Заводница

Zavodnica
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Fungi
Divizija:	Basidiomycota
Klasa:	Agaricomycetes
Red:	Agaricales
Porodica:	Marasmiaceae
Rod:	Omphalotus
Vrsta:	O. olearius
Binomno ime
	Omphalotus olearius; (DC.) Sing. (1948)
Sinonimi
	Agaricus olearius DC. (1815); Agaricus olearius subsp. phosphoreus Battarra ex Pers. (1828); Dryophila phosphorea (Battarra ex Pers.) Quél. (1888); Clitocybe olearia (DC.) Maire (1933); Clitocybe phosphorea (Battarra ex Pers.) Bohus (1957);

Zavodnica ili bragara (lat. Omphalotus olearius), otrovna je gljiva koja spada u rod Lisičica. Iako nije opasna po život preporučuje se da se ne konzumira. Ona raste busenasto na panjevima bukve, hrasta i masline najčešće pokrivenih zemljom, leti i u jesen.^[2]

Klobuk

Klobuk je još vrlo mlad ispupčen, ubrzo s jamicom pa lijevkom, sve dubljim: rub podvrnut, najprije cjelovit, zatim nakovrčen, a često i usječen na lapove. Kožica debela, kao guma, blistava, za sušna vremena raspucava se često na uzdužne pruge, među kojima se ponekad ukazuju i paralelna vlakna. Naranđžasto žut, naranđžastosmeđ ili smeđ; na kontinentu, gdje je u prosjeku krupniji, bude ka tome nerijetko i išaran i sa još tamnijim smeđim mrljama, kao da je progorio.^[2]

Listići

Listići su niski do veoma nisko silazni, tanki, gusti, sa britkom oštricom, široki 5-9 milimetara, lučno prate oblik klobuka; zlatnožuti s narandžastim daškom (zagasitokadmij). U mraku nekad svijetlucaju (bioluminescencija)^[3], nekad ne.^[2]. Svjetlucanje koje emituje je narandžaste boje.

Otrusina

Otrusina ili otisak spora je krembijela.

Stručak

Stručakje valjkast ili nadolje postepeno uži, prelazi u klobuk šireći se pod listićima, tako da cijela gljiva liši na lijevak ili ljiljan. Mladi iskrivljen, odrasli ekscentričan kad raste postrance na drvetu. Tvrd i pun, spolja i u kori vlaknast. Svijetlije istobojans klobukom, prema dnu i tamnije smeđ.^[2]

Meso

Meso je tanko, tvrdo-elastično, u uzdužno odvojim slojevima, u klobuku svijetlije žuto, u stručku tamnije sve do smeđega. Ukus blag ili malo kupi u ustima, miris složen, najpribližnije na smolu.^[2]

Stanište i rasprpostranjenost

Raste u grmovima, ponekad i desetak komada u jednom, na panjevima, korjenju drveća, a nerjetko i kao parazit. Na mediteranu najvećma iz maslinovog drveta; ipak gotovo nema listopadne vrste drveta, pa čak ni grmlja, na čijoj se podlozi neće probiti na svjetlo dana.^[2]

Doba

Na kontinentu VII-XI, na Mediteranu X-I

Jestivost

Neugodno otrovna iako ne i po život opasna gljiva. Liječenje kao u ostalih trovanja gastrointestinalnog tipa.^[2]

Mikroskopija

Spore su okruglaste, hijalne, 5−7×4,5−6,5 µm. Otisak spora beličaste do žućkaste boje.

Slične vrste

Slične vrste su lisičica kamenjarka i smeđa lisičica.^[2] Često se meša sa lisičarkom, ali zavodnica je krupnija, raste u grupi, na drvetu kao i to da pušta narandžastu boju prilikom dodira tako da je zabuna skoro nemoguća. Za razliku od lisičarke, koja ima vrlo slabo izražene listiće, oni su kod zavodnice jasno definisani. Boja je dosta tamna, dok je kod lisičarke svetložuta. Oblik šešira je uglavnom pravilan i rub je ravan, a kod lisičarke je izuvijan.

Galerija slika

Omphalotus olearius
Omphalotus olearius
Omphalotus olearius - listast himenofor
Omphalotus olearius - listići
Omphalotus olearius

Reference

^ „Synonymy: Omphalotus olearius (DC.) Singer”. Species Fungorum. CAB International. Pristupljeno 24. 9. 2015.
^ ^a ^b ^v ^g ^d ^đ ^e ^ž Ključ za gljive; Ivan Focht; ITRO "Naprijed"; Zagreb 1986.
^ Kristin, Lazije (2001). Priroda i njene neobične pojave. Novi Sad: ZMAJ. str. 115. ISBN 86-489-0323-8.

Spoljašnje veze

[urlFungorum_synonymy:_Omphalotus_olearius-1] „Synonymy: Omphalotus olearius (DC.) Singer”. Species Fungorum. CAB International. Pristupljeno 24. 9. 2015.

[Focht-2] v ^g ^d ^đ ^e ^ž Ključ za gljive; Ivan Focht; ITRO "Naprijed"; Zagreb 1986.

[3] Kristin, Lazije (2001). Priroda i njene neobične pojave. Novi Sad: ZMAJ. str. 115. ISBN 86-489-0323-8.

[2]

[1]

[3]