Kasplja (rus. Каспля; blr. Каспля) rusko-beloruska je reka i leva pritoka reke Zapadne Dvine (deo basena Baltičkog mora).

Kasplja
Каспля
Basen Zapadne Dvine
Opšte informacije
Dužina136 km
Basen5.410 km2
Pr. protok39,6 m3s
SlivZapadna DvinaBaltičko more
Vodotok
IzvorJezero Kasplja (Smolenska oblast)
54° 59′ 00″ N 31° 37′ 20″ E / 54.98333° S; 31.62222° I / 54.98333; 31.62222 (Izvor reke Kasplje)
UšćeZapadna Dvina kod Suraža
55° 24′ 31″ N 30° 43′ 09″ E / 55.40861° S; 30.71917° I / 55.40861; 30.71917 (Ušće reke Kasplje)
Pro. padmkm toka
Geografske karakteristike
Država/e Rusija
 Belorusija
OblastSmolenska i Vitepska oblast
PritokeGobza
DRV01020000412105000001950
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Reka Kasplja ističe iz istoimenog jezera na istočnim padinama Vitepskog pobrđa na području Smolenske oblasti, protiče preko Suraške nizije i uliva se u Zapadnu Dvinu kod varošice Suraž u Vitepskoj oblasti.

Ukupna dužina reke je 136 km (od toga 20 km donjeg toka je kroz Belorusiju), a površina njenog slivnog područja 5.410 km². Prosečan protok nedaleko od ušća je 39,6 m³/s, dok je prosečan pad 2 metra po kilometru toka.

Širina njene obalne ravnice varira od 300—400 metara u donjem do 3 km u gornjem delu toka. Korito karakteriše često meandriranje, a širina reke je od 10—30 m u gornjem do 40—50 m u donjem delu toka.

Na obalama Kasplje nalazi se gradić Demidov. Najvažnije pritoke su Gobza, Udra, Žerespeja, Oljša i Rutaveč.

Istorija uredi

Dolinom reke Kasplja tokom postojanja Kijevske Rusije išla je važna trgovačka ruta kojom su vikinzi Varjazi trgovali sa Grčkom.

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi