libraries”. libraries.usc.edu. Pristupljeno 2021-04-04. 
  5. ^ Schmal, John P. (2019-09-14). „Indigenous Baja California: The Rarest of the Rare”. Indigenous Mexico (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-12-17. 
  6. ^ Von der Porten, Edward (2019). Ghost Galleon: The Discovery and Archaeology of the San Juanillo on Shores of Baja California. Texas A&M University Press. str. 208. 
  7. ^ Barkenbus, Jack, "The Trans-Peninsular Highway: A New Era for Baja California", Journal of Interamerican Studies and World Affairs, Vol. 16, No. 3. (Aug., 1974), pp. 259–273.
  8. ^ Schmal, John P. (2019-09-14). „Indigenous Baja California: The Rarest of the Rare”. Indigenous Mexico (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-12-17. 
  9. ^ a b Alles, David L. „Geology of the Salton Trough” (PDF). Arhivirano (PDF) iz originala 2012-03-02. g. Pristupljeno 2016-12-18. 
  10. ^ „Global Volcanism Program | Volcanoes of the World | Volcanoes of México and Central America | México”. Arhivirano iz originala 2010-06-14. g. Pristupljeno 2010-01-10.  Volcanoes of México and Central America
  11. ^ „New Study Shows Desert Mangroves Are Major Source of Carbon Storage | Scripps Institution of Oceanography, UC San Diego”. scripps.ucsd.edu. 2016-03-28. Arhivirano iz originala 2016-04-09. g. Pristupljeno 2016-03-30. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi