I. V. Groman
I. V. Groman bio je fotograf aktivan tokom 19. veka. Po nacionalnosti je najverovatnije bio Rus.
Biografija uredi
Imenik „Ruski fotografi (1839–1930)” izveštava da je fotograf Ivan Vasiljevič (Johan Vilhelm) Groman bio vlasnik foto radionice u Nižnjem Novgorodu od 1870. do 1873. godine.[1]
I. V. Groman je nedovoljno poznata ličnost, a identifikovan je na osnovu štampanih podataka na opremi (kartonima) fotografija na kojima je pored teksta „VIDI SERBII“ (prizori iz Srbije) odštampano „I. V. Gromann“ i „rus. fot“. Pretpostavlja se da je kao fotograf pratio Černjajeva u Srpsko-turskom ratu 1876. godine. Na sačuvanim fotografija uglavnom se vide vojni bivaci, utvrđenja, oficiri i vojnici udaljenih od ratnih poprišta. Snimci su uglavnom statični, a najveća drama postignuta je na nekoliko slika sa ranjenicima, u previjalištima i crkvenoj porti (prepoznaje se porta Vaznesenske crkve u Beogradu).
Groman je prvi na teritoriji Srbije sistematski fotografisao Beograd – trgove i ulice, javne zgrade, bolnice, zatim okolinu Timoka i Morave i druga mesta i predele. Fotografije su izvrsno kadrirane, sa osećajem za klasičnu kompoziciju, tehnički su besprekorne, urađene u smeđem tonu, i vrlo dobro su očuvane s obzirom na vreme nastanka. Pored nesumnjive kulturno-istorijske vrednosti, ostaju dragocene za sam medij fotografije kao značajni primeri eksterijerne fotografije – gradskih veduta ili pejzaža – pa bi se u njima mogli tražiti i izvori mogućih uticaja na eksterijerna dela nekih kasnijih srpskih fotografa.
Nasleđe uredi
Zasluga za prvo ozbiljno vrednovanje opusa fotografa, ili trgovca, Gromana, i isticanje njegovog značaja za srpsku društvenu istoriju, istoriju arhitekture i srpsku fotografiju pripada dr. Divni Đurić-Zamolo. Kasnije su se njegovim delom bavili Branibor Debeljković, Milanka Todić, Marina Zeković i Želimir Novaković. Sačuvano je 140 fotografija na albuminskom papiru, veličine 22 h 16 cm, a nalaze se u zbirkama Muzeja grada Beograda i Vojnog muzeja u Beogradu.
Izvori uredi
- ^ Popov A. P. Rossiйskie fotografы (1839–1930): Slovarь-spravočnik. — Kolomna: Muzeй organičeskoй kulьturы, 2013. — T. 1. — S. 372.
Literatura uredi
- Divna Đurić-Zamolo, „Sačuvani lik Beograda na fotografijama A. Jovanovića, I. Gromana i M. Jovanovića“, Godišnjak grada Beograda XIV, Beograd, 1967, 141-167;
- Branibor Debeljković, Stara srpska fotografija, Beograd, 1977;
- Želimir Novaković, „Izgledi Srbije“ I. V. Gromana, Gromanov album fotografija 1876–1878, kompakt-disk. Muzej grada Beograd, 2003, str. 4–16.
- Goran Malić, Letopis srpske fotografije 1839-2008. Beograd : Fotogram, 2009.