Zmija (slovenska mitologija)
Zmija ili guja prema predstavama i vjerovanjima Slovena predstavlja otelotvorenje duše mrtvog pretka, odnosno htonsko biće. Svaka kuća ima svoju zmiju čuvarkuću. Ona živi ispod praga. Kod Poljaka, Hrvata, Litvanaca, Čeha i Srba poštovanje kućne zmije bila je opšta pojava.
U mitologiji i narodnim predanjima uredi
Prema zmiji čovjek ima dvojak odnos: istovremeno je se boji, ali je i poštuje. Po predanjima predaka vjeruje se da će onoga ko ubije čuvarkuću stići zla sudbina. Ako neko blizu kuće ubije zmiju plugom pri oranju propisno će je sahraniti, a nekad čak i prekriti plahtom, odnosno pokrovom. Takođe, u vezi sa kultom zmije postojao je običaj zasecanja djetetovog uveta nad pragom, zabilježen u Srbiji: ovaj obred u stvari predstavlja prinošenje žrtve mrtvom pretku, a u prenesenom smislu i zmiji u koju je inkarniran. Zmija koja čuva kuću rjetko kad izlazi iz svog boravišta pod pragom. Veruje se da čak i njeno pojavljivanje u dvorištu domaćina predstavlja zloslutan znak, koji često označava da će neko umrijeti.
Zmijske noge, glava i srce uredi
Od velikog značaja je zmija koja se ubije između 28. avgusta i 21. septembra. Srce takve uginule zmije, posebno ako je živjela pod lijeskom, krije tajne svih otrovnih trava. Odsječena i osušena glava takve zmije osnov je mnogih magijskih rituala koji omogućavaju uočavanje vještica , buđenje ljubavnih osjećanja, pa čak i razumijevanje nemuštog jezika kojim razgovaraju životinje. Kada se kroz osušenu glavu zmije u proljeće posije bosiljak, on će kada pronikne omogućiti razgovor sa duhovima. Vjeruje se da svaka zmija ima čak i noge. Ona ih prvo krije nekoliko godina, a zatim ih otkiva prilikom pretvaranja iz zmije u alu. Ko bi pre toga vidio te noge, morao bi odmah umrijeti. Pretpostavlja se da zmija svoje noge krije u košuljici, kojoj se zbog toga pridaju ljekovite osobine. Zmijska košuljica je rožni sloj koji zmija povremeno odbacuje. U Crnoj Gori je poznat običaj da se srce ubijene zmije ušije u dječiju haljinu što doprinosi snazi i zdravlju tog djeteta. Svi dijelovi zmija imaju primjenu u magijskim ritualima. Zmija obično pomaže tako što smrtno ranjenome donose ljekovite trave.
Spoljašnje veze uredi
Literatura uredi
- Titmar Merseburški. Hronika (od 1012. do 1018. godine).
- Povest minulih leta ili Nestrova (XI vek).
- Helmold (1171). Hronika Slovena.
- Spasoje Vasiljev (1928). Srpska mitologija. Srbobran.
- Josip Mal (1939). Istorija slovenskog naroda. Ljubljana.
- Veselin Čajkanović (1994). Stara Srpska Religija. Beograd.
- Nenad Gajić (2011). Slovenska Mitologija. Beograd: Laguna.
- Sreten Petrović (2015). Srpska Mitologija u Vjerovanju, Običajima i Ritualima. Beograd.