Erih Auerbah (nem. Erich Auerbach; Berlin, 9. novembar 1892Volingford, 13. oktobar 1957),bio je predavač, teoretičar i istoričar književnosti.[1]

Erih Auerbah
Lični podaci
Datum rođenja(1892-11-09)9. novembar 1892.
Mesto rođenjaBerlin, Nemačko carstvo
Datum smrti13. oktobar 1957.(1957-10-13) (64 god.)
Mesto smrtiVolingford, SAD

Biografija uredi

Doktorat iz filologije stekao je na Univerzitetu Grajsvald, Nemačka, 1921. godine i radio kao bibliotekar u Pruskoj državnoj biblioteci. Svoj naučni rad je započeo u nemačkom univerzitetskom gradu Marburgu. Zbog prilika u predratnoj Nemačkoj, poput svog kolege Lea Špicera, preselio se u Tursku. Predavao je romansku filologiju na Državnom univerzitetu u Istanbulu od 1935. do 1947. godine. Zatim odlazi u SAD. Tamo će provesti izvesno vreme na Prinstonskom univerzitetu. Posle toga prelazi na prestižni Jel univerzitet u Nju Hejvenu na kome ostaje do smrti.[2]

Književni rad uredi

Objavio je sledeće studije i knjige:

  • Dante kao pesnik zemaljskog sveta (1929),
  • Francuska publika 18. veka (1933),
  • Figura,
  • Nove studije o Danteu (1944),
  • Mimesis (1946),
  • Četiri rasprave o istoriji francuskog obrazovanja (u kojima je obuhvatio period od Luja XIV i Paskala do Bodlera), (1958),
  • Književni jezik i publika u latinskoj poznoj antici i u srednjem veku (1958).

Mimezis je Auerbahovo centralno teorijsko delo, nastalo u egzilu gotovo bez pomoćne literature i sastoji se iz devetnaest eseja - docnije je dodat esej o Servantesu - o tranzicijama antičkog, hrišćanskog i modernog realizma Homera, Biblije, Avgustina, Dantea, Šilera, Flobera, Zole i Džojsa. Odsustvo kritičke literature nagnalo je Auerbaha da se obrati papskom nunciju Ronkaliju, potonjem papi Jovanu XXIII, da odobri pristup manastirskoj biblioteci u Galati. Upravo u toj biblioteci nastao je rukopis Mimezisa.[3]

Reference uredi

  1. ^ Mala enciklopedija Prosveta (treće izd.). Beograd: Prosveta. 1978. str. knjiga 1, stranica 113. 
  2. ^ „Erich Auerbach”. britannica.com. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  3. ^ Andrić, Zoran. „Od ljudske volje zavisi istorija naroda i jezika”. danas.rs. Pristupljeno 2. 2. 2020.