Индијски лотос

Indijski lotos, takođe poznat kao lotos, lotus, sveti lotos ili pasulj Indije (Nelumbo nucifera) je jedna od dve vrste vodenih biljaka u porodici Nelumbonaceae. Gertnerov binarni naziv Nelumbo nucifera je trenutno važeće naučno ime ove vrste, koja je u prošlosti, između ostalih, klasifikovana pod imenima Nelumbium speciosum Willd. i Nymphaea nelumbo L. (prvi naziv ima status nerešenog taksona, a drugi je sinonim i treba ih izbegavati)[1]. Ovo je vodena, višegodišnja biljka. Pod povoljnim okolnostima njeno seme može zadržati klijavost dugi niz godina. Zabeleženo je klijanje semena lotosa starog 1.300 godina, koje je otkriveno na severoistoku Kine na dnu isušenog jezera.[2]

Indijski lotos
Nelumbo nucifera
Naučna klasifikacija
Carstvo:
(nerangirano):
(nerangirano):
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
N. nucifera
Binomno ime
Nelumbo nucifera
Sinonimi
  • Nelumbo caspica (Fisch.) Schipcz.
  • Nelumbo caspica Fisch.
  • Nelumbo komarovii Grossh.
  • Nelumbo nucifera var. macrorhizomata Nakai
  • Nelumbo speciosa Willd.
  • Nelumbo speciosa var. alba F.M.Bailey
  • Nymphaea nelumbo L.[1]
N. nucifera

Poreklom je iz tropske Azije i australijske države Kvinslend,[3][4] obično se uzgaja u vodenim vrtovima. To je ujedno i nacionalni cvet Indije i Vijetnama.

Klasifikacija uredi

Dok prema svim modernim sistematikama biljaka ova vrsta pripada rodu lotos (lat. Nelumbo), postoje razlike po pitanju porodice kojoj rod lotos (lat. Nelumbo) pripada.

Lotus se često meša sa lokvanjima (poznatim i kao vodeni ljiljani) (lat. Nymphaea), naročito sa vrstom lokvanja (egipatski) plavi lotus (lat. Nymphaea caerulea). U stvari, u nekoliko starijih sistematika biljaka, kao što je sistematika biljaka Bentama i Hukera (koja je u širokoj upotrebi na Indijskom potkontinentu) naučno ime indijskog lotosa je Nymphaea nelumbo ili Nymphaea stellata. Ovo je, međutim, evolutivno netačno, kako lokvanj (Nymphaea) i lotos (Nelumbo) nisu u bilo kakvoj vezi. Daleko od toga da su u istoj porodici, rodovi Nymphaea i Nelumbo su članovi različitih redova (Nymphaeales i Proteales respektivno). Ova konfuzija se uopšte ne zaustavlja sa ovim, u nekim sistematikama biljaka naučno ime Nymphaea stellata je korišćeno za još jednu vrstu lokvanja poznatu pod imenom plavi lotus ili nil mānel na sinhaleskom (lat. Nymphaea nouchali), koja je nacionalni cvet Šri Lanke, kao i Bangladeša.

Botanika uredi

 
Pupoljak Nelumbo nucifera
 
Pupljenje Nelumbo nucifera

Koren lotosa je zariven duboko u mulju na dnu bare ili rečnom dnu, dok listovi plutaju na površini vode ili su daleko iznad nje. Cvetovi se obično nalaze na debelim stabljikama, nekoliko centimetara iznad lišća. Biljka obično raste do visine od oko 150 cm i širine do 3 metra, ali prema nekim neproverenim podacima visina može dostići i preko 5 m. Listovi mogu biti veliki do 60 cm u prečniku, dok raskošni cvetovi mogu biti do 20 cm u prečniku.

