Endoskopska retrogradna holangiopankreatografija

Endoskopska retrogardna holangiopankreatografija (akronim ERCP) je minimalno invazivna dijagnostička specijalizovana tehniku koja se koristi za ispitivanje žučnih kanala jetre i gušterače.[1]

Endoskopska retrogradna holangiopankreatografija
Duodenoskopska slika dva pigmentna kamena ekstrahovana iz zajedničkog žučnog kanala posle endoskopske sfinkterotomije.
SinonimiERCP
ICD-9-CM51.10
MeSHD002760
OPS-301 code1-642

Tokom postupka, fleksibilni endoskop (tanka, savitljiva sonda) se kroz usta i jednjak provodi do želuca i prednjeg dela tankog creva. Potom se kroz ovaj instrument mala plastična cevčica uvodi u žučni kanal i/ili kanal pankreasa (gušterače) i kroz nju ubrizgava kontrastna boja koja ne propušta rendgenske zrake, kako bi se napravio snimak ovih kanala. Ponekad se tokom ove metode preseca mišić sfinktera koji okružuje otvor žučnog kanala („sfinkterotomija“), kako bi se obavili drugi postupci, kao što su: vađenje kamena, biopsija, postavljanje stentova (drenažnih cevčica) i dr.[2]

Indikacije uredi

Dijagnostička endoskopska retrogradna holangiopankreatografija uredi

 
Fluoroskopska slika kamena zajedničkog žučnog kanala viđena u vreme ERCP. Kamen je lociran u distalnom zajedničkom žučnom kanalu. Uvedena je nazobilijarna cev.
 
Fluoroskopska slika koja pokazuje dilataciju kanala pankreasa tokom ERCP ispitivanja. Endoskop je vidljiv.
 
Transiluminaciona slika snimljena tokom ERCP-a pokazuje normalnu anatomiju područja (uporedi gornju šematsku sliku). U gornjem delu slike žučni kanal je ispunjen kontrastnim materijalom. Debela crna cev je endoskop.

Indikacije za diagnostičku endoskopsku retrogradnu holangiopankreatografiju (ako ili kada manje invazivne opcije nisu adekvatne ili definitivne) su:[3]

  • Fluoroskopska slika kamena zajedničkog žučnog kanala viđena u vreme ERCP. Kamen je udaren u distalni zajednički žučni kanal. Uvedena je nazobilijarna cev.
  • Fluoroskopska slika koja pokazuje dilataciju kanala pankreasa tokom ERCP ispitivanja. Endoskop je vidljiv.[4]
  • Opstruktivna žutica - Ovo može biti zbog nekoliko uzroka[5]
  • Kamen u žuči sa proširenim žučnim kanalima na ultrazvuku
  • Neodređene bilijarne strikture i sumnjivi tumori žučnih kanala[3]
  • Sumnja na povredu žučnih puteva bilo kao posledica traume ili jatrogenog porekla
  • Disfunkcija Odijevog sfinktera[6]
  • Hronični pankreatitis je trenutno kontroverzna indikacija zbog široko rasprostranjene dostupnosti sigurnijih dijagnostičkih modaliteta uključujući endoskopski ultrazvuk, CT i MRI/MRCP
  • Tumori pankreasa više ne predstavljaju validnu dijagnostičku indikaciju za ERCP osim ako ne uzrokuju opstrukciju žučnih kanala i žuticu. Endoskopski ultrazvuk predstavlja sigurniju i precizniju dijagnostičku alternativu.[3]

Terapijska endoskopska retrogradna holangiopankreatografija uredi

Terapijska endoskopska retrogradna holangiopankreatografija može biti indikovana na osnovu gore navedenim dijagnostičkim scenarija kada je potrebno obaviti sledeću terapiju:

  • Endoskopska sfinkterotomija Oddijevog sfinktera
  • Ekstrakcija žučnih kamenaca ili drugih žučnih ostataka
  • Umetanje stenta kroz veliku duodenalnu papilu i ampulu Vaterove u zajednički žučni kanal i/ili kanal pankreasa
  • Dilatacija striktura (npr. primarni sklerozirajući holangitis, anastomotske strikture nakon transplantacije jetre).[7]

