Evropski izuzetno veliki teleskop
Evropski izuzetno veliki teleskop (engl. European Extremely Large Telescope), ili skraćeno E-ELT, je jedan od izuzetno velikih teleskopa. Izgradnju teleskopa finansira evropska južna opservatorija, a završetak izgradnje je planiran za 2022. godinu. Konstrukcija teleskopa se sastoji od primarnog ogledala, prečnika 39,3 m, i sekundarnog koje je prečnika 4,2 m. Teleskop će biti opremljen najnovijom adaptivnom optikom i instrumentima.[2] Savet ESO je 11. juna 2012. godine odobrio početak radova na E-ELT teleskopu, s tim da ga prvo moraju ratifikovati vlade nekih članica.[3]
Evropski izuzetno veliki teleskop (E-ELT) | |
Umetničko viđenje E-ELT–a | |
Organizacija | ESO |
---|---|
Lokacija | Sero Armazones, Čile (blizu Paranal opservatorije) |
Visina | 3.060 m[1] |
Vreme | dobro |
Talasna dužina | vidljiva, infracrvena |
Izgrađen | završetak planiran za 2022.g. |
Vrsta teleskopa | reflektorski |
Prečnik | 39,3 m |
Ugaona rezolucija | 0,001 do 0,65 lučnih sekundi, zavisno od instrumenta |
Površina ogledala | 978 m² |
Žižna daljina | 420–840 m (f/10 – f/20) |
Montaža | Nasmit montaža |
Vebsajt | E-ELT na sajtu ESO |
Od ovog teleskopa se očekuje da astronomima omogući istraživanje najranijih faza formiranja planetarnih sistema i detekciju vode i organskih molekula u protoplanetarnim diskovima koji okružuju novonastale zvezde.[4]
Istorija uredi
Savet evropske južne opservatorije (ESO) je 26. aprila 2010. godine izabrao lokaciju Sero Armazones u Čileu, kao mesto gde će biti izgrađen E-ELT.[5] Druge predložene lokacije su bile Sero Mejkon u Argentini, Rok de los Mućaćos opservatorija na Kanarskim ostrvima kao i lokacije u Južnoj Africi, Maroku i na Antarktiku.[6]
Prvobitan dizajn teleskopa se sastojao od primarnog ogledala prečnika 42 m, površine 1.300 m², i sekundarnog ogledala prečnika 5,9 m. Međutim, 2011. godine usvojen je predlog da se veličina primarnog ogledala smanji sa 42 na 39,3 m, a sekundarnog sa 5,9 na 4,2 m.[2] Ovim su troškovi izgradnje smanjeni sa 1,275 na 1,055 milijardi evra, i omogućuje se da teleskop bude završen ranije.
Generalni direktor ESO je 2011. godine, u saopšetnju za javnost, izjavio: „I sa izmenjenim dizajnom teleskopa E-ELT naučni ciljevi će biti ispunjeni, ali se takođe obezbeđuje da izgradnja teleskopa ne traje više od 10–11 godina.“ Savet ESO je podržao revidirani osnovni dizajn teleskopa u junu 2011. godine, a usvajanje građevinskog predloga se očekivalo u decembru 2011.g.[7] Finansiranje je kasnije uključeno u budžet za 2012. godinu, čime su obezbeđeni uslovi za početnu fazu projekta koja je obavljena početkom 2012.g.[8] Teleskop je dobio preliminarno odobrenje u junu 2012. godine, s tim da je trebalo da neki detalji finansiranja budu usaglašeni.[3]
Instrumenti uredi
Na teleskop će biti montirano više naučnih instrumenata. Takođe, biće moguće da se opservacije sa jednog instrumenta prebace na drugi za samo nekoliko minuta. Ceo teleksop, i njegova zaštitna kupola, moći će relativno brzo da promene orijentaciju ka određenom astronomskom objektu od interesa, kako bi naučnici što bolje iskoristili vreme koje im je dostupno za nadgledanje noćnog neba.
- CODEX – optički spektrograf rezolucije R=135.000[9][10]
- EAGLE – širokougaoni sektrograf infracrvene svetolosti[11][12]
- EPICS – kamera i spektrograf za opservacije planeta u vidljivom/infracrvenom opsegu, sa veoma naprednom adaptivnom optikom[13]
- HARMONI[14]
- METIS[15][16]
- MICADO[17][18]
- OPTIMOS[19]
- SIMPLE[20][21]
Galerija uredi
Slike ispod prikazuju umetničko viđenje teleskopa E-ELT i proizvedene su od strane ESO.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ „World's biggest telescope to be located on Cerro Armazones, Chile” (na jeziku: (jezik: engleski)). 28. 04. 2010. Arhivirano iz originala 17. 09. 2013. g. Pristupljeno 12. 01. 2013. „Najveći teleskop na svetu biće izgrađen u Čileu.”
- ^ a b Schilling, Govert (14. 06. 2011). „Europe Downscales Monster Telescope to Save Money” (na jeziku: (jezik: engleski)). Arhivirano iz originala 17. 05. 2013. g. Pristupljeno 12. 01. 2013. „Evropa smanjila planirani teleskop da bi uštedela novac.”
