Еротославија

Erotoslavija: preobraženja Erosa u slovenskim književnostima je knjiga srpskog folkloriste i proučavaoca književnosti Dejana Ajdačića. Knjigu je 2013. godine izdala izdavačka kuća "Albatros plus" u "Biblioteci Albatros" br. 162. U knjizi je objavljeno 22 teksta, od kojih je šest objavljeno prvi put. Prikaz ove knjige objavili su Mihajlo Pantić[1] i Jelena Marićević.[2]

Erotoslavija: preobraženja Erosa u slovenskim književnostima
AutorDejan Ajdačić
Zemlja Srbija
Jeziksrpski
Žanr / vrsta delanauka, kulturna antropologija, filologija,
Izdavanje
IzdavačAlbatros plus
Datum2013.
Tip medijatvrdo
Klasifikacija
ISBN?978-86-6081-110-5

Sadržaj

uredi

Sadržaj knjige Erotoslavija:[3]

  • Premudri Solomon i žene u folkloru balkanskih Slovena

Sa elementime predstava iz „Starog zaveta“ i „Talmuda“, hrišćanskih apokrifa i motiva usmene tradicije Srbi, Makedonci i Bugarki su prikazivali premudrog Solomona kako se nadmeće u mudrosti sa sestrom, dokazuje majci da su žene nepostojaniji pol, a kao ženskaroša nadmudruju ga verne supruge. Najmudrijem među mudrima pamet ne pomaže da izgradi skladne odnose sa ženama.

  • Nazivi neverne žene u slovenskoj epici – uporedno istraživanje formula

U epskim pesmama o nevernoj ženi Srba, Bugara, Makedonaca i Rusa se posmatraju nazivi nevernosti. U arhaičkim ruskim bilinama nema formulativno ustaljenih naziva neverne žene, dok se i psihološki i istorijski razvijenim pesmama južnih Slovena o Grujovici, Momčilovici i dr. takvi nazivi sa moralnom osudom pojavljuju.

  • Ženski etnostereotipovi balkanskih Slovena

U epskim narodnim pesamama Hrišćana i Muslimana na Balkanu nije važilo načelo da je svoje bolje od tuđeg, jer su žene Drugog bile veliko iskušenje u graničnim krajevima, gde su se veroispovesti dodirivale. Otmica devojke ili žene uz prevođenje u svoju veru je slavljena kao junački podvig, dok je u varijantama o sprečenim otmicama veličana odbrana časti.

  • O smešnom i o imoralizmu u erotskim pričama

Erotske šaljive priče južnih Slovena, Rusa i Poljaka se analiziraju sa stanovišta zapleta i odnosa aktera: varanje naivnih i priglupih, avanture pohotnih i dr. Ukazuje se na moralne stavove kazivača u erotskim usmenim pričama – na moralističko opravdavanje osvete u erotskim podrugačicama i krajnji imoralizam.

Dubrovački pesnici epohe renesanse su se ugledali na Petraku i njegove italijanske podražavaoce. U ovoj poeziji prepliću se sledeći tipovi ljubavi: ljubav usavršavanja (žena je kao anđeo, oličenje savršenstva i lepote), ljubavi bolest sa stradanjima zaljubljenog melanholičnog ljubavnika, ljubav služenje otmenog udvačara, ljubav lov i ljubav uživanje. Ističe se dinamika odnosa navedenih tipova ljubavi.

  • Petrarkin sonet „Benedetto sia 'l giorno...“ u prepevima dubrovačkih petrarkista

Petrarkin sonet u staroj hrvatskoj književnosti nije prevođen u formi soneta. Analiziraju se motivi i ideje Petrarkinih stihova iz soneta „Benedetto sia 'l giorno...“ sa prepevima i preradama dubrovačkih pesnika renesanse.

  • Vila ljubavnica u književnosti srpskog romantizma

Srpski romantičari su vile predstavljali kao bića koja privlače muškarce. Navode se i analiziraju stihovi Sime Milutinovića, Jovana Subotića, Dragutina Ilića, Pavle Popovića Šapčanina, Laze Kostića. Iako pesnici koriste folklorne motive, oni retko posežu za sižeima balada sa kobnim završetkom.

  • Tragedija razapete ljubavi „Maksim Crnojević“ Laze Kostića

Laza Kostić je za osnovu svoje mladalačke tragedije „Maksim Crnojević“ izabrao u učenoj Evropi poznatu srpsku narodnu pesmu „Ženidba Maksima Crnojevića“, sa temom prevare, lepote i ružnoće i šekspirovskim strastima. Kostić je jednostavnom zapletu starca Milije dodao nove likove i složene paralelne radnje. Laza Kostić je želeo da svojom dramom ispeva himnu pobratimstvu, ali je radnja razrešena „vodviljski“ sa patetičkim oproštajima.

