Karapešićeva kuća u Grockoj
Karapešićeva kuća u Grockoj je podignuta sredinom 19. veka kao objekat za stanovanje. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1] Nalazi se u Zlatiborskoj ulici br. 9 (nekadašnja Gročanska ulica[a]) u Grockoj.[3]
Karapešićeva kuća u Grockoj | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Grocka |
Opština | Grocka |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | polovinom 19. veka |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
beogradskonasledje |
Istorija uredi
Prvi poznati vlasnik, a najverovatnije i graditelj Karapešićeve kuće u Grockoj bio je Lazar Dugalić, visoki činovnik lokalne administracije i imućni domaćin čije se ime pominje u kontekstu privrednog i političkog života Grocke u prvoj polovini 19. veka. Dugalići nisu imali potomstva, a posle Lazareve smrti njegova žena je živela s porodicom Karapešić, sa kojom je bila u prijateljskim i rodbinskim odnosima. Svoj veliki imetak, zajedno s kućom ona je ostavila njima u nasleđe. Kuća je u vlasništvu porodice Karapešić ostala do danas.[b] U kući se stalno živelo do 1998. godine.[3]
Spoljašnji izgled kuće uredi
Kuća porodice Karapešić se nalazi u dvorištu, u Zlatiborskoj ulici br. 9. Po tipu pripada kosovskim kućama. Znatno je uzdignuta od nivoa terena i ima podrum ispod jednog dela zgrade.[1] Za razliku od drugih varoških gročanskih kuća (kojima i pripada po tipskim obeležjima, a koje imaju asimetričnu podelu) unutrašnjeg prostora, kuća porodice Karapešić ima simetričan raspored koji je verovatno nastao kasnijom pregradnjom trema i zadržao se do danas).[3]
Sagrađena je kao višedelni objekat. Čine je „kuća” (odžaklija) sa ognjištem u sredini, četiri sobe i trem. Kako se nalazi na delu terena u padu, ispod jednog dela kuće je podrum. Podrum je zidan opekom, dok je sam objekat bondručne konstrukcije sa ispunom od čatme i ćerpiča, omalterisan blatnim malterom. Tavanica iznad prizemlja je od drvenih greda sa kolenikama[v]. Krovna konstrukcija je tradicionalna, a krovni pokrivač je od ćeramide.[3]
Kao autentično svedočanstvo svoga vremena i objekat visokih arhitektonskih i etnografskih vrednosti, Karapešićeva kuća predstavlja jedan od najvrednijih spomenika u okviru ansambla starih gročanskih kuća.[1]
Zaštita uredi
Vreme nastanka i gotovo idealne proporcije karakteristične za narodno graditeljstvo samo su neke od vrednosti na osnovu kojih je ova kuća 1966. godine utvrđena za kulturno dobro – spomenik kulture.[4]
Do 1998. godine, do kada se u kući stalno stanovalo, bila je dobro održavana, ali je nakon toga počela brzo da propada. Sadašnja vlasnica uspela je, prema uslovima i projektu Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, da obnovi kuću. Obimni radovi koji su izvedeni u periodu 2011–2013. godine predstavljaju primer dobre konzervatorske prakse, koja podrazumeva očuvanje autentičnog izgleda i upotrebljenih materijala. Sačuvani su i restaurisani i originalni komadi nameštaja.[3]
Napomene uredi
- ^ Nada Živković 2015. navodi adresu Zlatiborska 9, dok za istu kuću 2011. navodi adresu Gročanska 9.[2] Može se zaključiti da je ime ulice promenjeno u međuvremenu.
- ^ Karapešićevi su ugledna porodica čiji su članovi bili na značajnim položajima u vladi i privredi. Stevan Karapešić je jedan od članova Osnivačkog odbora Narodne banke Srbije.
- ^ Kolenike su drveni štapovi obmotani zemljanim malterom pomešanim sa slamom.
Vidi još uredi
Izvori uredi
- ^ a b v Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda/Katapešićeva kuća
- ^ Živković 2011, str. 270
- ^ a b v g d Živković 2015, str. 4—6
- ^ Rešenje Zavoda br. 603/1 od 28. 6. 1966
Literatura uredi
- Živković, Nada (2015). Karapešićeva kuća u Grockoj (PDF). Beograd: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. ISBN 978-86-89779-14-1. Pristupljeno 19. 10. 2018.COBISS.SR 218240780
- Živković, Nada (2011). „Gročanske kuće - paradigma vremena” (PDF). Nasleđe: 267—279. Pristupljeno 1. 10. 2018.COBISS.SR 186737932