Kontraindikacije uredi

U kontraindikacije za primenu metod spadaju:[8]

  • Preosetljivost na jodirani kontrastni medij
  • Istorija anafilakse sa jodiranom kontrastnom bojom (iako je sada dostupan kontrast bez joda)
  • Akutni pankreatitis (osim ako uporno povišen ili porast bilirubina ne ukazuje na opstrukciju u toku)[8]
  • (Nepovratni) poremećaj koagulacije ako je planirana sfinkterotomija
  • Nedavni infarkt miokarda ili plućna embolija
  • Teška kardiopulmonalna bolest ili drugi ozbiljan morbiditet

Procedura uredi

 
Prikaz endoskopske retrogradne holangiopankreatografije (ERCP)

Parocedura se izvodi kada je pacijent pod sedativima ili anestezijom. Intervencija počinje plasiranjem endoskopa sa fleksibilnom kamerom kroz usta, niz jednjak, zatim želudac, potom kroz pilorus do duodenuma i Vaterove ampula (spoja zajedničkog žučnog kanala i kanala pankreasa, čije otvaranje kontroliše odijev sfinkter ili mišićni ventil). Region oko Vaterove ampule ili kanala pankreasa može se direktno vizuelizovati kamerom endoskopa dok se izvode različite procedure na Vaterovoj ampuli ili na kanala pankreasa. Kanal pankreasa se vizualizuje u slučajevima pankreatitisa.[6]

Sledi kroz ampulu ubacivanje plastičnog kateter ili kanili, i ubrizgavanja radiokontrasta u žučne kanale i/ili kanal pankreasa. Sve vreme fluoroskopija se koristi za traženje blokada ili drugih lezija kao što je kamenje.[9]

Kada je potrebno, sfinkteri ampule i žučnih kanala mogu se uvećati rezom (sfinkterotomija) sa elektrificiranom žicom koja se zove sfinkterotom kako bi se obezbedio pristup žučnom kanalu, uklonio žučni kamen ili izvršila neka druga terapija.[10]

Druge procedure povezane sa ERCP-om uključuju povlačenje zajedničkog žučnog kanala korpom ili balonom za uklanjanje žučnih kamenaca i umetanje plastičnog stenta koji omogućuje drenažu žuči. Takođe, i kanal pankreasa može da se kanulira i/ili da se i u njega umetne stent.[11]

U posebnim slučajevima, za ERCP se mogu koristiti drugi specijalizovani ili pomoćni endoskopi. Tu spadaju holangioskopi majka-beba i SpyGlass holangioskopi (za pomoć u dijagnozi direktnom vizualizacijom kanala, a ne samo dobijanjem rendgenskih snimaka[12][13][14]), kao i balon enteroskopi (npr kod pacijenata koji su prethodno bili podvrgnuti hirurgija na digestivnom sistemu).[15]

Komplikacije uredi

Jedna od najčešćih komplikacija nakon endoskopske retrogradne holangiopankreatografije (ERCP) je post-ERCP pankreatitis (PEP) (koji se definiše kao „klinički pankreatitis sa amilazom koja je najmanje tri puta veća od gornje granice normale više od 24 sata nakon procedure koji zahteva bolnički prijem ili produženje planiranog prijema). U prethodnim studijama, incidenca PEP je procenjena na 3,5 do 5%.[16][17] Procena težine PEP se uglavnom zasniva na dužini boravka u bolnici.[18]

Faktori rizika za razvoj PEP uključuju tehnička pitanja koja se odnose na ERCP proceduru i ona specifična za pacijenta. Tehnički faktori uključuju manipulaciju i ubrizgavanje kontrasta u kanal pankreasa, pokušaje kanilisanja koji traju duže od pet minuta i dilataciju sfinktera bilijarnog balona; među faktorima vezanim za pacijente su ženski pol, mlađi uzrast i disfunkcija Odijevog sfinktera. Sistematski pregled kliničkih ispitivanja je zaključio da prethodna istorija PEP ili pankreatitisa značajno povećava rizik za PEP na 17,8% i na 5,5% odnosno.[19][20]

Perforacija creva je rizik od bilo koje gastroenterološke endoskopske procedure i dodatni rizik ako se uradi sfinkterotomija. Kako je drugi deo duodenuma anatomski na retroperitonealnoj lokaciji (odnosno iza peritonealnih struktura abdomena), perforacije usled sfinkterotomije su retroperitonealne.