  • Poljakinje i zaljubljeni ruski oficiri u dva poljska romana

Ukazuje se na istorijske okvire razloge sučeljenosti Poljaka i Rusa posle rasparčavanja Poljske i gušenja ustanaka Poljaka. Opisuju se i analiziraju ljubavni i porodični odnosi književnih likova oficira Rusa i Poljakinja u romanima: „Moskalj“ Juzefa Ignaci Kraševskog, objavljenom pod pseudonimimom Boleslavita (1865) i „Lepota života“ Stefana Žeromskog (1912).

Ukazuje se na osobene predstave o ljubavi i telu u prednadrealističkoj poeziji sa spojem ekspresionizma i neoromantizma Marka Ristića i Aleksandra Vuča. Uticaj francuskih nadrealista ogleda se u fragmentima tekstova o ljubavi sa protivljenjem građanskom moralu. Sklonost ka iracionalnom i podsvesnom dotiče u automatskim tekstovima i stihovima u kojima se prepliću simboli podvodnog ili podzemnog sveta. Tekst je napisan krajem 80-ih godina 20. veka

  • Infantilizam i ljubav u „Ferdidurkeu“ Vitolda Gombroviča

Ljubavni porivi nisu plod samo čežnje, već ih mogu oblikovati i osobe posrednici. U romanu „Ferdidurke“ Poljaka Vitolda Gombroviča posredovanje u ljubavnim odnosima se razmatra kao odnos zrelih i nezrelih kroz postupke i reči pohotnog profesora i savremenog dečka koje privlači neiskusna pansionatkinja. Poljski pisac u promišljanju odnosa starih i mladih, uz ironiju razotkriva odnose infantilizma i ljubavi.

  • Uzdržavanje od ljubavi i razbludnost u prozi Ševčuka i Domontoviča

U dva ukrajinska romana junaci nakon uzdržavanja od ljubavi otkrivaju svoju razbludnost. U romanu Valerija Ševčuka „Bes ploti“ putujući monah koji nije iskusio telesnu ljubav pristaje da iz razbludne devojke izgoni besa ploti. U delu „Doktor Serafikus“ V. Domontovič prikazuje filologa asketski usmerenog samo na nauku, ali on otkriva i svoju strasnu prirodu.

  • Erotsko u prozi Novaka Kilibarde

Među likovima pripovedaka o romana „Crnogorska hronika“ Novaka Kilibarde nalazi se i mnogo žena i devojaka iz kamenitih krajeva Hercegovine i Crne gore koji se prepuštaju žudnji, ali i onih koji brane svoju čast. Ukazuje se na nazive erotskih radnji i polnih organa, nazive lakih žena. Najveću pažnju Kilibardinih kazivača iz naroda privlače vanbračni odnosi, a o bračnoj erotici se priča kada je nečim narušen red, u slučaju preljube ili kada suprug ne može da obavlja supružanske dužnosti.

  • Treći i zavođenje u Kunderinim „Smešnim ljubavima“

Pažnja je usmerena na tri priče iz zbirke „Smešne ljubavi“ češkog pisca Milana Kundere i piščeva rasuđivanja o ulozi iskusnih savetodavaca i posrednika u ljubavnim odnosima. Nesigurni mladi muškarac se divi iskusnom zavodniku i kao šegrt sledi preporuke „majstora“ i ostvaruje brzi uspeh, ali biva i žrtva dokonih kolega.

  • Ironija i ljubav

Ironija uz ismevanje pokazuje rasprsnutu celovitost sveta sa stanovišta nadmoćnog poznavanja ljudskog. Ali Svevideće oko ironije je i uznemireno nemogućnošću da čovek uskladi svoje ljubavne želje i stvarnost. Ironijski pripovedač prikazuje nemogućnost potpune ljubavi kao neuzajamnost, kao jaz između zanosa zaljubljenog i ravnodušnosti onoga ko ne voli. Društveno oblikovanje poželjne ljubavi uvodi nadindividualnu (moralističku, trgovinsku ili hedonističku) redukciju ljubavi. Ironija prilazi ljubavi kao ličnoj, društvenoj i biološkoj pojavi, ali sama ukazuje na mnogolikost ljubavi, njenu neuhvatljivost i neobuzdanost.

  • Žene istoka u potrazi za blagostanjem

U radu se ukazuje na nekada veliki jaz između bogatog kapitalističkog Zapada i siromašnog socijalističkog Istoga, koji je postao očigledan sa porazom komunista. Ta razlika je navela odvažne i lepe žene da u bogatijem svetu potraže blagostanje. Analiziraju se dela ukrajinskih pisaca Jurija Andruhoviča, Vladimira Ješkiljeva, Evgenije Kononenko koji na različite načine prikazuju ovu potragu..

