Erih Auerbah
Erih Auerbah (nem. Erich Auerbach; Berlin, 9. novembar 1892 — Volingford, 13. oktobar 1957),bio je predavač, teoretičar i istoričar književnosti.[1]
Erih Auerbah | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 9. novembar 1892. |
Mesto rođenja | Berlin, Nemačko carstvo |
Datum smrti | 13. oktobar 1957.64 god.) ( |
Mesto smrti | Volingford, SAD |
Biografija uredi
Doktorat iz filologije stekao je na Univerzitetu Grajsvald, Nemačka, 1921. godine i radio kao bibliotekar u Pruskoj državnoj biblioteci. Svoj naučni rad je započeo u nemačkom univerzitetskom gradu Marburgu. Zbog prilika u predratnoj Nemačkoj, poput svog kolege Lea Špicera, preselio se u Tursku. Predavao je romansku filologiju na Državnom univerzitetu u Istanbulu od 1935. do 1947. godine. Zatim odlazi u SAD. Tamo će provesti izvesno vreme na Prinstonskom univerzitetu. Posle toga prelazi na prestižni Jel univerzitet u Nju Hejvenu na kome ostaje do smrti.[2]
Književni rad uredi
Objavio je sledeće studije i knjige:
- Dante kao pesnik zemaljskog sveta (1929),
- Francuska publika 18. veka (1933),
- Figura,
- Nove studije o Danteu (1944),
- Mimesis (1946),
- Četiri rasprave o istoriji francuskog obrazovanja (u kojima je obuhvatio period od Luja XIV i Paskala do Bodlera), (1958),
- Književni jezik i publika u latinskoj poznoj antici i u srednjem veku (1958).
Mimezis je Auerbahovo centralno teorijsko delo, nastalo u egzilu gotovo bez pomoćne literature i sastoji se iz devetnaest eseja - docnije je dodat esej o Servantesu - o tranzicijama antičkog, hrišćanskog i modernog realizma Homera, Biblije, Avgustina, Dantea, Šilera, Flobera, Zole i Džojsa. Odsustvo kritičke literature nagnalo je Auerbaha da se obrati papskom nunciju Ronkaliju, potonjem papi Jovanu XXIII, da odobri pristup manastirskoj biblioteci u Galati. Upravo u toj biblioteci nastao je rukopis Mimezisa.[3]
Reference uredi
- ^ Mala enciklopedija Prosveta (treće izd.). Beograd: Prosveta. 1978. str. knjiga 1, stranica 113.
- ^ „Erich Auerbach”. britannica.com. Pristupljeno 2. 2. 2020.
- ^ Andrić, Zoran. „Od ljudske volje zavisi istorija naroda i jezika”. danas.rs. Pristupljeno 2. 2. 2020.