Istraživači navode da lotus ima izuzetnu sposobnost da reguliše temperaturu svojih cvetova u uskom opsegu kao i ljudi i druge toplokrvne životinje.[5] Dr Rodžer S. Sejmur i dr Pol Šulce-Motel psiholozi sa Univerziteta Adelejd u Australiji, utvrdili su da su cvetovi lotosa koji cvetaju u Botaničkoj bašti Adelejda održavali temperaturu od 30—35 °C (86—95 °F), čak i kada je temperatura vazduha pala do 10 °C (50 °F). Oni sumnjaju da cveće ovo radi da bi privuklo hladnokrvne insekte oprašivače. Studija, objavljena u časopisu Priroda (engl. Nature), je najnovije otkriće u oblasti termoregulacije, proizvodnje toplote biljaka. Dve druge vrste za koje je poznato da su u stanju da regulišu svoju temperaturu su Symplocarpus foetidus i Philodendron selloum

Godine 1994, seme svetog Lotusa, staro otprilike 1.300 godina ± 270 godina, uspešno je proklijalo.[6][7]

Kao što je ranije pomenuto, tradicionalni sveti Lotus (Nelumbo nucifera) je samo u dalekom srodstvu sa (egipatskim) plavim lotusom (Nymphaea caerulea), ali ima sličan hemijski sastav. I Nymphaea caerulea i Nelumbo nucifera sadrže alkaloide, nuciferine i aporfin.

Genom svetog Lotosa je sekvencioniran u maju 2013. godine.

Upotreba uredi

Karakteristična suva čahura, koja podseća na mlaznicu kante za zalivanje, je u širokoj prodaji širom sveta za dekorativne svrhe i ikebane.

Cvetovi, seme, mladi listovi i „koreni” (rizom) su svi jestivi. U Aziji, latice se ponekad koriste kao ukrasi, dok se veliko lišće koristi kao omotač za hranu, koji često nije jestiv (na primer, kao omotač za zongzi). Yeonkkotcha (연꽃 차) se pravi sa suvim laticama belog lotusa, a yeonipcha (연잎 차) sa listovima. Mladi lotusovi izdanci se koriste kao sastojak salate u vijetnamskoj kuhinji. Rizom (nazvan ǒu (藕) u kineskom jeziku, ngau u kantonskom, tambou u manipurijanskom, kamal kakri u hinduističkom, renkon (レ ン コ ン, 蓮 根) na japanskom, i yeongeun (연근) u korejskom) se koristi kao povrće u supama, jelima prženim u fritezi, jelima prženim uz mešanje, u dinstanim jelima, a koreni se koriste u tradicionalnoj azijskoj biljnoj medicini. Latice, lišće i rizomi se svi mogu jesti sirovi, ali postoji rizik od prenosa parazita, stoga se preporučuje da se kuva pre jela.

Lotusove žilice korena se kisele sa pirinčanim sirćetom, šećerom, čilijem i / ili belim lukom. Kiseli lotusov korenčić ima hrskavu teksturu i slatkasto-pikantni ukus. U azijskoj kuhinji, jede se sa salatom, račićima, susamovim uljem i / ili lišćem korijandera. Lotusov koren je bogat dijetetskim vlaknima, vitaminom C, kalijumom, tiaminom, riboflavinom, vitaminom B6, fosforom, bakrommanganom, dok ima veoma mali procenat zasićene masti.

Prašnik može da se suši i od njega napravi mirisan biljni čaj pod nazivom liánhuā cha (蓮花 茶) na kineskom, ili se (naročito u Vijetnamu) koristi za davanje mirisa listovima čaja. Ovaj vijetnamski lotusov čaj se zove trà sen, chè sen ili chè ướp sen. Jela od lotusovog semena ili oraha (zvani liánzĭ, 蓮子; ili xiān liánzĭ, 鲜莲子, na kineskom) su veoma raznovrsna, lotusovo seme se može jesti sirovo, sušeno ili kao kokice, phool makhana. Lotusovi orasi se takođe mogu jesti kuvani, kuvaju se dok ne omekšaju i pretvore se u pastu, mogu se kuvati sa suvim longanom (voćka) i šećerom da bi se napravila tong sui (slatka supa). U kombinaciji sa šećerom, pasta od lotusovog semena je jedan od najčešćih sastojaka koji se koriste u pravljenju peciva, kao što su keks u obliku meseca i daifuku, a koristi se i u pravljenju pudinga od pirinčanog brašna.

