Kovačevac (Mladenovac)

Kovačevac je naselje u opštini Mladenovac u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 4349 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 4693 stanovnika). Po rezultatima popisa iz 2011. Kovačevac ima 4208 stanovnika.

Kovačevac
Centar Kovačevca
Administrativni podaci
DržavaSrbija
GradBeograd
OpštinaMladenovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 4208
Geografske karakteristike
Koordinate44° 26′ 12″ S; 20° 44′ 16″ I / 44.436666° S; 20.737666° I / 44.436666; 20.737666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Kovačevac na karti Srbije
Kovačevac
Kovačevac
Kovačevac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj11409
Pozivni broj011
Registarska oznakaBG

Istorija uredi

Kovačevac se nalazi u neposrednoj blizini Mladenovca. Kovačevac sa zaseokom Granicama činilo jednu opštinu, i po popisu iz 1921. godine imao je 671 kuću sa 4048 stanovnika.

Za ranija vremena nemamo pisanih podataka o ovome. Pominje se tek u aračkim spiskovima iz prvih desetina 19. veka i imao je 1818. g. 63, a 1822. g. 83 kuće. Godine 1846. je bilo 113 kuća.

Po predanju Kovačevac je mlađe naselje od susednog Kusatka. Predanje veli da su Marinkovići, koji su stanovali u Kusatku. Kneževići i Karići došli pre ustanka, imali u Laševcu kovanluke, i tu se preselili osnovali Kovačevac. Posle njih su se doselili Arambašići, čiji je predak došao sa Kosova, služio kod Marinkovića i primio njihovu slavu. U isto vreme su došli Grgići (Grčka familija) takođe sa Kosova. Ostale su porodice posle njih dolazile iz raznih krajeva: Soskići, Stankovići, Antonijevići itd. (podaci krajem 1921. godine).[1] [2]

Ovde se nalaze OŠ „Živomir Savković” Kovačevac, Železnička stanica Kovačevac i Crkva Svetog Nikolaja.[traži se izvor]

Demografija uredi

U naselju Kovačevac živi 3512 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,3 godina (39,8 kod muškaraca i 40,8 kod žena). U naselju ima 1221 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,56.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 4.379
1953. 4.637
1961. 5.039
1971. 4.518
1981. 4.506
1991. 4.693 4.661
2002. 4.349 4.441
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[4]
Srbi
  
4.306 99,01%
Jugosloveni
  
6 0,13%
Crnogorci
  
5 0,11%
Makedonci
  
5 0,11%
Hrvati
  
2 0,04%
Romi
  
2 0,04%
Rusi
  
1 0,02%
Muslimani
  
1 0,02%
Bugari
  
1 0,02%
nepoznato
  
5 0,11%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.19. dr. B. M. Drobnjaković (1925 g.)Smederevsko Podunavlje i Jasenica
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura uredi

  • Korišćena Literatura:
  • „Naselja“ knj.19. dr. B. M. Drobnjaković (1925 g.) Smederevsko Podunavlje i Jasenica
  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 sastavio Dr, Vladimir Margan objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze uredi