Kazneno-popravni zavod u Nišu

Kazneno-popravni zavod u Nišu je zatvor opšteg tipa, a po stepenu obezbeđenja, ustanova zatvorenog tipa, u sastavu Ustanove za izvršenje krivičnih sankcija Republike Srbije.[1][2]

Kazneno popravni zavod u Nišu
Naselje Milka Protić u kome se nalazi KPZ u Nišu
LokacijaNiš
Stepen sigurnostiopšti tip
Kapacitet1.900 (optimalno 1.200)
Populacija1.314 (2019.)
Otvoren15. oktobra 1945.
AdresaNaselje Milka Protić bb
GradGrad Niš
RegionNišavski upravni okrug
Država Srbija

Položaj i razmeštaj uredi

Kazneno-popravni zavod u Nišu, nalazi se u naselju Milke Protić bb, u zapadnom delu Niške kotline — između Bulevara Dimitrija Tucovića (dela puta Niš — Prokuplje), sa juga, magistralnog puta E10 Niš — Skoplje, sa zapada, toka reke Nišave, sa severa i Naselja Ledena stena sa istoka.

Do Zavoda se može doći sopstvenim prevozom autoputem E10 Beograd — Skoplje iz pravca Beograda i Leskovca, regionalnim putem Niš - Prokuplje iz pravca Kuršumlije i Prokuplja i Bulevarom Dimitrija Tucovića iz pravca centra Niša, ili autobiskim linijama 10 i 36.

Zavod je razmešten u tri paviljona, koja raspolažu kapacitetom za smeštaj 1.900 lica lišenih slobode, što realno gledano nije moguće popuniti, imajući u vidu opremljenost, broj zaposlenih, prateću opremu i druge uslove. Zato su smeštajne mogućnosti Zavoda prosečno 1.200 (1.050 osuđenih i 100 pritvorenih lica).

Pored tri paviljona i „Bele kuće" u Zavodu postoje: bolnica, dom kulture, škola, magacin obuće i odeće, pekara, kuhinja sa trpezarijom i vešerajem, posetna sala i dve kućice za nekontrolisanu posetu, industrijski pogon „Deligrad”, kotlarnice, karaule i odeljenje pritvora.

U arhitektonsko-urbanističkom smislu, neprekidne od 1949. godine do današnjih dana, sva rešenja su prilagođena funkciji Zavoda, odnosno promenama u iznalaženju optimalnih prostornih i funkcionalnih rešenja.

Istorija uredi

Kao preteča današnjeg Kazneno-popravni zavod u Nišu, nakon oslobođenja niša od Turaka, 1878. godine u Niškoj tvrđavi formiran je prvi kazneni zavod „Robijašnica". Za zatvaranje zatvorenika korišćene su katakombe u Trvđavi. Tako je u tom istorijskom razdoblju Niš posle Požarevca, bio drugi grad u Kneževini Srbiji koji je u to vreme imao zatvor.[3]

Početkom 20. veka određena je nova lokacija, za Robijašnicu, na periferiji Niša pored puta Niš — Prokuplje, na kojoj se Zavod i danas nalazi. Tačine izgradnja novog, modernog zatvora počela je 1908. godine. Do početka Balkanskih ratova koji su usporili gradnju, izgrađeni su paviljoni za smeštaj osuđenih lica, sa pratećim objektima i prostorijama za čuvare. Centralni deo prvog paviljona izgrađen je do 1910. godine u skladu sa koncepcijom zajedničkog izdržavanja kazne (bez mogućnosti klasifikacije osuđenih lica). Potom su izgrađeni i ostali paviljoni, pomoćne prostorije, upravna zgrada i radionice.

Za vreme Prvog svetskog rata od 1915. godine do 1918. godine objekat Zatvora služio je bugarski okupatorima kao kasarna za smeštaj vojnika. Po završetku Prvog svetskog rata do 1920. godine uglavnom su obnavljani urušeni objekti, a od 1920. godine krenulo se intenzivnom izgradnjom neophodnih, nedostajućih objekata.[3]

U istom Zatvoru sve dok nije odlučeno da osuđene žene izdržavaju kaznu u Zavodu u Požarevcu, zatvorsku kaznu izdržavali su osuđenici muškog i ženskog pola.

