Države članice Evropske unije
Evropska unija (EU) se sastoji od 27 država članica. Svaka država članica je stranka osnivačkih ugovora Unije i time podleže privilegijama i obavezama članstva. Za razliku od članova većine međunarodnih organizacija, države članice Evropske unije podležu obavezujućim zakonima u zamenu za zastupanje u okviru zajedničkih zakonodavnih i sudskih ustanova. Zemlje članice moraju se jednoglasno složiti da bi Evropska unija usvojila politike odbrane i spoljašnje politike. Subsidijarnost je osnovni princip Evropske unije.
Države članice Evropske unije | |
---|---|
Kategorija | Suverene države |
Lokacija | Evropska unija |
Napravljeno | 1952/1958 |
Članice | 27 (od 2020) |
Moguće vrste | Republike (21) Monarhije (6) |
Stanovništvo | 447.206.135 (2020)[1] |
Oblasti | 4.233.255 km² |
Vlada | Parlamentarna predstavnička demokratija (23) Polupredsednička predstavnička demokratija (3) Predsednička predstavnička demokratija (1) |
Godine 1957, šest država osnovalo je prethodnika Evropske unije, Evropsku ekonomsku zajednicu (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Holandija i Zapadna Nemačka). Preostale države su pristupile sledećim proširenjima. Dana 1. jula 2013, Hrvatska je postala najnovija država članica Evropske unije. Da bi pristupila, država mora ispuniti ekonomske i političke zahteve poznate kao kriterijum iz Kopenhagena, koji zahtevaju od kandidata da ima demokratsku vladu slobodnog tržišta zajedno sa odgovarajućim slobodama i ustanovama, i poštovanje vladavine prava. Proširenje unije je takođe uslovljeno saglasnošću svih postojećih članova i kandidatskim usvajanjem postojećeg zakona Evropske unije, poznatog kao pravna stečevina.
Postoji disparitet u veličini, bogatstvu i političkom sistemu država članica, ali svi imaju de žur jednaka prava. U praksi, neke države su znatno privlačnije od drugih. Dok se u nekim oblastima vrši većinsko glasanje tamo gde veće države imaju više glasova od manjih, manje države imaju disproporcionalnu zastupljenost u odnosu na njihovo stanovništvo. Nijedna država članica nije povukla članstvo ili je bila suspendovana iz Evropske unije, mada su neke od zavisnih teritorija ili poluautonomne oblasti napustile uniju. U junu 2016. godine Ujedinjeno Kraljevstvo je održalo referendum o članstvu u Evropskoj uniji, što je rezultiralo sa 51,89% glasova za napuštanje. Premijerka Tereza Mej se 29. marta 2017. godine pozvala na član 50 da formalno započne postupak izlaska, [2] a Ujedinjeno Kraljevstvo je zvanično napustilo Evropsku uniju 31. januara 2020. godine.
