Zlatoust (grad) (rus. Златоуст) grad je u Rusiji u Čeljabinskoj oblasti. Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 174.985 stanovnika.

Zlatoust (grad)
rus. Златоу́ст
Zlatoust
Administrativni podaci
Država Rusija
OblastČeljabinska oblast
Osnovan1754.
Status grada1865
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.174.985
 — gustina1.282,88 st./km2
Aglomeracija190.000
Geografske karakteristike
Koordinate55° 10′ 00″ S; 59° 40′ 00″ I / 55.166667° S; 59.666667° I / 55.166667; 59.666667
Aps. visina400-600 m
Površina136,4 km2
Zlatoust (grad) na karti Rusije
Zlatoust (grad)
Zlatoust (grad)
Zlatoust (grad) na karti Rusije
Ostali podaci
GradonačelnikAleksandar Nikolajevič
Veb-sajt
http://www.zlat-go.ru/

Položaj uredi

Grad se nalazi u evropskom delu Rusije, na reci Aj. Smešten je 110 kilometara zapadno od regionalnog centra Čeljabinska i 1750 kilometara istočno od Moskve. Zlatoust je prema popisu iz 2006. imao 182.542 stanovnika, što ga čini jednim od najvećih gradova na Uralu. Istočnim delom grada prolazi granica između Evrope i Azije.

Zlatoust se nalazi na nadmorskoj visini od 400-600 m.

Klima uredi

  • Prosečna godišnja temperatura je 2,1 °C
  • Prosečna vlažnost vazduha je 69,2%
  • Prosečna brzina vetra je 3,5 m / s

Istorija uredi

 
Zlatoust početkom 20. veka

Zlatoust je osnovan 1754. zbog izgradnje železare i dobio je ime u čast svetog Jovana Zlatoustog. Godine 1815. izgrađena je fabrika oružja, gde su iskovane prve oštrice od bulat-čelika.

U Zlatoustu su 1903. iskovani prvi topovi od ruskog čelika. Status grada je dobio 1865. Za vreme Ruskog građanskog rata, Zlatoust je od decembra 1917. bio pod kontrolom boljševika, da bi u julu 1918. grad dospeo pod kontrolu beloarmejaca, snaga lojalnih Ruskoj Imperiji. Crvena armija je zauzela grad u julu 1919.

Zlatoust je dobio orden Oktobarske revolucije 1980. Za vreme Sovjetskog Saveza, Zlatoust je postao industrijski grad sa razvijenom metalurgijom, mašinstvom, mašinogradnjom... Zlatoust je poznat i kao jedno od središta graviranja na metalu.

Stanovništvo uredi

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 174.985 stanovnika, 19.566 (10,06%) manje nego 2002.

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.
99.415161.342180.488197.760207.794194.551[1]174.962

Najbrojnija narodnost su Rusi, dok su najveće manjine Tatari i Baškiri.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze uredi