Kasplja
Kasplja (rus. Каспля; blr. Каспля) rusko-beloruska je reka i leva pritoka reke Zapadne Dvine (deo basena Baltičkog mora).
Kasplja Каспля | |
---|---|
Opšte informacije | |
Dužina | 136 km |
Basen | 5.410 km2 |
Pr. protok | 39,6 m3⁄s |
Sliv | Zapadna Dvina → Baltičko more |
Vodotok | |
Izvor | Jezero Kasplja (Smolenska oblast) 54° 59′ 00″ N 31° 37′ 20″ E / 54.98333° S; 31.62222° I |
Ušće | Zapadna Dvina kod Suraža 55° 24′ 31″ N 30° 43′ 09″ E / 55.40861° S; 30.71917° I |
Pro. pad | 2 m⁄km toka |
Geografske karakteristike | |
Država/e | Rusija Belorusija |
Oblast | Smolenska i Vitepska oblast |
Pritoke | Gobza |
DRV | 01020000412105000001950 |
Reka na Vikimedijinoj ostavi |
Reka Kasplja ističe iz istoimenog jezera na istočnim padinama Vitepskog pobrđa na području Smolenske oblasti, protiče preko Suraške nizije i uliva se u Zapadnu Dvinu kod varošice Suraž u Vitepskoj oblasti.
Ukupna dužina reke je 136 km (od toga 20 km donjeg toka je kroz Belorusiju), a površina njenog slivnog područja 5.410 km². Prosečan protok nedaleko od ušća je 39,6 m³/s, dok je prosečan pad 2 metra po kilometru toka.
Širina njene obalne ravnice varira od 300—400 metara u donjem do 3 km u gornjem delu toka. Korito karakteriše često meandriranje, a širina reke je od 10—30 m u gornjem do 40—50 m u donjem delu toka.
Na obalama Kasplje nalazi se gradić Demidov. Najvažnije pritoke su Gobza, Udra, Žerespeja, Oljša i Rutaveč.
Istorija uredi
Dolinom reke Kasplja tokom postojanja Kijevske Rusije išla je važna trgovačka ruta kojom su vikinzi Varjazi trgovali sa Grčkom.
Vidi još uredi
Reference uredi
Spoljašnje veze uredi
- Индексный поиск по водоемам Беларуси - река Каспля
- Каспля[мртва веза] — статья из Большой советской энциклопедии
- Priroda Belorussii: Populяrnaя эnciklopediя / Redkol.: I. P. Šamяkin (gl. red.) i dr. 2-e izd. Mn.: BelSЭ im. P. Brovki, 40.000 эkz. 1989. ISBN 978-5-85700-001-4. str. 242..
- Vitebskaя oblastь: Obщegeografičeskiй atlas / Red. I. N. Šlыk. Mn.: RUP «Belkartografiя», 5000 эkz. 2008. ISBN 978-985-508-049-8. str. 20..