  • Poljski papučić i raspusna Vjera (Tomaš Jastrun)

U priči „Karmin gaćice“ iz zbirke „Vreli led“ poljskog pripovedača Tomaša Jastruna prikazuje se bračno neverstvo direktora provincijalnog doma kulture i njegove službenice i suprugino otkrivanje izgubljenih gaćica karmin boje u domu. Analiziraju se humorni način prikazivanja stereotipa Poljaka i Ruskinja.

  • Poplava erotizacije u slovenskim književnostima krajem 20. veka

Sa nestankom ideoloških zabrana javnog govora o seksu u slovenskim kulturama poststocijalističkog perioda se raste interes za erotiku i pornografiju u književnosti. Nabrajaju se dela koja ilustruju erotizaciju u slovenskim književnostima.

  • Fantastička preobraženja tela u erotskoj prozi savremenih slovenskih autora

Kao tipovi erotske fantastike u književnosti predlažu se prikazi telesne ljubavi: nesrodnih (ljudskih i neljudskih) bića, prikazi ljubavi u čudesnim vremeprostorima i prikazi osamostaljenih, personalizovanih polnih organa. Razmatraju se erotski motivi u romanu Jurija Viničuka, Jovice Aćina, Tomaša Jastruna, Linor Goralik i Sergeja Kuznjecova.

  • Erotsko telo i svakodnevica u prozi savremenih slovenskih autora

U radu se analizira predstavljanje erotskog tela u prozi savremenih slovenskih pisaca Milka Valenta, Ljubice Arsić, Oksane Zabužko, Vladimira Sorokina i Tomaša Jastruna – u pripovedanju o prvim iskustvima neiskusnih, prikazivanju poželjnog i realnog tela, te tela u pokretu. Ispituju se načini narativnog i metaforičkog predstavljanja tela u kontekstu duha vremena i erotizacije svakodnevnog života.

  • Ljubav budućnosti u delima slovenske fantastike

Navode se i analiziraju književne predstave o ljubavi i erotici budućnosti u knjigama niza pisaca. Ukazuje se na domišljenja o doživljaju ljubavi kod osoba koje će imati telepatske moći, na anatomske, fiziološke i psihološke aspekte tela drukčijeg tela ljudi u budućnosti. Erotska iskustva, po nekim delima, biće proširena pomoću narkotičkih i farmakoloških sredstava. Socijalni aspekti promene odnosa prema ljubavi u delima slovenskih pisaca tiču se kontrole ili ograničavanja potreba. Posebno su razmotrene predstave o ljubavi budućnosti u virtuelnom svetu gde je nezaobilazno pitanje umnoženog identiteta u kiberfantastici. Pitanje Drugog u ljubavi tiče se i ljubavi sa bićima drugih svetova.

  • Modifikatori erotskog tela u slovenskoj futurofantastici

Valerij Podoroga piše da je predstava o telu celovita, dok samo telo to nije. Bez analize književnih dela, uz pomene motiva Stanislava Lema, Maćeja Parovskog, Goralik i Kuznjecova, ukazuje se na predstave ljudskog tela kao seksualne mašine ili mehanizma. Kao pravci modifikacije prirodnog tela u delima pisaca futurofantastike se ukazuju destimuliranje (umanjivanje) ili stimuliranje (iscrpljivanje) seksualne želje radi kontrole socijalnih odnosa, destimuliranje radi ograničenja agresivnih nagona (Lem).

Prevodi

uredi

Kijevski izdavač Tempora je objavio ukrajinsko izdanje knjige pod naslovom "Erotoslavія: Peretvorennя Erosa u slov’яnsьkih lіteraturah" 2015. godine. Knjigu je prevela Veronika Jarmak. Na promociji ukrajinskog izdanja knjige 23. juna 2015. u kijevskoj knjižari "Je" govorili su Tamara Gundorova, Pavlo Mihed i Olena Dzjuba-Pogrebnjak. Prevod knjige na poljski jezik je 2019. objavilo Izdavačko preduzeže Univerziteta u Lođu pod nasklovom "ErotoSlavia: O miłości i erotyce w literaturach słowiańskich". Tekstove iz knjige su preveli Milan Pupezin, Miloš Valigurski, Evelina Haća i Tomaš Kvoka.

Reference

uredi
  1. ^ Pantić, Mihajlo (20. 7. 2013). „Pisma iz Erotoslavije”. Politika. 
  2. ^ Marićević, Jelena (2014). „U Slav(ij)u Erosa!”. Sveske. 113. 
  3. ^ Ajdačić, Dejan. Erotoslavija : preobraženja Erosa u slovenskim književnostima. Beograd : Albatros Plus, 2013. ISBN 978-86-6081-110-5. 

Spoljašnje veze

uredi