Zelena linija (Izrael)

Zelena linija (engl. Green Line), poznata još i kao Granica od (prije) 1967. ili Granica primirja iz 1949,[1] demarkaciona je linija određena Sporazumima o primirju 1949. između oružanih snaga Izraela i okolnih država — Egipat, Jordan, Liban i Sirija — poslije Arapsko-izraelskog rata 1948. godine. Linija je služila kao defakto granica Države Izrael do 1949. do Šestodnevnog rata 1967. godine.

Mapa UN iz 1955. godina koja pokazuje sporazume o primirju, sa originalnim referentnim tačkama karte (MP) na Palestinskoj mreži na koju se pozivaju odgovarajući sporazumi.

Naziv je dobila po zelenom mastilu koje se koristilo za crtanje linija na mapi dok su trajali pregovori o primirju.[2] Poslije Šestodnevnog rata, teritorije koje je Izrael zauzeo iza zelenije linije imenovane su kao Istočni Jerusalim, Zapadna obala, Pojas Gaze, Golanska visoravan i Sinajsko poluostrvo (Sinaj je vraćen Egiptu u sklopu mirovnog sporazuma iz 1979). Za ove teritorije često se koristi naziv Izraelske okupirane teritorije.

Zelena linija zamišljena je kao demarkaciona linija, a ne kao trajna granica. Sporazumi o primirju 1949. bili su jasni (na arapsko insistiranje[3]) da se ne stvaraju trajne granice. Npr. prema Egipatsko-izraelskom sporazumu „demarkaciona linija primirja ni u kom smislu ne treba tumačiti kao političku ili teritorijalnu granicu i skicirana je bez kršenja prava, potraživanja i položaja bilo koje strane primirja vezanog za konačno rješenje palestinskog pitanja”.[4] Slične odredbe sadrže sporazumi o primirju sa Jordanom i Sirijom. Sporazum sa Libanom nije sadržao takve odredbe i tretiran je kao međunarodno granica između Izraela i Libana, uslovljavajući samo da se snage povuku na izraelsko-libansku granicu.

Mnoga međunarodna tijela i nacionalni lideri za Zelenu liniju često koriste naziv „Granice od (prije) 1967.” ili „granice 1967.”, uključujući bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (Barak Obama),[5] predsjednika Palestine Mahmuda Abasa,[6] Ujedinjene nacija u neformalnim tekstovima[7] i u tekstovima rezolucija Generalne skupštine UN.[8]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Sella, Amnon (1. 4. 1986). „Custodians and redeemers: Israeli leaders' perceptions of peace, 1967–79”. Middle Eastern Studies (na jeziku: engleski). 22 (2): 236—251. ISSN 0026-3206. doi:10.1080/00263208608700661. 
  2. ^ „Israel : a country study”. www.loc.gov (na jeziku: engleski). Library of Congress, Washington, D.C. 20540 USA. Pristupljeno 3. 6. 2020. „Green Line: the name given to the 1949 Armistice lines that constituted the de facto borders of pre-1967 Israel 
  3. ^ Lewis, Bernard (2001). Islam in History: Ideas, People, and Events in the Middle East (na jeziku: engleski). Open Court Publishing. str. 164. ISBN 978-0-8126-9518-2. Pristupljeno 3. 6. 2020. 
  4. ^ „EGYPTIAN-ISRAELI GENERAL ARMISTICE AGREEMENT”. unispal.un.org (na jeziku: engleski). 23. 2. 1949. Pristupljeno 3. 6. 2020. 
  5. ^ Cohen, Tom (20 .5. 2011). „Obama calls for Israel's return to pre-1967 borders”. www.cnn.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 3. 6. 2020.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |date= (pomoć)
  6. ^ „Abbas affirms '1967' state hopes”. BBC News (na jeziku: engleski). 2. 11. 2012. Pristupljeno 3. 6. 2020. 
  7. ^ „UN Committee on the Exercise of the Inalienable Rights of the Palestinian People - GA Resolution”. Question of Palestine (na jeziku: engleski). 30. 11. 2016. Pristupljeno 3. 6. 2020. 
  8. ^ „67/120. Israeli settlements in the Occupied Palestinian Territory, including East Jerusalem, and the occupied Syrian Golan”. unispal.un.org. 14. 1. 2013. Arhivirano iz originala 03. 06. 2020. g. Pristupljeno 3. 6. 2020.