Ishrana pasa u savremenoj kinologiji bazira se na naučnom istraživanju života i nutritivnih potreba pasa.

Različite vrste pseće hrane

Preporučena hrana za pse je hrana posebno formulisana i namenjena za konzumiranje pasa. Psi se smatraju svaštojedima a prvenstveno mesojedima. Imaju oštre, šiljate zube i kraće gastrointestinalne puteve mesoždera, koji su pogodniji za konzumiranje mesa nego biljnih supstanci, a imaju i 10 gena koji su odgovorni za varenje skroba i glukoze[1], kao i sposobnost proizvodnje amilaze, enzima koji utiče na razgradnju ugljenih hidrata na jednostavne šećere - nešto što mesožderima nedostaje.[2] Studije sugerišu da sposobnost pasa da lako vare ugljene hidrate može biti ključna razlika između pasa i vukova.

Ishrana štenadi

uredi

Majčino mleko ima izuzetan značaju ishrani štenadi. Osim što na ovaj način dobijaju imunitet protiv bolesti, kujino mleko ima sve materije koje su neophodne za rast i razvoj štenadi. Sa napunjenih četrdeset dana života, štenci se obično odbijaju od sise i počinju da jedu čvrstu hranu. Kad se prehranjuju ne sme se preterivati sa količinom hrane. Može se koristiti gotova kupovna varijanta prehrane za štence ili se može napraviti od nabrojanih namirnica u odnosu:

  • 15 gr. mleka u prahu,
  • 400 mil.vode,
  • 2 kašike jogurta,
  • žumance,
  • 2 kašike majoneza,
  • 2 kašike brašna,
  • malo gustina

Štenad udvostručuju svoju težinu svakih 3-5 dana. Psi koji rastu moraju dobijati mnogo veću količinu proteinskih, mineralnih, vitaminskih i energetskih materija, u odnosu na odrasle pse i to lako svarljivih proteina. Takođe većini štenaca za pravilan rast a naročito za razvitak skeleta i zubala potrebni su kalcijum i fosfor.

Velike količine dodatnih proteina ne doprinose razvoju dobrog telesnog stanja i mišićne mase kod mladih pasa. Umesto toga, proteine koje pas unese u organizam preko svojih potreba metabolizovaće ili uskladištiti kao salo.

Broj dnevnih obroka pasa u odnosu na uzrast: preporučuje se da to bude do 3. meseca 4-5 puta dnevno, od 3. do 7. meseca 3, a kasnije 2 puta dnevno do završetka rasta, što je kod pasa velikih rasa do 18 meseci.[3]

Ishrana odraslih pasa

uredi
 

Ishrana za održavanje odraslih pasa je zadovoljavanja osnovnih potreba tokom kojih životinja nije izložena dodatnim fiziološkim naporima rasta, skotnosti ili laktacije i nije opterećena napornim radom ili povećanom fizičkom aktivnosti ili ekstremnim spoljašnjim temperaturama. Ishrana za održavanje namenjena je sledećim psima:

  • odraslim sa normalnom aktivnošću;
  • psima u kućici prilikom odmaranja;
  • sportskim i lovačkim psima prilikom odmaranja;
  • kujama koje nisu u periodu reprodukcije

Većina odraslih pasa na održavanju mogu zadovoljiti svoje potrebe u jednom obroku pa je prihvatljivo usvojiti režim ishrane jednom dnevno. Češće hranjenje nije štetno ako je ukupan dnevni unos hrane ograničen na dnevne potrebe psa. Važno je obratiti pažnju da pas ne unosi nepotrebne viškove kako ne bi došlo do debljanja.

Kod odraslih pasa najveće su potrebe u energetskim materijama, proteinima, vitaminima i na kraju mineralima. Energetska hrana (masti, povrće i žitarice) treba da čini do 80% od ukupne količine hrane, a 15-20% proteini dobijeni iz mesa, soje itd. Za razliku od normalno aktivnih pasa, izuzetno akativni psi u koje spadaju lovački psi, čuvari, psi tragači, psi za trke, priplodni psi itd., imaju znatno veće potrebe za energijom pa je i hrana za njih drugačije izbalansirana. Na primer proteinski udeo u hrani mora biti 5-10% procenata veći. Na tržištu danas postoje različite vrste gotove hrane kojom se mogu zadovoljiti potrebe pasa u različitim uslovima i fizičkim stanjima.

Hrana spremana u domaćim uslovima (kuvana hrana za psa) trebalo bi da sadrži sledeće vrste namirnica:

Ishrana starijih pasa

uredi
 

Životni vek pasa prosečno iznosi oko 13 godina, ali za male i patuljaste pse on je znatno duži, dok je dosta kraći za velike pse. Potrebe za energijom se smanjuju sa godinama, a povećava se potreba za vitaminima i mineralima. Cilj ishrane starijih, zdravih pasa je da usporimo ili sprečimo napredovanje metaboličkih procesa povezanih sa starenjem i na taj način im produžimo životni vek i očuvamo kvalitet života. Dokazano je da svaka greška u ishrani, bez obzira na starost životinje, može ubrzati proces starenja.[5] U poznim godinama psi mogu biti različitog fizičkog statusa.

