Ženminbi ili renminbi (kin: 人民币, pin. rénmínbì) je zvanična valuta u Kini (bez Hongkonga i Makaua). Simbol za ženminbi je , međunarodna oznaka CNY, a šifra valute 156 . Izdaje ga Narodna banka Kine. U 2010. godini inflacija je iznosila 5,1%.[5]

Ženminbi
人民币 (kineski)
Novčanice ženminbija iz 2005 serije
ISO 4217 kodCNY
Datum uvođenja1948 (od Narodne banke Kine u područjima pod kontrolom komunista)
1949. (Narodna Republika Kina)
Zvanični
korisnici
 Kina (Kopnena Kina)
Nezvanični
korisnici
Međunarodni monetarni fond
 Makao
 Angola
 Bangladeš
 Laos
 Butan
 Gambija
 Severna Koreja[1]
 Mjanmar[2]
   Nepal
 Nigerija
 Sijera Leone
 Venecuela
 Zimbabve[3][4]
Inflacija2,5%, januar 2017
 Izvor[1]
 MetodaCPI
Simbol元 / ¥
ŠtamparijaKineska korporacija za štampanje i kovanje novčanica
 Veb-sajtwww.cbpm.cn
KovačnicaKineska korporacija za štampanje i kovanje novčanica
 Veb-sajtwww.cbpm.cn

Naziv ženminbi, na kineskom znači „narodna valuta“. Osnovna jedinica ženminbija je juan (kin. 元, pin. yuán), i vrlo često se i sama valuta poistovećuje sa juanom. Jedan juan sadrži 10 điaoa (kin. 角, pin. jiǎo) koji se dele na 10 fena (kin. 分, pin. fēn).[6]

Tokom istorije, kursna vrednost je uglavnom bila vezana za američki dolar. Tokom godina centralnog planiranja ekonomije, vrednost valute je bila precenjena, dok je današnja kursna vrednost daleko ispod realne vrednosti. Fleksibilnost kursa je ograničena vrednostima koje je postavila Vlada NR Kine.

U opticaju su novčanice u vrednosti od 0,1, 0,2, 0,5, 1, 2, 5, 10, 20, 50 i 100 kao i kovanice od 0,01, 0,02, 0,05, 0,1, 0,5 i 1.

Vrednovanje uredi

Do 2005. vrednost ženminbia bila je vezana za američki dolar. Dok je Kina nastavila svoj prelaz sa centralnog planiranja na tržišnu ekonomiju i povećavala učešće u spoljnoj trgovini, ženminbi je obezvređen kako bi povećala konkurentnost kineske industrije. Ranije se tvrdilo da je zvanični kurs ženminbija bio potcenjen čak 37,5% u odnosu na njegov paritet kupovne moći.[7] Međutim, u skorije vreme, aprecijacione akcije kineske vlade, kao i mere kvantitativnog ublažavanja koje su preduzele američke Federalne rezerve i druge velike centralne banke, dovele su do toga da se ženminbi kretao unutar 8% svoje ravnotežne vrednosti do druge polovine 2012. godine.[8] Od 2006. godine dozvoljeno je da kurs ženminbija pluta u uskoj marini oko fiksnog osnovnog kursa određenog u odnosu na grupu svetskih valuta. Kineska vlada je najavila da će postepeno povećavati fleksibilnost kursa. Kao rezultat brze internacionalizacije ženminbija, postao je osma svetski valuta po obimu trgovine u 2013. godini,[9] peta do 2015. godine,[10] ali šesta u 2019. godini.[11]

RMB je 1. oktobra 2016. godine postala prva valuta tržišta u razvoju koja je uključena u sekciju posebnog prava vučenja IMF-a, grupu valuta koje koristi MMF (rezervna valuta).[12]

Reference uredi

  1. ^ „RMB increases its influence in neighbouring areas”. People's Daily. 17. 2. 2004. Pristupljeno 13. 1. 2007. 
  2. ^ „CBM permits border trades in yen and yuan denominations”. The Myanmar Times. 30. 1. 2019. Arhivirano iz originala 20. 12. 2021. g. Pristupljeno 13. 09. 2021. 
  3. ^ Hungwe, Brian. „Zimbabwe's multi-currency confusion”. BBC. Pristupljeno 22. 7. 2014. 
  4. ^ „Zimbabwe to make Chinese yuan legal currency after Beijing cancels debts”. The Guardian. 21. 12. 2015. Pristupljeno 26. 12. 2015. 
  5. ^ „Triennial Central Bank Survey Foreign exchange turnover in April 2019” (PDF). Bank for International Settlements. 16. 9. 2019. str. 10. Pristupljeno 16. 9. 2019. 
  6. ^ Article 2, „The People's Bank of China Law of the People's Republic of China”. 27. 12. 2003. Arhivirano iz originala 20. 3. 2007. g. 
  7. ^ Lipman, Joshua Klein (april 2011). „Law of Yuan Price: Estimating Equilibrium of the Renminbi” (PDF). Michigan Journal of Business. 4 (2). Arhivirano iz originala (PDF) 27. 7. 2011. g. Pristupljeno 23. 5. 2011. 
  8. ^ Schneider, Howard (29. 9. 2012). „Some experts say China's currency policy is not a danger to the U.S. economy”. The Washington Post. 
  9. ^ „RMB now 8th most traded currency in the world”. Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication. 8. 10. 2013. Arhivirano iz originala 05. 11. 2015. g. Pristupljeno 13. 09. 2021. 
  10. ^ „RMB breaks into the top five as a world payments currency”. Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication. 28. 1. 2015. Arhivirano iz originala 08. 12. 2015. g. Pristupljeno 13. 09. 2021. 
  11. ^ „RMB Tracker January 2020 - Slides”. Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication. 21. 1. 2020. Arhivirano iz originala 15. 2. 2020. g. Pristupljeno 16. 2. 2020. 
  12. ^ Solomon Teague (6. 10. 2016). „FX: RMB joins the SDR basket”. Euromoney. Arhivirano iz originala 15. 02. 2017. g. Pristupljeno 13. 09. 2021. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi