Zanigrad -(ital. Sanigrado) je naselje u severnoj Istri, obronci Ćićarije, u sastavu Opšine Kopar, Slovenija.

Zanigrad
Administrativni podaci
DržavaSlovenija
OpštinaKopar
Stanovništvo
 — (2011)0
Geografske karakteristike
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina267,4 m
Ostali podaci
Poštanski broj6275 (Čpni Kal)

Geografija uredi

 

Malo zbijeno selo bez stalnih stanovnika[1] smešteno na Kraškom rubu (između krečnjačkog krasa i južnog flišnog kraja Istre) nad izvorom rečice Rižane i nad prugom Istarske železnice *Pregara-Kopar). Put iz sela Dol pri Hrastovljah sa skretanjem levo na prvoj raskrsnici vodi do Zanigrada u blizini Zazida. Severozapadno od sela od nekoliko kamenih kuća su razvaline kaštela na krečnjačkom području gdje se nalazi sačuvana kasnoromanička crkca sv. Stefana i Marije[2]. Sa tog vrha (dolazi se pešice ili terenskim vozilom) pruža se panoramski pogled na dobro obrađenu dolinu Rižane sa Taborom Hrastovlja na dnu drage, Kubedom levo među zelenim brežuljcima, a desno se, poput orlovog gnijezda smjestio Podpeč sa svojim tornjem.

Do Zanigrada vodi i dobro označen pešački put koji od Hrastovlja vodi do Podpeči i Tuljaki kroz arkadijski pejsaž.

Naziv uredi

Ime mjesta Zanigrad možda je u smislu Zadnji grad, koji je bio zadnji i najviši od niza gradova (kaštela) nad dolinom rijeke Rižane. Spominju se još i nazivi Svanigrad, Xanigrad (venetski: zanigrad ili žanigrad), a i Castel Sarnian (ital. i Castel Sarnio).

Istorija uredi

Malo se zna o prošlosti ovog mesta. U XI. v. na opustelom području je doseljeno nekoliko slavenskih porodica koje su bile kmetovi istarskog dukca Johanesa.

Od XV. v. posed je koparskih feudalaca.

Znamenitosti uredi

 
Freske crkve Sv. Stefana u Zanigradu (sv. Đopđe)
  • Područna crkva sv. Stefana (Štefana) i Marije okrenuta prema zapadu, prema moru s malenim grobljem i predivnim hrastovima, okružena je zidićem. Građena je u tradiciji istarske romanike postavljena najkasnije oko 1400. g. U tlocrtu je izduženi pravokutnik u koji je ugrađena oltarna niša. Na severozapadnom uglu, levo od pročelja, je dozidan zvonik (na portalu je uklesana 1521. godina i nečitak latinski natpis). Crkva je izgrađena od grubo isklesanih kamenih kocka, izvana neožbukana i pokrivena krovom od škrilja na dve vode. Unutrašnjos je oslikana freskama - verovatno rad furlansko-istarske radionice oko 1400-1410.). Pažnju privlači prikaz sv. Nedelje, gde je žena crkva (personifikacija nedelje) zamenila Isusa. U crkvi su naslikani i prizori iz Pasije, Poklanjanje Tri kralja i Posljednji sud. U lađi su otkriveni ostaci naslikanog drvenog stropa (oko 1510-1530.). U parohijalnoj crkvi Lonche se čuva antependij s prikazom Poklonjenja kraljeva iz prve polovice XVII. v[3].
 
Poclednja večepa
  • Oko crkve temelji zidina govore o starom zanigradskom kaštelu na što upućuje i stara toponomastika ovog mjesta. Kako ne postoje pouzdani podaci smatra se da je to bila jednostavna utvrda u koju su se sklanjali seljaci od turskih i yckočkix najezda te kako bi zaštitili crkvu (kao što je to bilo i u Hrastovlju).
  • Nedaleko od seoskih kuća nalaze se kaverne koje su služile kao skloništa u praistorijsko vreme kao i u ranom srednjem veku. Lokalitet na kome se nalaze te spilje se naziva Sterklevica.

Legende uredi

Postoji nekoliko medievalnih legenda o Zanigradu: jedna govori o jednom brežuljku u kome je zakopan neki stari kralj sa svojim blagom; druga se odnosi na konjsku potkovu sakrivenoj u crkvi, gdje se zakopano drugo blago[4]. Izgleda da legende imaju neku osnovu jer su nađeni zlatni novčići iskovani u Akvileji za vrijeme Patriarha.

Reference uredi

  1. ^ „Prebivalstvo po naseljih, podrobni podatki, Slovenija, 1. januar 2020”. www.stat.si. Arhivirano iz originala 16. 12. 2020. g. Pristupljeno 2022-02-28. 
  2. ^ Arheološko konservatorstvo in varstvo nepremične kulturne dediščine. Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani (Ljubljana University Press, Faculty of Arts. 2018-07-04. ISBN 978-961-237-482-2. 
  3. ^ Enciklopedija Slovenije. (2001). Knjiga 15. Ljubljana: Mladinska knjiga
  4. ^ Slovenija, turistični vodnik. (2002). Ljubljana: Mladinska knjiga