Sfinkterotomija je takođe povezana sa rizikom od krvarenja.[21][22] ERCP može izazvati hemobiliju od traume do trošnih hilarnih tumora ili žice vodiča koja prodire u zid žučnog kanala, stvarajući bilijarnu fistulu. Odloženo krvarenje je retka, ali potencijalno ozbiljna komplikacija sfinkterotomije, posebno zato što se mnogi pacijenti otpuštaju kući u roku od nekoliko sati nakon ERCP.

Takođe postoji rizik povezan sa kontrastnom bojom kod pacijenata koji su alergični na jedinjenja koja sadrže jod, što može biti veoma ozbiljno, čak i ako se anafilaktoidne reakcije jave u bolnici.[23][24]

Predoziranje može dovesti do opasno niskog krvnog pritiska, depresije disanja, mučnine i povraćanja.[25]

Ostale komplikacije (manje od 1%) mogu uključivati probleme sa srcem i plućima, infekciju žučnog kanala zvanu holangitis, koja može biti opasna po život i smatra se hitnom medicinskom pomoći. Upotreba antibiotika pre procedure pokazuje neke prednosti u sprečavanju holangitisa i septikemije.[26] U retkim slučajevima, ERCP može izazvati fatalne komplikacije.[27][28]

Slučajevi bolničkih infekcija enterobakterijama otpornim na karbapenem, koje su povezane sa nepotpuno dezinfikovanim duodenoskopa, takože su moguće.

Prevalencija nedostatka vitamina K i vitamina D,[29] jer žuč pomaže u razgradnji i apsorpciji masti u crevnom traktu; relativni nedostatak žuči može dovesti do malapsorpcije masti i nedostataka vitamina rastvorljivih u mastima.