Neuhranjeni su psi kod kojih se naziru rebra, i imaju usukan stomak.

Mršavi psi imaju rebra bez masnih naslaga a stomaci su im uži.Do ovakvog fizičkog stanja kod psa može doći zato što:

  • osećaj ukusa i mirisa se polako gubi, hrana im više nije tako privlačna;
  • problemi sa zubima i desnima, što otežava žvakanje, naročito suve hrane;
  • različiti zdravstveni problemi naročito dijabetes i artritične promene kostiju i zglobova koje su česte kod starih pasa.

Kod neuhranjenih i mršavih pasa, osim obavezne veterinarske kontrole, trebalo bi psu ponuditi kalorijski bogatu hranu s visokim procentom proteina i probati sve varijante dodataka i promene hrane koje će stimulisati apetit.

Idealno uhranjeni su psi kod kojih se rebra pipaju ispod tanke naslage masti, minimalna količina masnog tkiva Kod njih nema potrebe menjati

Gojazni psi psi su oni kod kojih se rebra teško pipaju, stomak im je proširen ,ogromna količina masti u abdomenu. Količina hrane za njih se ne smanjuje već se uzima hrana sa manjom energetskom vrednošću.[6]

Hrana za pse

uredi

Hrana se može nabavljati već spremeljena u suvoj ili vlažnoj formi ili samostalo kuvati pri čemu treba koristiti postojeću nutritivnu tablicu. Hrana se prilagođava prema uzrastu i godinama starosti psa. Hrana ima cilj da obezbedi potrebnu dnevnu količninu energije za određenog psa. Dobro izbalansirana hrana mora da sadrži:

  • Ugljene hidrate glavni izvor energije
  • Masti koje predstavljaju koncentrovani deo energije
  • Proteine koji čine gradivne element
  • Vitamine, mineralne materije esecijalne masti i amino kiseline su materije koje se unose u malim količinama
  • Vitamin A za zdravu kožu. Ima ga u ribljem ulju, žumancetu jajeta, jetri.
  • Vitamin D zadužen za održavanje kalcijuma fosfora za zdrave zube i za dlaku.
  • Vitamin E antioksidans i kardiovaskularnih i neuroloških stv.
  • Vitamin K koagkulacija krvi.
  • Vitamini B grade enzime (kvasac)
  • Vitamin C za funkciju enzima
  • Kalcijum i fosfor za rast skeleta odnos 1,2-1,4:1
  • Magnezijum uređuje odnos Ca, P i Na.
  • Selen održava pravilnu funkciju tkiva.
  • Cink za zdravu kožu i vid.
  • Jod sastojak štitne žljezde.[7]

Podela hrane

uredi
 
Suva hrana
 
Vlažna hrana
 
Pseće poslastice

Suva hrana za pse predstavlja sve popularniji način ishrane pasa. Nalazi se u obliku granula koje sadrže sve što je potrebno za organizam psa. Ukoliko se odlučite da psa hranite suvom hranom pažljivo pročitajte doziranje i preporuku proizvođača. Takođe, posavetujte se sa veterinarom koju vrstu hrane vam preporučuje.

Poluvlažna hrana za pse koja sadrži od 20-30% vode i sve što je potrebno vašem psu. Iako je često privlačnija, zbog svog izgleda i ukusa, od granula, budite svesni da ona ne suzbija zubni kamenac, kao što je to slučaj sa suvom hranom. Poluvlažna i vlažna hrana za pse ne sme stajati duže od sat vremena na sobnoj temperaturi u psećoj posudi za hranu, jer se lako kvari. Naviknite psa da jede u isto vreme u toku dana. Kada završi sa obrokom dobro isperite posudu za hranu, kako bi bila spremna za sledeće serviranje.

Vlažna hranaje uglavnom hrana napravljena, skuvana, u domaćim uslovima. Sastoji se uglavnom od žitarica povrća i mesa. Veoma je kvarljiva i ne treba dugo da stoji. Najbolje je ako postoji mogućnost da se ovakva hrana priprema svakodnevno.

Poslastice takođe spadaju u hranu. Pas treba da jede isključivo poslastice koje su napravljene za kuce. Poslastice namenjene ljudima štetne su za psa i nepoželjne su u psećoj ishrani, jer mogu uticati na pojavu dijabetesa i uvećanje jetre i pankreasa psa. Važno je prilagoditi količinu poslastica koju dajete psu u odnosu na količinu hrane, jer su i one izvor energije.

Dodaci ishrani ishrana „ostacima sa stola”, neredovno kretanje, i neki medicinski razlozi mogu izazvati kod psa potrebu za dodatnim količinama minerala, vitamina, proteina, ugljenih hidrata ili masti uz redovne obroke.

