Dunavska banovina
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Dunavska banovina je bila upravna jedinica Kraljevine Jugoslavije uspostavljena Zakonom o nazivu i podeli Kraljevine na upravna područja od 3. oktobra 1929. godine koji je doneo kralj Aleksandar I Karađorđević. Donošenjem Septembarskog ustava 1931. godine banovina je postala upravna i samoupravna jedinica. Među devet banovina bila je najveća posle Savske banovine.
Dunavska banovina | |
---|---|
1929.—1941. | |
![]() Granice Dunavske banovine 1931. | |
Glavni grad | Novi Sad (1929—1941) Smederevo (1941) |
Regija | srednja Evropa, Balkan |
Zemlja | ![]() Srbija (1941) |
Stanovništvo | 2.387.495 (1931) |
Događaji | |
Status | bivša pokrajina |
Vladavina | |
• Oblik | banovina |
Ban | |
• | Daka Popović |
Istorija | |
• Uspostavljeno | 1929. |
• Ukinuto | 1941. |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c8/Kingdom_of_Yugoslavia_%281929-1939%29-sr.svg/250px-Kingdom_of_Yugoslavia_%281929-1939%29-sr.svg.png)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/10/%D0%A1%D0%B2%D1%98%D0%B5%D1%82%D0%BB%D0%BE%D0%BF%D0%B8%D1%81_%D0%B7%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%B5_%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B5_%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B5_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5%2C_%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8_%D0%A1%D0%B0%D0%B4.jpg/250px-%D0%A1%D0%B2%D1%98%D0%B5%D1%82%D0%BB%D0%BE%D0%BF%D0%B8%D1%81_%D0%B7%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%B5_%D0%B2%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B5_%D0%92%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B5_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5%2C_%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B8_%D0%A1%D0%B0%D0%B4.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7c/Serbia1941_banovine_sr.png/200px-Serbia1941_banovine_sr.png)
Teritorija i granice
urediObuhvatala je Vojvodinu — Banat, Bačku i Baranju i veći deo Srema, zatim celu Šumadiju, Požarevačku Moravu i Stig. Od velikih gradova van Vojvodine u ovoj banovini bili su Kragujevac, Požarevac i Smederevo. Prvobitno su Šid i Sremska Mitrovica bili uključeni u Drinsku banovinu, ali su posle energičnih protesta tih srezova pripojeni Dunavskoj banovini, jer čine sastavni deo Vojvodine.
Beograd je sa Pančevom i Zemunom činio područje Uprave grada Beograda. Zato je glavni grad Dunavske banovine bio Novi Sad, a ne Beograd. Sedište banovinske administracije nalazilo se u Banskoj palati.
Kada je 26. avgusta 1939. godine došlo do sporazuma Cvetković-Maček i stvaranja Banovine Hrvatske, u nju se uključene Savska i Primorska banovina, ali i Šidski i Iločki srez koji su odvojeni od Dunavske banovine. 1941. godine, posle Aprilskog rata, raspada Kraljevine Jugoslavije i uključenja Bačke i Baranje u okupacionu zonu Mađarske, a Srema u tzv. Nezavisnu Državu Hrvatsku, krnja Dunavska banovina (Banat i Šumadija) je samo formalno postojala kao upravna jedinica Nedićeve Srbije, a njeno upravno sedište se nalazilo u Smederevu. Vlast u banovini je bila u rukama nemačke okupacione uprave i kvislinških organa vlasti. Krajem 1941. godine, banovina se ukida a njena teritorija se deli na nove administrativne jedinice — okruge.
-
Karta Dunavske banovine (1937).
-
Granice Dunavske banovine 1941.
Uprava
urediNa čelu banovine se nalazio ban koji je bio predstavnik kraljevske vlasti u banovini. Postavljao ga je i razrešavao kralj. Samoupravna tela su bila: Banovinsko veće i Banovinski odbor.