Spisak uredi
Država | Izvorno ime | Grb | Zastava | Glavni grad | Pristupanje | Stanovništvo | Površina (km²) | BDP (Milioni dolara) |
BDP po glavi stanovnika (po paritetu kupovne moći) | Valuta | Džini | IHR | Savet glasova | EP sedišta | Jezici |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Austrija | Österreich | Beč | 1995 | [3] | 8.792.50083.855 | 437.582 | [4] | 47,726evro | [5] | 291[6] | 0.88510 | 18 | nemački | ||
Belgija | België Belgique Belgien |
Brisel | Osnivač | [3] | 11.365.83430.528 | 534.230 | [4] | 45,003evro | [5] | 330[6] | 0.89012 | 21 | holandski francuski nemački | ||
Bugarska | Bъlgariя (Bǎlgariya) | Sofija | 2007 | [3] | 7.101.859110.994 | 55.824 | [4] | 20,355evro | [5] | 292[6] | 0.78210 | 17 | bugarski | ||
Hrvatska | Hrvatska | Zagreb | 2013 | [3] | 4.154.21356.594 | 57.073 | [4] | 22,937evro | [5] | 29[6] | 0.8187 | 11 | hrvatski | ||
Kipar | Κύπρος (Kípros) Kıbrıs |
Nikozija | 2004 | [3] | 854.8029.251 | 23.263 | [4] | 34,961evro | [5] | 312[6] | 0.8504 | 6 | grčki turski[a] | ||
Češka | Česko | Prag | 2004 | [3] | 10.467.62878.866 | 205.270 | [4] | 33,529kruna | [5] | 258[6] | 0.87012 | 21 | češki[b] | ||
Danska | Danmark | Kopenhagen | 1973 | [3] | 5.743.94743.075 | 342.362 | [4] | 48,230kruna | [5] | 247[6] | 0.9237 | 13 | danski | ||
Estonija | Eesti | Talin | 2004 | [3] | 1.315.63545.227 | 26.506 | [4] | 29,685evro | [5] | 360[6] | 0.8614 | 6 | estonski | ||
Finska | Suomi Finland |
Helsinki | 1995 | [3] | 5.577.282338.424 | 272.649 | [4] | 42,261evro | [5] | 269[6] | 0.8837 | 13 | finski švedski | ||
Francuska | France | Pariz | Osnivač | [3] | 67.024.633[7] | 632.8332.833.687 | [4] | 42,336evro | [5] | 327[6] | 0.88829 | 74 | francuski | ||
Nemačka | Deutschland | Berlin | [v] | Osnivač[3] | 82.437.641357.021 | 3.874.437 | [4] | 48,449evro | [5] | 283[6] | 0.91629 | 96 | nemački | ||
Grčka | Ελλάδα (Elláda) | Atina | 1981 | [3] | 10.757.293131.990 | 237.970 | [4] | 26,829evro | [5] | 343[6] | 0.86512 | 21 | grčki | ||
Mađarska | Magyarország | Budimpešta | 2004 | [3] | 9.797.56193.030 | 136.989 | [4] | 27,475forinta | [5] | 300[6] | 0.82812 | 21 | mađarski | ||
Irska | Éire Ireland |
Dablin | 1973 | [3] | 4.774.83370.273 | 250.814 | [4] | 69,276evro | [5] | 343[6] | 0.9167 | 11 | irski engleski | ||
Italija | Italia | Rim | Osnivač | [3] | 61.219.113301.338 | 2.147.744 | [4] | 36,823evro | [5] | 360[6] | 0.87329 | 73 | italijanski | ||
Letonija | Latvija | Riga | 2004 | [3] | 1.950.11664.589 | 31.972 | [4] | 25,702evro | [5] | 357[6] | 0.8194 | 8 | letonski | ||
Litvanija | Lietuva | Vilnjus | 2004 | [3] | 2.847.90465.200 | 48.288 | [4] | 29,972evro | [5] | 358[6] | 0.8397 | 11 | litvanski | ||
Luksemburg | Luxembourg Luxemburg Lëtzebuerg |
Luksemburg | Osnivač | [3] | 589.37025.864 | 65.683 | [4] | 105,741evro | [5] | 308[6] | 0.8924 | 6 | francuski nemački luksemburški[g] | ||
Malta | Malta | Valeta | 2004 | [3] | 440.433316 | 10.514 | [4] | 39,878evro | [5] | 258[6] | 0.8393 | 6 | malteški engleski | ||
Holandija | Nederland | Amsterdam | Osnivač | [3] | 17.220.72141.543 | 880.716 | [4] | 51,249evro | [5] | 309[6] | 0.92213 | 26 | holandski | ||
Poljska | Polska | Varšava | 2004 | [3] | 37.972.964312.685 | 547.894 | [4] | 27,690zlot | [5] | 349[6] | 0.84327 | 51 | poljski | ||
Portugalija | Portugal | Lisabon | 1986 | [3] | 10.309.57392.390 | 229.948 | [4] | 28,916evro | [5] | 385[6] | 0.83012 | 21 | portugalski | ||
Rumunija | România | Bukurešt | 2007 | [3] | 19.638.309238.391 | 199.093 | [4] | 22,349lej | [5] | 315[6] | 0.79314 | 32 | rumunski | ||
Slovačka | Slovensko | Bratislava | 2004 | [3] | 5.435.34349.035 | 99.869 | [4] | 31,331evro | [5] | 258[6] | 0.8447 | 13 | slovački | ||
Slovenija | Slovenija | Ljubljana | 2004 | [3] | 2.065.89520.273 | 49.570 | [8] | 32,216evro | [5] | 312[6] | 0.8804 | 8 | slovenački | ||
Španija | España | Madrid | 1986 | [3] | 46.528.966504.030 | 1.406.538 | [4] | 36,347evro | [5] | 320[6] | 0.87627 | 54 | španski | ||
Švedska | Sverige | Stokholm | 1995 | [3] | 10.080.000449.964 | 570.591 | [4] | 49,759kruna | [5] | 250[6] | 0.90710 | 20 | švedski |
- Napomene
- ^ Turski jezik nije zvaničan jezik Evropske unije.
