Zlatoust (grad)
Zlatoust (grad) (rus. Златоуст) grad je u Rusiji u Čeljabinskoj oblasti. Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 174.985 stanovnika.
Zlatoust (grad) rus. Златоу́ст | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rusija |
Oblast | Čeljabinska oblast |
Osnovan | 1754. |
Status grada | 1865 |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 174.985 |
— gustina | 1.282,88 st./km2 |
Aglomeracija | 190.000 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 55° 10′ 00″ S; 59° 40′ 00″ I / 55.166667° S; 59.666667° I |
Aps. visina | 400-600 m |
Površina | 136,4 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Aleksandar Nikolajevič |
Veb-sajt | |
http://www.zlat-go.ru/ |
Položaj uredi
Grad se nalazi u evropskom delu Rusije, na reci Aj. Smešten je 110 kilometara zapadno od regionalnog centra Čeljabinska i 1750 kilometara istočno od Moskve. Zlatoust je prema popisu iz 2006. imao 182.542 stanovnika, što ga čini jednim od najvećih gradova na Uralu. Istočnim delom grada prolazi granica između Evrope i Azije.
Zlatoust se nalazi na nadmorskoj visini od 400-600 m.
Klima uredi
- Prosečna godišnja temperatura je 2,1 °C
- Prosečna vlažnost vazduha je 69,2%
- Prosečna brzina vetra je 3,5 m / s
Istorija uredi
Zlatoust je osnovan 1754. zbog izgradnje železare i dobio je ime u čast svetog Jovana Zlatoustog. Godine 1815. izgrađena je fabrika oružja, gde su iskovane prve oštrice od bulat-čelika.
U Zlatoustu su 1903. iskovani prvi topovi od ruskog čelika. Status grada je dobio 1865. Za vreme Ruskog građanskog rata, Zlatoust je od decembra 1917. bio pod kontrolom boljševika, da bi u julu 1918. grad dospeo pod kontrolu beloarmejaca, snaga lojalnih Ruskoj Imperiji. Crvena armija je zauzela grad u julu 1919.
Zlatoust je dobio orden Oktobarske revolucije 1980. Za vreme Sovjetskog Saveza, Zlatoust je postao industrijski grad sa razvijenom metalurgijom, mašinstvom, mašinogradnjom... Zlatoust je poznat i kao jedno od središta graviranja na metalu.
Stanovništvo uredi
Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 174.985 stanovnika, 19.566 (10,06%) manje nego 2002.
1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. |
---|---|---|---|---|---|---|
99.415 | 161.342 | 180.488 | 197.760 | 207.794 | 194.551[1] | 174.962 |
Najbrojnija narodnost su Rusi, dok su najveće manjine Tatari i Baškiri.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze uredi
- http://www.gks.ru/bgd/regl/b10_109/Main.htmArhivirano na sajtu Wayback Machine (30. oktobar 2011)
- http://zlatoust.info/
- http://www.zlat-go.ru/