Kolo srpskih sestara „Bosiljka Bosa Pavlović”

Kolo srpskih sestara „Bosiljka Bosa Pavlović” nalazi se u Požarevcu i deluje kao žensko kulturno-prosvetno, patriotsko,vanstranačko i humanitarno društvo osnovano 1905. godine.[1]

Kolo srpskih sestara
MotoZakunimo se da ćemo društvo održati, s njegovom osnovnom svrhom, dok i jedna Srpkinja postoji. - Nadežda Petrović
OsnivačBosiljka Bosa Pavlović (1905)
Datum osnivanja1905.; pre 119 godina (1905)
Datum gašenja1941 / 1947.
Metod delovanjaUdruženje građana
Lokacija Srbija
SedištePožarevac
Područje delovanjaHumanitarni rad u okviru eparhija SPC
Službeni jeziciSrpski
PredsednikJasmina Živković
Broj volontera40
Bosiljka Bosa Pavlović, bila je predsednica Kola srpskih sestara u Požarevcu za Počarevački okrug i najstarija predsednica Kola.

Osnivanje

uredi

Osnivač i prva predsednica društva bila je Bosiljka Bosa Pavlović, po ženskoj lozi praunuka Karađorđa Petrovića. Bosiljka je sa suprugom Stojanom, požarevačkim trgovcem, izrodila tri sina i kćer Danicu, majku Milene Pavlović Barili. Danas se Fondacija „Milenin dom” i galerija koja nosi ime slavne slikarke nalazi u porodičnoj kući Pavlovića koju je Danica, u znak sećanja na svoju ranopreminulu kćer Milenu, 1962. godine darivala Požarevcu. Milenina baka Bosa, kao predsednica Kola srpskih sestara u Požarevcu, na tom mestu ostala je 25 godina, sve do smrti.

Delovanje

uredi

Tokom Oslobodilačkih ratova Srbije od 1912 do 1918. godine, članice požarevačkog Kola su radile u privremenoj vojnoj bolnici, negujući ranjene vojnike. Posle Prvog svetskog rata osnovale su Dom za zaštitu ratne siročadi.

U međuratnom periodu, osim pomoći siromašnoj deci i starijima, Kolo je razvijalo kulturne i prosvetne delatnosti. Organizovane se Svetosavske svečanosti, a u čast i sećanje na prvu predsednicu, svake godine o Svetom Savi, članice Kola su darivale jednog odličnog učenika Požarevačke gimnazije u kojoj su pomogle i osnivanje Đačke družine „Razvitak”.

U predvečerje Drugog svetskog rata požarevačko Kolo je imalo 131 članicu, koje su bile ugledne dame iz poznatih porodica. Ugled i poštovanje Kola srpskih sestara u građanskom Požarevcu bili su na izuzetno visokom nivou, a članstvo i rad u Kolu smatrali su se posebnom čašću.

Zabrana rada

uredi

Kolu je dva puta u istoriji bio zabranjen rad. Najpre 1942. godine naredbom od strane nemačke okupacione vlasti, zbog čega su bile primorane da u ratnim godinama nastave da rade pod okriljem Crvenog krsta u Požarevcu. Drugi put, po oslobođenju, kada su nove vlasti 1947. godine želele da raskrste sa svim što je imalo karakter buržoaskog i reakcionarnog, zbog čega Kolo srpskih sestara u Požarevcu, a i u celoj Srbiji, pet decenija nije delovalo.[2]

Obnova rada

uredi

Nesrećna dešavanja na prostorima bivše Jugoslavije bila su povod da se obnovi njihov rad, najpre u Beogradu 1990. godine, a dve godine kasnije i u Požarevcu. Humane Požarevljanke želele su da pomognu unesrećenima u građanskom ratu. Od tada, više od četvrt veka bez prekida nesebično vode računa o izbeglima, socijalno ugroženima, siromašnoj deci, višečlanim porodicama, samohranim majkama...

Prvi Svetosavski bal u Požarevcu organizovale su 1993. godine, a od tada je tradicija, kao i Vaskršnje humanitarno druženje, koncert „Mladost, svetlost dobrote”.

Danas odbor Kola srpskih sestara u Požarevcu ima oko 40 aktivnih članica, svih profesija. Ohrabruje činjenica da je sve više mlađih dobrotvorki u ovom gradu, gde se članstvo u Kolu srpskih sestara smatra se posebnom čašću. Krajem 2017. obeležile su jubilej – deset godina manifestacije „Stiška posna trpeza” koju održavaju u prvoj nedelji Božićnog posta. Osim izložbe posnih specijaliteta, birala se najukusnija, najoriginalnija i najlepše aranžirana posna trpeza. Sav prihod namenjen je za kupovinu školskog pribora i udžbenika najsiromašnijim učenicima požarevačkih osnovnih škola, kao i jednoj izbegličkoj porodici.[3]

Vidi još

uredi

Izvori

uredi
  1. ^ „Kako je nana-Bosa razvila Kolo srpskih sestara u Požarevcu”. RTS. Pristupljeno 20. 10. 2021. 
  2. ^ Milošević, Olivera (8. januar 2018). „Dobročiniteljke u uzvišenoj misiji”. Politika Online. Pristupljeno 20. 10. 2021. 
  3. ^ „KOLO SRPSKIH SESTARA POŽAREVAC: Stiška posna trpeza”. Reč naroda. Pristupljeno 20. 10. 2021. 

Spoljašnje veze

uredi