Izvori uredi

  1. ^ Tharian, Benjamin; George, Nayana Elizabeth; Tham, Tony Chiew Keong (2015). „What is the current role of endoscopy in primary sclerosing cholangitis?”. World Journal of Gastrointestinal Endoscopy. 7 (10): 920. ISSN 1948-5190. doi:10.4253/wjge.v7.i10.920. 
  2. ^ Adler, Douglas G.; Baron, Todd H.; Davila, Raquel E.; Egan, James; Hirota, William K.; Leighton, Jonathan A.; Qureshi, Waqar; Rajan, Elizabeth; Zuckerman, Marc J.; Fanelli, Robert; Wheeler-Harbaugh, Jo; Faigel, Douglas O.; Standards of Practice Committee of American Society for Gastrointestinal, Endoscopy. (July 2005). "ASGE guideline: The role of ERCP in diseases of the biliary tract and the pancreas". Gastrointestinal Endoscopy. 62 (1): 1–8.
  3. ^ a b v Tabibian, James H (2015). „Advanced endoscopic imaging of indeterminate biliary strictures”. World Journal of Gastrointestinal Endoscopy. 7 (18): 1268. ISSN 1948-5190. doi:10.4253/wjge.v7.i18.1268. 
  4. ^ Padilla RM, Hulsberg PC, Soule E, Harmon TS, Eadie E, Hood P, Shabandi M, Matteo J. Against the Odds: A Novel Technique to Perform Cholangiography from a Percutaneous Approach through the Cystic Duct. Cureus. 2018 Nov 12;10(11):e3577.
  5. ^ Wyatt SH, Fishman EK. Biliary tract obstruction. The role of spiral CT in detection and definition of disease. Clin Imaging. 1997 Jan-Feb;21(1):27-34.
  6. ^ a b „Endoscopic Retrograde Cholangiopancreatography (ERCP) | NIDDK”. 
  7. ^ Coucke, Ethan M.; Akbar, Hina; Kahloon, Arslan; Lopez, Peter P. (2022), Biliary Obstruction, StatPearls Publishing, PMID 30969520, Pristupljeno 2023-02-05 
  8. ^ a b Scheurer (2000-10-01). „Acute Pancreatitis - ERCP / Endoscopic Papillotomy (EPT) Yes Or No?”. Swiss Surgery. 6 (5): 246—248. ISSN 1023-9332. doi:10.1024/1023-9332.6.5.246. 
  9. ^ Deng, D. H.; Zuo, H. M.; Wang, J. F.; Gu, Z. E.; Chen, H.; Luo, Y.; Chen, M.; Huang, W. N.; Wang, L.; Lu, W. (2007). „New precut sphincterotomy for endoscopic retrograde cholangiopancreatography in difficult biliary duct cannulation”. World Journal of Gastroenterology. 13 (32): 4385—4390. PMC 4250869 . PMID 17708616. doi:10.3748/wjg.v13.i32.4385. 
  10. ^ Kelly, N. M.; Caddy, G. R. (2008). „Successful Endoscopic Management of Fractured Dormia Basket During Endoscopic Retrograde Cholangiopancreatography for Choledocholithiasis”. The Ulster Medical Journal. 77 (1): 56—58. PMC 2397011 . PMID 18271088. 
  11. ^ Busireddy, K. K.; Alobaidy, M.; Ramalho, M.; Kalubowila, J.; Baodong, L.; Santagostino, I.; Semelka, R. C. (2014). "Pancreatitis-imaging approach". World Journal of Gastrointestinal Pathophysiology. 5 (3): 252–270.
  12. ^ Cholangioscopy~technique at eMedicine
  13. ^ Komanduri, Sri; Thosani, Nirav; Abu Dayyeh, Barham K.; Aslanian, Harry R.; Enestvedt, Brintha K.; Manfredi, Michael; Maple, John T.; Navaneethan, Udayakumar; Pannala, Rahul; Parsi, Mansour A.; Smith, Zachary L.; Sullivan, Shelby A.; Banerjee, Subhas; Banerjee, S. (2016). „Cholangiopancreatoscopy”. Gastrointestinal Endoscopy. 84 (2): 209—221. PMID 27236413. doi:10.1016/j.gie.2016.03.013 . 
  14. ^ Farrell JJ, Bounds BC, Al-Shalabi S, Jacobson BC, Brugge WR, Schapiro RH, Kelsey PB (2005). „Single-operator duodenoscope-assisted cholangioscopy is an effective alternative in the management of choledocholithiasis not removed by conventional methods, including mechanical lithotripsy”. Endoscopy. 37 (6): 542—7. PMID 15933927. doi:10.1055/s-2005-861306. 
  15. ^ Azeem, Nabeel; Tabibian, James H.; Baron, Todd H.; Orhurhu, Vwaire; Rosen, Charles B.; Petersen, Bret T.; Gostout, Christopher J.; Topazian, Mark D.; Levy, Michael J. (April 2013). "Use of a single-balloon enteroscope compared with variable-stiffness colonoscopes for endoscopic retrograde cholangiography in liver transplant patients with Roux-en-Y biliary anastomosis". Gastrointestinal Endoscopy. 77 (4): 568–577.