- ^ Zvanično priznati manjinski jezici:
- slovački
- nemački
- poljski
- beloruski
- bugarski
- hrvatski
- grčki
- mađarski
- rumunski
- ruski
- rusinski
- srpski
- ukrajinski
- vijetnamski
- ^ Oktobra 1990, konstitutivne države bivše Nemačke Demokratske Republike pristupile su Saveznoj Republici Nemačkoj, automatski postajući deo EU.
- ^ Luksemburški jezik nije zvaničan jezik Evropske unije.
Proširenje uredi
Evropska unija je prioritizovala članstvo ostatka Zapadnog Balkana; Albanija, Severna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska su sve zvanično priznate kao kandidati, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalni kandidati.[9] Tursko članstvo, koje je u toku od osamdesetih godina prošlog veka, predstavlja sporno pitanje.[10]
Pored kiparskog spora kao dugogodišnje prepreke,[11][12] odnosi između Evropske unije i Turske su napeti nakon nekoliko incidenata, uglavnom zbog pokušaja državnog udara 2016, ustavnog referenduma 2017 i rezultati Čistke u Turskoj 2016/17.[12] Sve to je dovelo do toga da Evropski parlament zatraži obustavu pregovora o članstvu.[13]
Reference uredi
- ^ „Population on 1st January by age, sex and type of projection”. Eurostat. Arhivirano iz originala 8. 3. 2020. g. Pristupljeno 1. 2. 2020.
- ^ Elgot, Jessica (2. 10. 2016). „Theresa May to trigger article 50 by end of March 2017”. The Guardian. Pristupljeno 30. 3. 2018.
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c Council Decision of 12 December 2017 ([1]).
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h „IMF”. www.imf.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 30. 1. 2018.
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c „UNDP.org”. hdrstats.undp.org. Arhivirano iz originala 17. 10. 2009. g.
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c „Inequality-adjusted Human Development Index”. HDRO (Human Development Report Office) United Nations Development Programme. Arhivirano iz originala 04. 04. 2017. g. Pristupljeno 3. 4. 2017.
- ^ Anonymous (5. 7. 2016). „Living in the EU - European Union - European Commission”. European Union.
- ^ „Report for Selected Countries and Subjects”. www.imf.org.
- ^ „European Neighbourhood Policy And Enlargement Negotiations: Check current status”. Pristupljeno 19. 7. 2017.
- ^ „Q&A: Turkey's EU entry talks”. BBC News. 11. 12. 2006. Pristupljeno 25. 8. 2008.
- ^ „Window of opportunity closes on Cyprus reunification”. ECFR.
- ^ a b „Turkey and the EU still miles apart on membership”. 25. 7. 2017.
- ^ „EU parliament calls for Turkey accession talks to be suspended”. 6. 7. 2017 — preko Reuters.