Драгун (биљка)

Dragun
	Staro stablo draguna u belgijskom gradu Turne.
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Magnoliophyta
Klasa:	Magnoliopsida
Red:	Ericales
Porodica:	Ebenaceae
Rod:	Diospyros
Vrsta:	D. lotus
Binomno ime
	Diospyros lotus; L.
Sinonimi
	Dactylus trapezuntinus Forssk.; Diospyros calycina Dippel; Diospyros mediterranea Oken; Diospyros microcarpa Siebold; Diospyros umlovok Griff.;

Dragun (Diospyros lotus L.) zelenkasti abonos ili lotos drvo pripada rodu Diospyros čiji naziv je složenica dve grčke reči: δῖος (bog) i πυρός (zrno) ^[2]. Naziv na mnogim jezicima dovodi se u vezu sa urmom zbog ukusa ploda (engl. date-plum, ruski hurma kavkazskaя, franc. prunier-dattier).

Opis vrste uredi

Ženski cvetovi.

Grana sa listovima i plodovima, plodovi i seme.

Kora.

Klijavac.

Listopadno brzorastuće drvo koje poraste u vis 5-20 m. Razvija jako razgranat površinski korenov sistem i daje veliki broj korenovih izdanaka. Kruna je okruglasta ili kupasta. Grančice su sive ili svetlobraon boje, mogu imati i lenticele, gole ili malo dlakave.

Listovi su izduženi eliptični, 5-14 cm dugi i 2,5-6 cm široki, na peteljci dužine oko 1 cm; sa lica svetlozeleni i retko dlakavi duž glavnog nerva; mladi listovi su dlakavi sa obe strane. U jesen listovi ne menjaju boju.

Cvetovi su sedeći, četvoročlani, pravilni, crvenkasti ili zelenkastobeli. Diospyros lotus je dvodoma vrsta i cveta u junu.

Plodovi su okruglaste jestive bobice, prečnika 8-16 mm, u početku zeleni, zatim svetlo narandžasti, a potpuno zreli imaju sivkastocrnu boju sa plavičastim pepeljkom. Sazrevaju od avgusta do novembra. Seme bočno pljosnato, dorzalno konveksno, ventralno ravno. Semenjača tanka tamnosmeđa, sjajna. Endosperm rožnat, embrion krupan^[3]^[4].

Areal uredi

Od prirode raste od istočne Azije do zapadnog Mediterana.

Bioekološke karakteristike uredi

Pojavljuje se na osunčanim položajima ivica šuma. Pri većoj zaseni grane izumiru i biljka slabo plodonosi. Najbolje uspeva na vlažnom i glinovitom zemljištu različite pH vrednosti. Odgovaraju mu polusenoviti ili osunčani položaji. Lako se adaptira na zemljište niske nutritivne vrednosti. Medonosna je vrsta^[5].

Razmnožavanje uredi

Razmnožava se semenom, a plodonosi svake godine. Klijavost svežeg semena 50-70%, seme zadržava klijavost dve godine^[6].

Značaj uredi

Pored upotrebe u pejzažnoj arhitekturi i hortikulturi drvo se koristi za pravljenje muzičkih instrumenata, dok se plodovi koriste za prehrambene proizvode. Vrsta je niskog intenziteta invazivnosti.

Reference uredi

^ The Plant List: A Working List of All Plant Species, Pristupljeno 20. 10. 2015
^ Simonović, D. (1959): Botanički rečnik, imena biljaka. Srpska akademija nauka - posebna izdanja, knjiga CCCXVIII
^ Jovanović, B. (1985): Dendrologija. IV izmenjeno izdanje. Univerzitet u Beogradu. Beograd
^ Vukićević E. (1996): Dekorativna dendrologija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd
^ Kolesnikov, A. I. (1974): Dekorativnaя dendrologiя, Izdatelьstvo Lesnaя promыšlennostь, Moskva.
^ Stilinović, S. (1985): Semenarstvo šumskog i ukrasnog drveća i žbunja. Univerzitet u Beogradu. Beograd

Spoljašnje veze uredi

[1] The Plant List: A Working List of All Plant Species, Pristupljeno 20. 10. 2015

[dragi-2] Simonović, D. (1959): Botanički rečnik, imena biljaka. Srpska akademija nauka - posebna izdanja, knjiga CCCXVIII

[bane-3] Jovanović, B. (1985): Dendrologija. IV izmenjeno izdanje. Univerzitet u Beogradu. Beograd

[ema-4] Vukićević E. (1996): Dekorativna dendrologija, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd

[kole-5] Kolesnikov, A. I. (1974): Dekorativnaя dendrologiя, Izdatelьstvo Lesnaя promыšlennostь, Moskva.

[stile-6] Stilinović, S. (1985): Semenarstvo šumskog i ukrasnog drveća i žbunja. Univerzitet u Beogradu. Beograd

[2]

[1]

[3]

[4]

[5]

[6]