Konstantin Ipsilanti
Konstantin Ipsilanti (grčki: Κωνσταντίνος Υψηλάντης; rumunski: Constantin Ipsilanti; 1760—24. jun 1816) je bio član istaknute fanariotske porodice Ipsilanti, veliki dragoman Porte (1796-1799), gospodar Moldavije (1799-1802) i Vlaške (1802-1806).
Konstantin Ipsilanti | |
|---|---|
 Konstantin Ipsilanti | |
| Datum rođenja | 1760. |
| Mesto rođenja | Carigrad, Osmansko carstvo |
| Datum smrti | 24. jun 1816. (55/56 god.) |
| Mesto smrti | Kijev, Ruska imperija |
| Supružnik | Q51580540, Q30174526 |
| Roditelji | Alexander Ypsilantis Catherine Mourousi |
Biografija uredi
Konstantin je pripadao poznatoj grčkoj porodici Ipsolanti. Pridružio se zaverenicima koji su nastojali da povedu oslobodilački pokret u Grčkoj. Zavera je otkrivena, te Konstantin mora da beži u Beč. Pomilovan je od strane sultana Selima III koji ga je 1799. godine postavio za gospodara Moldavije. Svrgnut je 1805. godine i beži u Sankt Peterburg. Sledeće godine izbija Rusko-turski rat. Na čelu vojske od oko 20.000 Rusa, Konstantin se vratio u Bukurešt, odakle ponovo radi na planu oslobađanja Grčke od turske vlasti. Od 1806. godine, nakon ruske okupacije, Vlaška i Moldavija privremeno su ujedinjene. Na čelo ujedinjenih kneževina postavljen je Konstantin Ipsilanti. Ipsilantijevi planovi propali su nakon sklapanja Tilzitskog mira. Njime je završen rat Četvrte koalicije. Tilzitski mir predstavlja sporazum između ruskog cara Aleksandra i francuskog cara Napoleona. Jedna od odredbi sporazuma predviđa i obavezu Rusije da sa Turskom okonča rat (Osmansko carstvo je od 1802. godine u miru sa Francuskom). Primirje je sklopljeno u Sloboziju, a Konstantin Ipsilanti je 1807. godine sa svojom porodicom otišao da živi u Rusiju. Umro je u Kijevu gde je služio kao komandant Kijevske tvrđave od 1807. godine. Konstantin je bio oženjen ćerkom Aleksandra Kalimašija, Raluom. Imao je petoricu sinova od kojih su dvojica, Aleksandar i Dimitrije, igrali značajnu ulogu u Grčkom ratu za nezavisnost.
Izvori uredi
- East, The Union of Moldavia and Wallachia, 1859 - An Episode in Diplomatic History, Thirlwall Prize Essay for 1927, Cambridge University Press (1929).