U Južnoj Indiji, lotosov struk se seče, marinira sa solju da se osuši, sušene kriške se prže i koriste se kao prilog. U Kerali (na malajalamskom "താമര") i Tamil Naduu, ovaj krajnji proizvod se zove „Thamara Vathal”. U Šri Lanki, sitno isečen rizom lotosa, kuvan sa kokosovim mlekom i začinjen, popularan je kao kari poznat kao Nelum Ala (නෙලම අල). U Vijetnamu, klice lotosovih semena koje su gorkog ukusa, koriste se pri pravljenju jela tisane (trà tim sen).

Jedinstvena tkanina od lotosovih biljnih vlakana se proizvodi samo na obalama Jezera Inle u Mjanmaru (Burmi) i koristi se za šivenje odela za Budu, pod nazivom kya thingahn (lotos ogrtač).

Kulturni značaj uredi

 
Hindu boginja Lakšmi drži i stoji na cvetu lotusa
 
Višnu drži lotus, takođe sedi na njemu i nosi krunu lotusovog pupoljka

Indijski lotus (lat. Nelumbo nucifera) je vrsta lotosa sveta hindusima i budistima.[8]

Hindusi ga poštuju sa božanstavima Višnu i Lakšmi, koji se često u ikonografiji prikazuju na ružičastom lotusu. U predstavljanju Višne kao Padmanabha (Lotusov pupak), Lotus se rađa iz pupka sa Brahmanom na njemu. Boginja Sarasvati je prikazana na belom lotusu.

Višnu koji se upotrebljava kao primer božanske lepote, često se opisuje kao „lotusooki”. Otvaranje latica cveta se vezuje za širenje duše. Rast čiste lepote iz blata iz kog potiče nosi blaže duhovno obećanje. U hinduističkoj ikonografiji druga božanstva, kao što su Ganga i Ganeša se često prikazuju sa cvetovima lotosa kao svojim sedištima.

Lotus je često pominjan u puranskoj i vedskoj literaturi, na primer:

„Neko ko vrši svoje dužnosti bez vezivanja, predajući plodove vrhovnom božanstvu, nije pod uticajem grešnih dela, kao što je lotus netaknut vodom.”

— Bhagavad-gita 5.10:

U kineskoj kulturi konfučijanski naučnik Zhou Dunyi je napisao:[9]

„Volim lotos, jer iako raste iz blata ostaje neukaljan”.

Većina božanstava azijskih religija su prikazana kako sede na lotusu. U budističkom simbolizmu, lotos predstavlja čistotu tela, govora i uma, kao da lebdi iznad mutne vode vezanosti i želja. Prema legendi, Gautama Buda je rođen sa sposobnošću da hoda, a cveće lotusa je nicalo svuda gde je on gazio. U hrišćanstvu Krst svetog Tome ima lotus ispod krsta.

U klasičnoj pisanoj i usmenoj književnosti mnogih azijskih kultura, lotus koji je prisutan u prenesenom obliku, predstavlja eleganciju, lepotu, savršenstvo, čistotu i blagodat, često se koristi u poemama i pesmama kao alegorija za idealne ženske atribute. U Sanskritu reč lotus (padma पदम) ima mnoge sinonime. Pošto lotus raste u vodi, ja (koje označava rođenje) dodaje se sinonimima vode, na taj način se izvode neki novi sinonimi za lotus, kao ambuja (ambu = voda + ja = rođen u), neeraj (neera = voda + ja = rođen od), pankaj, pankaja, kamal, kamala, kunala, aravind, arvind, nalin,nalini i saroja i imena izvedena od reči lotus (padma), kao što su padmavati (posedovanje lotosa) ili padmini (puno lotosa). Ova imena i izvedene verzije često se koriste kao imena za devojke, a u manjoj meri za dečake, u Indiji, Nepalu i Šri Lanki, kao i u mnogim drugim zemljama pod uticajem indijske kulture, kao što su Tajland, Kambodža, Indonezija i Laos.