  16. ^ Dumonceau, Jean-Marc; Andriulli, Angelo; Elmunzer, B.; Mariani, Alberto; Meister, Tobias; Deviere, Jacques; Marek, Tomasz; Baron, Todd; Hassan, Cesare; Testoni, Pier; Kapral, Christine (22. 8. 2014). „Prophylaxis of post-ERCP pancreatitis: European Society of Gastrointestinal Endoscopy (ESGE) Guideline – Updated June 2014”. Endoscopy. 46 (9): 799—815. CiteSeerX 10.1.1.886.8874 . PMID 25148137. doi:10.1055/s-0034-1377875. 
  17. ^ GallRiks. Annual report 2016. http://www.ucr.uu.se/gallriks/fou/arsrapporter [accessed 31 May 2018].
  18. ^ Cotton, P.B.; Lehman, G.; Vennes, J.; Geenen, J.E.; Russell, R.C.G.; Meyers, W.C.; Liguory, C.; Nickl, N. (maj 1991). „Endoscopic sphincterotomy complications and their management: an attempt at consensus”. Gastrointestinal Endoscopy. 37 (3): 383—393. PMID 2070995. doi:10.1016/S0016-5107(91)70740-2. 
  19. ^ Chen, Jian-Jun; Wang, Xi-Mo; Liu, Xing-Qiang; Li, Wen; Dong, Mo; Suo, Zong-Wu; Ding, Po; Li, Yue (15. 5. 2014). „Risk factors for post-ERCP pancreatitis: a systematic review of clinical trials with a large sample size in the past 10 years”. European Journal of Medical Research. 19 (1): 26. CiteSeerX 10.1.1.981.3789 . PMC 4035895 . PMID 24886445. doi:10.1186/2047-783X-19-26. Gale A541256167. 
  20. ^ Park, Namyoung; Lee, Sang Hyub; You, Min Su; Kim, Joo Seong; Huh, Gunn; Chun, Jung Won; Cho, In Rae; Paik, Woo Hyun; Ryu, Ji Kon; Kim, Yong-Tae (2021). „Optimal timing of endoscopic retrograde cholangiopancreatography for acute cholangitis associated with distal malignant biliary obstruction”. BMC Gastroenterology. 21 (1): 175. doi:10.1186/s12876-021-01755-z. 
  21. ^ Andriulli A, Loperfido S, Napolitano G, Niro G, Valvano MR, Spirito F, Pilotto A, Forlano R (2007). „Incidence rates of post-ERCP complications: a systematic survey of prospective studies”. Am. J. Gastroenterol. 102 (8): 1781—8. PMID 17509029. S2CID 38954883. doi:10.1111/j.1572-0241.2007.01279.x. 
  22. ^ „Anal Sphincterotomy - an overview | ScienceDirect Topics”.  undefined Elsevier Inc undefined, in Essential Surgical Procedures, 2016
  23. ^ Dewachter, Pascale; Mouton-Faivre, Claudie (1. 11. 2015). „Allergie aux médicaments et aliments iodés : la séquence allergénique n'est pas l'iode” [Allergy to iodinated drugs and to foods rich in iodine: Iodine is not the allergenic determinant]. La Presse Médicale (na jeziku: francuski). 44 (11): 1136—1145. PMID 26387623. doi:10.1016/j.lpm.2014.12.008. 
  24. ^ Bottinor, W.; Polkampally, P.; Jovin, I. (2013). „Adverse Reactions to Iodinated Contrast Media”. The International Journal of Angiology. 22 (3): 149—154. PMC 3770975 . PMID 24436602. doi:10.1055/s-0033-1348885. 
  25. ^ Michael A. Gropper MD, PhD, Intravenous Drug Delivery Systems in Miller's Anesthesia, 2020
  26. ^ Brand, M; Bizos, D; O'Farrell P, Jr (6. 10. 2010). „Antibiotic prophylaxis for patients undergoing elective endoscopic retrograde cholangiopancreatography.”. The Cochrane Database of Systematic Reviews (10): CD007345. PMID 20927758. doi:10.1002/14651858.CD007345.pub2. 
  27. ^ Brand, M; Bizos, D; O'Farrell P, Jr (6. 10. 2010). „Antibiotic prophylaxis for patients undergoing elective endoscopic retrograde cholangiopancreatography.”. The Cochrane Database of Systematic Reviews (10): CD007345. PMID 20927758. doi:10.1002/14651858.CD007345.pub2. 
  28. ^ Cotton, Peter B. (2013-05-31). „ERCP (Endoscopic Retrograde Cholangio-Pancreatography)”. Medical University of South Carolina (MUSC) Digestive Disease Center. Arhivirano iz originala 2018-03-21. g. Pristupljeno 2013-06-09. 
  29. ^ Fisher, Leon; Byrnes, Elizabeth; Fisher, Alexander A. (1 September 2009). "Prevalence of vitamin K and vitamin D deficiency in patients with hepatobiliary and pancreatic disorders". Nutrition Research. 29 (9): 676–683.

Spoljašnje veze uredi


 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).