U evropskoj politici, termin evroregion, obično se odnosi na transnacionalnu strukturnu saradnju između dve (ili više) graničnih teritorija koji čine različite evropske države. Evrograni predstavljaju neku vrstu vrstu prekograničnog prelaza.[1][2]

Intresi i zaduženja uredi

Evroregije obično ne odgovaraju bilo kojem zakonodavnim ili vladinim institucijama, ali nemaju ni direktnu političku moć. Njihova rad je ograničen na nadležnosti lokalnih i regionalnih vlasti koje ih sačinjavaju. Obično su raspoređeni da promovišu zajedničke intrese preko granice (regiona) i da se zalažu za opšte dobro građana tog regiona.

Kriterijum uredi

Asocijacija evropskih graničnih regiona za idnetifikaciju evroregina postavljaju sledeće uslove

  1. Asocijacija lokalnih i regionalnih vlasti sa obe strane državne granice, ponekad sa Parlamentarnoj skupštini;
  2. Prekogranična asocijacija sa stalnim sekretarijatom i tehničko-administrativni tim sa sopstvenim resursima;
  3. Privatnog prava prirode, na osnovu ne-profitna udruženja ili fondacije sa obe strane granice, u skladu sa odgovarajućim zakonom na snazi;
  4. Od javnog prava, na osnovu međudržavnih sporazuma, koja se bavi između ostalog, uz učešće teritorijalnih vlasti.

Teško je povezati jedan pravni okvir za termin evroregiona, jer oni rade preko granica zemlje i razlikuju u svojim posebnim oblicima.

Ime uredi

Pojam region potiče od reči latinske reči regere, što znači „povući liniju,(povući graničnik). U antičkom Rimskom carstvu, reč region služila je najčešće za imenovanje neke teritorije ali ne i uspostavljati vlast nad tom teritorijom. Ta regija nije odgovarala nikakvim vladinim institucijama.

Imena evroregiona najčešće u imenu sadrže reči euregio, euregion, euroregion, eurorégion, euroregión, euroregione, ευρωπεριοχή, europaregion, euroregiune, grande région, еврорегён (evroregion), regio, conseil, or council.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Sinclair, M. T.; Page, S. J. (1993). „The Euroregion: a new framework for tourism and regional development.”. Regional Studies. 27 (5): 475—483. [mrtva veza]
  2. ^ Jonathan Grix & Vanda Knowles (2002). „The Euroregion as a Social Capital Maximizer: The German-Polish Euroregion Pro-Europa Viadrina”. Regional & Federal Studies. 12 (4). doi:10.1080/714004770. 

Spoljašnje veze uredi