Međunarodna zajednica Bahá'í je usvojila ovu simboliku pri izradi dizajna Lotusovog hrama u Nju Delhiju u Indiji.

Hemijski sastav uredi

Flavonoid mikvelijanin (Kvercetin 3-O-glukuronid), kao i alkaloidi (+) - 1 (R) -koklaurin i (-) - 1 (S) -norkoklaurin, se mogu naći u listovima indijskog lotosa (N. nucifera).[10] Biljka takođe sadrži nuciferin i aporfin.

Reference uredi

  1. ^ a b The Plant List
  2. ^ Shen-Miller, J.; Schopf, J. W.; Harbottle, G.; Cao, R.-j.; Ouyang, S.; Zhou, K.-s.; Southon, J. R.; Liu, G.-h. (2002). „Long-living lotus: Germination and soil -irradiation of centuries-old fruits, and cultivation, growth, and phenotypic abnormalities of offspring”. American Journal of Botany. 89 (2): 236—47. PMID 21669732. doi:10.3732/ajb.89.2.236. 
  3. ^ Perry, F (1972). Flowers of the World. Bonanza Books. str. 192—193. ISBN 9780600016342. 
  4. ^ Serventy, V; Raymond, R. (1980) Lakes & Rivers of Australia. Summit Books, pp. 102–103
  5. ^ Yoon, Carol Kaesuk (1. 10. 1996). „Heat of Lotus Attracts Insects And Scientists”. New York Times. Pristupljeno 14. 11. 2012. 
  6. ^ Shen-Miller; Mudgett, M. B.; William Schopf, J.; Clarke, S.; Berger, R.; et al. (1995). „Exceptional seed longevity and robust growth: Ancient sacred lotus from China”. American Journal of Botany. 82 (11): 1367—1380. JSTOR 2445863. doi:10.2307/2445863. 
  7. ^ Shen-Miller, J. (2002). „Long-living lotus: germination and soil gamma-irradiation of centuries-old fruits, and cultivation, growth, and phenotypic abnormalities of offspring”. American Journal of Botany. 89 (2): 236—247. PMID 21669732. doi:10.3732/ajb.89.2.236. „Sacred lotus (Nelumbo nucifera) has been cultivated as a crop in Asia for thousands of years. An ~1300-yr-old lotus fruit, recovered from an originally cultivated but now dry lakebed in northeastern China, is the oldest germinated and directly 14C-dated fruit known. In 1996, we traveled to the dry lake at Xipaozi Village, China, the source of the old viable fruits. 
  8. ^ „Nelumbo nucifera (sacred lotus)”. Kew. Arhivirano iz originala 1. 7. 2015. g. Pristupljeno 26. 7. 2015. 
  9. ^ „周敦颐:《爱莲说》”. Book.qq.com. Arhivirano iz originala 25. 4. 2012. g. Pristupljeno 14. 11. 2012. 
  10. ^ Kashiwada, Y.; Aoshima, A.; Ikeshiro, Y.; Chen, Y. P.; Furukawa, H.; Itoigawa, M.; Fujioka, T.; Mihashi, K.; Cosentino, L. M.; Morris-Natschke, S. L.; Lee, K. H. (2005). „Anti-HIV benzylisoquinoline alkaloids and flavonoids from the leaves of Nelumbo nucifera, and structure–activity correlations with related alkaloids”. Bioorganic & Medicinal Chemistry. 13 (2): 443—448. PMID 15598565. doi:10.1016/j.bmc.2004.10.020. 

Literatura uredi

  • Perry, F (1972). Flowers of the World. Bonanza Books. str. 192—193. ISBN 9780600016342. 

Spoljašnje veze uredi