Za vreme Drugog svetskog rata Zatvorom su upravljali Nemci. Nakon što je 16. februara 1942. godine, zbog odmazde streljano na stratištu na Bubanju streljano 600 osuđenih lica, paviljoni su ostali prazni do oktobra 1944. godine. Kako su Nemci u Zatvoru izgradili mitraljeska gnezda, u toku protivavionske akcije i savezničkih bombardovanja dobar deo zgrada je 1944. godine porušen.

Nakon završetka Drugog svetskog rata s kraja 1944. goodine, prvo je formiran vojnozarobljenički logor osuđenih od strane vojnih sudova, a potom je formiranje Kazneno-popravnog zavod u Nišu 15. oktobra 1945. godine po pratećim propisima o radu, nekom vrstom preteče zakona o izvršenju krivičnih sankcija.[3]

Organizacija i rad uredi

 
Motel „Deligrad” kao deo službe za obuku i upošljavanje zatvorenika

Kazneno-popravni zavod u Nišu organizovan je po koncepciji irskog progresivnog sistema, sa odeljenjima zatvorenog, poluotvorenog i otvorenog tipa i odeljenjem za izvršenje mere pritvora, uz primarno potpuno uvažavanje fizičkog i duhovnog integriteta osuđenih lica.[4]

  • Zatvoreni tipa zatvora označi da u njemu postoje i fizičke prepreke za onemogućavanje bekstva i služba obezbeđenja.
  • Poluotvoreni i otvoreni tip zatvora označava da je u njemu jedina prepreka za onemogućavanje bekstva služba obezbeđenja. U ovom odeljenju kaznu izdržavaju „slobodnjaci” kojima je stepen ograničenja slobode neznatan.[5][6][7]

Prosečno brojno stanje zatvorenika je 1050 osuđenih i 100 pritvorenih lica.

Industrijski pogon „Deligrad” kao deo službe za obuku i upošljavanje zatvorenika i njihovu edukaciju koji je u sastavu Zavoda ima sledeće delatnosti obuhvaćene u nekoliko sektora:

  • metalski (proizvodnja aparata za domaćinstvo);
  • drvni (proizvodnja ležajeva, građevinske stolarije, šahovskih garnitura i sl.);
  • ekonomija (poljoprivredne delatnosti — agrarna i stočarska proizvodnja);
  • ugostiteljstvo (motel „Deligrad” i odmaralište na Jastrepcu);
  • tehnički servis, vozni park, građevinski sektor, namensko odeljenje.

Formiranje i rad zatvorenika u privrednim jedinicama ima za cilj upošljavanja osuđenih lica, odnosno njihovu resocijalizaciju, ali i stivcanje određene materijalne dobiti, koja se ulaže u bolje smeštajne i druge uslove u Zavodu, kako zatvorenika tako i čuvarskog osoblja.

Izvori uredi

  1. ^ „Uredba o osnivanju zavoda za izvršenje krivičnih sankcija u Republici Srbiji: 20/2006-3 , 89/2009-8, 32/2010-8, 53/2011-7”. www.pravno-informacioni-sistem.rs/. Pristupljeno 1. 12. 2019. 
  2. ^ „Kazneno-popravni zavod u Nišu”. Republika Srbija Ministarstvo Pravde. Pristupljeno 1. 12. 2019. 
  3. ^ a b v „Kazneno popravni zavod u Nišu”. COZUIZS MP RS. Arhivirano iz originala 13. 03. 2016. g. Pristupljeno 1. 12. 2019. 
  4. ^ B. Marić — I. Bulatović Sistem izvršenja krivičnih sankcija; Udruženje Penologa Srbije 2004.godine
  5. ^ Pravilnik o kućnom redu za primenu mere pritvora Republike Srbije
  6. ^ Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama
  7. ^ Ustav Republike Srbije

Spoljašnje veze uredi