Državno pravobranilaštvo Austrije

Državno pravobranilaštvo Austrije, odnosno, doslovno prevedeno - Finansijska prokuratura (zastupništvo) (nem. Finanzprokuratur) je državni organ koji vrši Funkciju državnog pravobranilaštva u Republici Austriji.

Finansijska prokuratura je poseban državni organ u Republici Austriji. U organizacionom smislu je vezana za Ministarstvo finansija, mada je zapravo samostalan organ, uređen posebnim zakonom.

Nastanak institucije

uredi

U Austriji još od 1489. godine postoji poseban organ za zastupanje vladara pred sudom u imovinskopravnim sporovima, koji je preuzeo poslove od upravnika vladarevog imanja, koji je do tada jedini štitio imovinske i fiskalne interese vladara. Ovaj organ, pod nazivom Fiškal (Fiscalat), istovremeno je obavljao javnotužilačku i državnopravobranilačku funkciju. Od 1850. godine, kada je u Austriji formiran poseban javnotužilački organ, isključivo državnopravobranilačku funkciju vrši Finansijska prokuratura (Finanzprocuratur).[1]

U svom sadašnjem obliku državno pravobranilaštvo u Austriji, odnosno Finansijska prokuratura, osnovana je 1945. godine, a njena organizacija nedavno je novelirana zakonom iz 2008. godine.

Nadležnosti

uredi

Nadležnosti Finansijske prokurature su:

- Zastupanje ex lege pred domaćim, stranim i međunarodnim sudovima i organima uprave Republike Austrije, kao federalne države, i svih njenih organa, kao i javnih ustanova u osnivanju od strane federalne države, u svim imovinskopravnim stvarima i kada se radi o zaštiti javnog interesa;

- Zastupanje po punomoćju država članica federacije, jedinica lokalne samouprave, nevladinih organizacija i javnih preduzeća i ustanova.

- Razmatranje vansudskih zahteva za naknadu štete prouzrokovane radom državnih organa i zaključenje vansudskih poravnanja u ime države;

- Davanje pravnih mišljenja na nacrte zakona i drugih opštih pravnih akata;

- Davanje pravnih mišljenja državnim organima o imovinskopravnim pitanjima i o pitanjima javnog prava.

Organizacija

uredi

Na čelu Finansijske prokurature nalazi se predsednik (nem. Präsidenten), državni službenik na položaju, koji se bira na javnom konkursu iz reda lica koja ispunjavaju uslove propisane za nosioce pravobranilačke funkcije u Finansijskoj prokuraturi. Predsednik organizuje rad Finansijske prokurature, bira i raspoređuje nosioce pravobranilačke funkcije, te rukovodi kadrovskom politikom i administrativnim poslovima Finansijske prokurature, uz pomoć generalnog sekretara.

Osnovne poslove Finansijske prokurature, zastupanje i savetovanje, obavlja četrdesetak nosilaca državnopravobranilačke funkcije, prokuratori-zastupnici (nem. Prokuraturanwalt). Oni su raspoređeni u osam specijalizovanih odeljenja (nem. Geschäftsfeld), prema materiji kojom se bave. Na čelu svakog odeljenja nalazi se po jedan glavni prokurator-zastupnik (nem. Leitender Prokuraturanwalt), koji se biraju na javnom konkursu.

Prokuratori-zastupnici su visokokvalifikovani pravnici, koji, pored pravosudnog ispita i relevantnog radnog iskustva, moraju imati položen i poseban ispit za rad u ovoj službi (nem. Prokuratursprüfung). Taj poseban ispit službenici Finansijske prokurature koji obavljaju poslove pravnog zastupanja moraju položiti najkasnije pet godina od početka rada u Finansijskoj prokuraturi, jer im u protivnom prestaje radni odnos. Nakon polaganja tog posebnog ispita i još tri godine rada u Finansijskoj prokuraturi, ti službenici mogu biti postavljeni na slobodno mesto prokuratora-zastupnika.

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Milan Marković, Nadležnosti i ovlašćenja javnog pravobranilaštva u zastupanju, Zbornik radova: Nadležnost i razgraničenje nadležnosti sudova, Glosarijum, Beograd 2006.

Izvori

uredi
  • Jovan Prodanović, Uređenje državnog pravobranilaštva u uporednom pravu, Bilten Republičkog javnog pravobranilaštva, broj 1/2014, Beograd


Spoljašnje veze

uredi