Politika
urediFormiranje banovina nije zadovoljilo one političke snage koje su tražile ne administrativnu regionalizaciju, već stvaranje federalnih jedinica od tzv. istorijskih pokrajina u koje je spadala i Vojvodina. Ali povezivanje Vojvodine sa Šumadijom nailazilo je i na povoljan prijem, pogotovo među Vojvođanima u Beogradu (Veljko Petrović, Stanoje Stanojević i dr.). Smatralo se da srpski živalj ne bi imao apsolutnu većinu da je banovinu činila samo teritorija Vojvodine.
Demografija
urediU vreme formiranja površina Dunavske banovine bila je 31.479 km2 sa 2.387.495 stanovnika. Bilo je 56,9 % Srba i Hrvata, 18,2 % Mađara i 16,3 % Nemaca, kao i izvestan procenat Slovaka, Rumuna, Rusina, Roma i dr. Pravoslavno stanovništvo je činilo 54,9 % od ukupnog broja stanovnika, rimokatoličko 35,3 %, a evangelista je bilo 7,9 %.
Popis stanovništva Kraljevine Jugoslavije 1931.[1] (po veroispovesti) | |||
---|---|---|---|
vera | broj vernika | ||
-
Govorni jezici u severnom delu Dunavske banovine 1931. godine
-
Govorni jezici u severnom delu Dunavske banovine 1931. godine
Gradovi
urediNajveći gradovi u banovini bili su:
- Novi Sad
- Subotica
- Petrovgrad (danas Zrenjanin)
- Sombor
- Velika Kikinda (danas Kikinda)
- Mitrovica (danas Sremska Mitrovica)
- Kragujevac
- Smederevo
- Požarevac
Banovi Dunavske banovine
urediPortret | Red | Ime i prezime (Datum rođenja i smrti) |
Početak mandata | Kraj mandata | Stranka |
---|---|---|---|---|---|
1. | Daka Popović (1886—1967) |
1929 | do 16. januara 1930 |
||
2. | Radoslav Dunjić (1871—1948) |
imenovan 16. januara 1930 |
1930 | ||
3. | Svetomir Matić (1870—1931) |
1930 | 1931 | ||
4. | Milan Nikolić (1877—1943) |
1931 | 1933 | ||
5. | Dobrica Matković (1887—1973) |
1933 | 1935 | ||
6. | Milojko Vasović | 1935 | 1935 | ||
7. | Svetislav Paunović[2] | 1935 | 1936 | ||
8. | Svetislav Rajić (1889—1941) |
1936 | 1939 | ||
9. | Jovan Radivojević (1883—1946) |
1939 | 1940 | ||
10. | Branko Kijurina (1891—1962) |
1940 | 1941 | ||
11. | Milorad Vlaškalin (1890—1984) |
1941 | 1941 |
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Glas javnosti: Popis 1931. po Banovini, Pristupljeno 5. maj 2013.
- ^ Postavljena su dva nova bana. „Politika”, 12. sept. 1935
Literatura
uredi- Vajagić, Predrag (2013). Istorijska analiza osnivanja i funkcionisanja Dunavske banovine u Kraljevini Jugoslaviji. (doktorska disertacija). Novi Sad: Filozofski fakultet.
- Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Dimić, Ljubodrag (2002). „Dunavska banovina”. Nastava istorije. 8 (15): 111—119.
- „Dunavska banovina”, Enciklopedija Novog Sada, sveska 7, urednik Dr Dušan Popov, Novi Sad, 1996.
- Radojević, Mira (1992). „Sporazum Cvetković-Maček i pitanje razgraničenja u Sremu” (PDF). Istorija 20. veka: Časopis Instituta za savremenu istoriju. 10 (1—2): 61—72.
- Radojević, Mira (1995). „Sporazum Cvetković-Maček i Bosna i Hercegovina”. Bosna i Hercegovina od srednjeg veka do novijeg vremena. Beograd: Istorijski institut SANU. str. 123—133.
- Radojević, Mira (1996). „Srpsko-hrvatski spor oko Vojvodine 1918—1941” (PDF). Istorija 20. veka: Časopis Instituta za savremenu istoriju. 14 (2): 39—73.