Minerali su važni u građi kostiju i zuba pasa, za ravnotežu telesnih tečnosti i vitalnih metaboličkih procesa. Minerali moraju biti pažljivo izbalansirani jer višak jednog minerala može dovesti do nedostatka drugog. Tri najvažnija minerala su gvožđe, kalcijum i fosfor.

Vitamini su kao i minerali neophodni za opšte zdravlje Vašeg psa. Višak ili manjak određenog vitamina može dovesti do zdravstvenih problema. Vitamini rastvorljivi u mastima (vitamini A, D, E i K) skladište se u masnim tkivima, dok se oni rastvorljivi u vodi (vitamini grupe B i vitamin C) izlučuju putem urina.

Proteini su osnovni nutritivi, gradivni sastojci, odgovorni za oslobađanje energije, formiranje muskulature, kože, krzna, antitela, enzima, hemoglobina i hormona. Najbolji izvori proteina uključuju govedinu, piletinu i divljač.

Ugljeni hidrati se dele na proste šećere (kao što su šećeri koji brzo oslobađaju energiju) i složene ugljene hidrate (kao što su skrob i vlakna, koja sporije oslobađaju energiju). Izvori ugljenih hidrata su žitarice, pirinač i povrće koje sadrži skrob.

Masti su odličan izvor energije, proizvode dva puta više energije od proteina i ugljenih hidrata, a i poboljšavaju ukus hrane.[8]

Hrana za lečenje raznih oboljenja

uredi

Danas postoji gotova izbalansirana hrana za pse sa posebnim potrebama. Ovakvu hranu dajemo psu po preporuci veterinara. Ponekad je ova hrana privremeno rešenje za neku komplikaciju koja se javila kod psa a često pas mora trajno da se hrani ovakvom hranom. Hrana za posebne potrebe psa može biti:

  • sa više lakosvarljivih materija
  • sa dodatnim hranljim vrednostima
  • sa dodacima za obolele zube
  • hrana bogata vitaminima za creva
  • hrana bogata energijom
  • hrana bogata mastima usporava tumor
  • polusvarena hrana za terapiju alergije
  • hrana sa smanjenim kalorijama kod groznice
  • sa smanjenim fosforom kod bolesti bubrega
  • sa smanenim natrijumom bolesti srca
  • sa smanjenim mineralima i proteinima za smanjenje peska u bešici

Veoma je važno hraniti psa prema preporučenim količinama označenim na pakovanju. Prelazak na ovakvu hranu mora biti postepen, najbolje je da traje 7 dana. Za to vreme treba povećavati udeo hrane za pse s posebnim potrebama a smanjivati količinu hrane kojom se pas do tada hranio. Od sedmog dana pas će jesti samo hranu za pse sa posebnim potrebama.

Vaš pas mora uvek imati dostupnu svežu vodu. Psi gube tečnost konstantno tokom disanja i mokrenje. Nedostatak može biti opasan za zdravlje vašeg psa.

Budite oprezni s poslasticama. Pas sa posebnim potrebama obično se slabije kreće, a prekomerna upotreba slatkiša dovešće do gojaznosti kod psa, što će dodatno zakomplikovati njegovo zdravstveno stanje.[9]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Are Dogs Carnivores… or Omnivores?”. dogfoodadvisor.com. Arhivirano iz originala 05. 01. 2020. g. Pristupljeno 17. 1. 2020. 
  2. ^ Ristić, Zoran; Matejević, Milosava (2016). Kinologija. Novi Sad: Poljoprivredni fakultet. str. 124. ISBN 978-86-7520-379-7. 
  3. ^ „Pravilna ishrana štenaca”. 02!. Pristupljeno 24. 1. 2020. 
  4. ^ „Prehrambene potrebe odraslih pasa, potrebe za održavanje”. Veterina.info. Arhivirano iz originala 28. 05. 2018. g. Pristupljeno 24. 1. 2020. 
  5. ^ „Ishrana starijih pasa”. Veterina.info. Arhivirano iz originala 05. 09. 2019. g. Pristupljeno 24. 1. 2020. 
  6. ^ Labović, Ivana. „Saveti: Ishrana starijih pasa”. PETMAGAZINE. Arhivirano iz originala 16. 12. 2019. g. Pristupljeno 24. 1. 2020. 
  7. ^ „Kako izabrati pravu hranu za Vašeg psa?”. PET&CO. Arhivirano iz originala 05. 09. 2020. g. Pristupljeno 24. 1. 2020. 
  8. ^ „ISHRANA PASA: Šta je zapravo hrana za pse?”. petface. Arhivirano iz originala 09. 05. 2020. g. Pristupljeno 24. 1. 2020. 
  9. ^ „Hranjenje pasa s posebnim potrebama”. Naši ljubimci. Arhivirano iz originala 24. 04. 2009. g. Pristupljeno 24. 1. 2020. 

Spoljašnje veze

uredi