- ^ a b Amos, Jonathan (11. 06. 2012). „European Extremely Large Telescope given go-ahead” (na jeziku: (jezik: engleski)). BBC. Pristupljeno 12. 01. 2013. „Budući najveći teleskop dobio dozvolu za početak izgradnje.”
- ^ „ESO - Are We Alone?” (na jeziku: (jezik: engleski)). ESO. 11. 06. 2012. Arhivirano iz originala 17. 01. 2013. g. Pristupljeno 12. 01. 2013. „Da li smo sami?”
- ^ „E-ELT Site Chosen” (na jeziku: (jezik: engleski)). ESO. 26. 04. 2010. Pristupljeno 13. 01. 2013. „Određena lokacija za izgradnju E-ELT.”
- ^ „Finding a home” (na jeziku: (jezik: engleski)). ESO. Arhivirano iz originala 17. 01. 2013. g. Pristupljeno 13. 01. 2013. „Traženje lokacije za novi tleskop.”
- ^ „ESO Moves One Step Closer to the First Extremely Large Telescope” (na jeziku: (jezik: engleski)). ESO. 15. 6. 2011. Pristupljeno 18. 01. 2013. „ESO jedan korak bliže izgradnji prvog od izuzetno velikih teleskopa.”
- ^ „The E-ELT Moves Closer to Reality” (na jeziku: (jezik: engleski)). ESO. 9. 12. 2011. Pristupljeno 18. 01. 2013. „Teleskop E-ELT sve bliže stvarnosti.”
- ^ Pasquini, Luca; et al. (2008). „Proceedings of SPIE”. 7014. SPIE: 70141I—70141I—9. doi:10.1117/12.787936.
|chapter=
ignorisan (pomoć) - ^ „CODEX – An ultra-stable, high-resolution optical spectrograph for the E-ELT”. IAC. Arhivirano iz originala 08. 02. 2012. g. Pristupljeno 29. 11. 2012.
- ^ Cuby, Jean-Gabriel; et al. (2010). „Proceedings of SPIE” (PDF). 7735. SPIE: 77352D—77352D—15. Bibcode:2010SPIE.7735E..80C. doi:10.1117/12.856820. Arhivirano iz originala (PDF) 15. 08. 2011. g. Pristupljeno 29. 11. 2012.
|chapter=
ignorisan (pomoć) - ^ „EAGLE: the Extremely Large Telescope Adaptive Optics for Galaxy Evolution instrument”. Arhivirano iz originala 4. 10. 2010. g. Pristupljeno 29. 10. 2009.
- ^ Kasper, Markus E.; et al. (2008). „EPICS: the exoplanet imager for the E-ELT”. Adaptive Optics Systems - Proceedings of the SPIE, Volume 7015. SPIE. str. 70151S—70151S—12. doi:10.1117/12.789047.
- ^ Thatte, Niranjan. „HARMONI”. University of Oxford. Pristupljeno 30. 11. 2012.
- ^ Brandl, Bernhard. „METIS – The Mid-infrared E-ELT Imager and Spectrograph”. METIS consortium. Pristupljeno 30. 11. 2012.
- ^ Brandl, Bernhard R.; et al. (2008). „METIS: the mid-infrared E-ELT imager and spectrograph”. Proceedings of the SPIE. Ground-based and Airborne Instrumentation for Astronomy II. 7014: 70141N—70141N—15. Bibcode:2008SPIE.7014E..55B. doi:10.1117/12.789241. Nepoznati parametar
|month=
ignorisan (pomoć); - ^ „MICADO – Multi-AO Imaging Camera for Deep Observations”. MICADO team. Pristupljeno 30. 11. 2012.
- ^ Davies, Richard; et al. (2010). „MICADO: the E-ELT adaptive optics imaging camera”. Proceedings of the SPIE. Ground-based and Airborne Instrumentation for Astronomy III. 7735: 77352A—77352A—12. Bibcode:2010SPIE.7735E..77D. doi:10.1117/12.856379. Pristupljeno 30. 11. 2012. Nepoznati parametar
|month=
ignorisan (pomoć) - ^ „E-ELT Optical Multi Object Spectrograph”. OPTIMOS Consortium. Arhivirano iz originala 21. 05. 2013. g. Pristupljeno 30. 11. 2012.
- ^ „SIMPLE - A high resolution near-IR spectrograph for the E-ELT”. SIMPLE Consortium. Arhivirano iz originala 4. 03. 2016. g. Pristupljeno 30. 11. 2012.
- ^ Oliva, E.; Origlia, L. (2008). „High-resolution near-IR spectroscopy: from 4m to 40m class telescopes” (PDF). Proceedings of the SPIE. Ground-based and Airborne Instrumentation for Astronomy II. 7014: 70141O—70141O—7. Bibcode:2008SPIE.7014E..56O. doi:10.1117/12.788821. Pristupljeno 30. 11. 2012. Nepoznati parametar
|month=
ignorisan (pomoć)[mrtva veza]