Kardica
Kardica (grč. Καρδίτσα), je upravno sedište istoimene prefekture Kardica, u okviru periferije Tesalije u središnjem delu Grčke.
Kardica Καρδίτσα | |
---|---|
Kardica - ulica u središtu grada | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Periferija | Tesalija |
Okrug | Kardica |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011. | 56.747[1] |
— gustina | 87,63 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 39° 22′ 00″ S; 21° 55′ 00″ I / 39.366667° S; 21.916667° I |
Vremenska zona | UTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST) |
Aps. visina | 108 m |
Površina | 647,56 km2 |
Poštanski broj | 431 |
Registarska oznaka | ΚΑ |
Kardica je u zemlji poznata kao „prijateljski grad za bicikliste“, a prema jednoj studiji ča 30% mesnog prevoza obavi se biciklom.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/df/Karditsa.jpg/300px-Karditsa.jpg)
Prirodni uslovi
urediGrad Kardica nalazi se u jugozapadnom delu Tesalijske ravnice, na reci Pinejos. Zapadno od grada uzdiže se masiv Pinda. Nadmorska visina grada je 108 m.
Klima u Kardici je izmenjena varijanta sredozemne klime, tipična za grčku unutrašnjost, a za koju su osobena izuzetno žarna leta i hladnije zime sa ne baš tako retkim snegom.
Istorija
urediPodručje Kardice ušlo u civilizacijske tokove vremena stare Grčke. Kasnije područjem vladaju antička Makedonija i Rim, a u srednjem veku grad je bio najviše u okviru Vizantije, kratko pod Bugarskom i Srbijom, da bi u 15. veku grad pao pod otomansku vlast. Pod Turcima Trikala ostaje sledeća 4 veka. Grad pripada savremenoj Grčkoj 1881.
Stanovništvo
urediTrikala je četvrti po veličini grad Tesalije. Stanovništvo su uglavnom etnički Grci. Tokom proteklih popisa kretanje stanovništva je bilo sledeće:
1981. | 1991. | 2001. |
---|---|---|
27.532 | 30.067 | 37.768 |
Kretanje broja stanovnika u opštini po popisima:
1991. | 2001. | 2011. |
---|---|---|
55.702 | 57.089 | 56.747[1] |
Privreda
urediKardica je privredni centar, poljuprivredno orijentisanog regiona u kome se nalazi. U okolini postoji veliki broj malih preduzeća koji se bave proizvodnjom duvana, voća, povrća i pamuka, a, u vezi sa tim, u gradu dominira prehrambena industrija. Jaka poljoprivreda tradicija bila je razlog uspostavljanja mesnog veterinarskog fakulteta.
Reference
uredi- ^ a b „Detailed census results 2011”. Arhivirano iz originala 16. 10. 2015. g. Pristupljeno 7. 5. 2015.