Kontaktna sočiva su korektivna, kozmetička, ili terapijska sočiva predviđena za stavljanje na rožnjaču oka.

Par kontaktnih sočiva postavlljenih konkavnom stranom prema gore
Svetloplava kontaktna sočiva za jednodnevno nošenje, u originalnom pakovanju

Istorija uredi

Moderna meka kontaktna sočiva su izumeli češki hemičari Oto Vihterle i Drahoslav Lim, kao i prvi gel koji je korišćen kao materijal za njihovu izradu.

Leonardo da Vinčiju se često pripisuje uvođenje ideja kontaktnih sočiva u svojom Codex of the eye, Manual D iz 1508.[1], gde je opisao je metod direktnog menjanja rožnjačne vlast ili potapanjem glave u činiju vode, ili nošenje vodom ispunjene staklene hemisfere preko oka. Ni jedna od ideja nije se mogla praktično primeniti u Da Vinčijevo vreme[2]. On nije smatrao da ta ideja može da se koristi za ispravljanje vida, više ga je interesovalo učenje o mehanizmima smeštaja oka[1].

Namena uredi

Kontaktna sočiva obično služe korektivnoj svrsi kao i uobičajene naočare, ali neke su lagane i na prvi pogled nevidljive - mnoga komercijalna sočiva su bledoplave boje što ih čini vidljivijima kad se urone u tečnosti za čišćenje i čuvanje. Neka kozmetička sočiva su namerno obojena da bi izmenila boju oka.

Ustanovljeno je da 125 miliona ljudi širom sveta koristi sočiva (2%), uključujući 28 do 38 miliona u SAD i 13 miliona u Japanu. Vrsta sočiva koja se propisuju se dosta razlikuju među državama, na primer tvrdih sočiva je propisano više od 20% u Japanu, Holandiji i Nemačkoj, no manje od 5% u Skandinaviji.

Ljudi se odlučuju na nošenje kontaktnih sočiva zbog mnogo razloga, često zbog njihovih karakteristika poput naizgledne nevidljivosti, te praktičnosti. Upoređujući ih sa naočarima, kontaktnim sočivima manje smetaju vremenske nepogode, ne zamagljuju se, te osiguravaju veće vidno polje. Pogodnije su za sportske aktivnosti. No, neka oftalmološka stanja poput keratokonusa i anizokorije ne mogu biti ispravljene sočivima.

Kontraindikacije za upotrebu uredi

Kontraindikacije za upotrebu kontaktnih sočiva su bolesti, patološka stanja i funkcionalni poremećaji koji ograničavaju nošenje kontaktnih sočiva ili koji mogu da se pogoršaju tokom njihovog nošenja.

Najčešće kontraindikacije za upotrebu kontaktnih sočiva su:[3]

a) sva akutna zapaljenja očnih kapaka, konjuktive i rožnjače

b) hronično zapaljenje struktura pomoćnog aparata oka i prednjeg segmenta oka, koja se mogu pogoršati tokom nošenja kontaktnih sočiva

c) svi alergijski keratokonjunktivitisi u fazi pogoršanja,

d) rekurentni iridociklitis,

d) bolesti gornjih disajnih puteva (sinusitis, opstruktivni bronhitis, astma)

f) hronični alkoholizam,

g) neke neurološke i psihijatrijske bolesti (epilepsija, parkinsonizam),

ž) nedovoljna motivacija i nervoza pri rukovanju sočivima i njihovom održavanju.

Moguće komplikacije uredi

Upotreba kontaktnih sočiva može dovesti do sledećih vrsta komplikacija[4]:

  • zarazne bolesti (suvi keratokonjunktivitis, drugi konjunktivitis, itd),
  • alergijske reakcije,
  • hipoksične reakcije zbog narušavanja dovoda kiseonika rožnjači oka,
  • mehaničko oštećenje rožnjače.

Ukoliko se ne poštuju pravila higijene i sočiva nisu pravilno očišćena - potrebno je sočiva tretirati posebnim rastvorom za čišćenje - moguća je infekcija sluzokože oka. U slučaju nepoštovanja uslova nošenja, redovnog predugog nošenja sočiva bez planirane zamene, upotrebe sočiva sa niskom propusnošću kiseonika - moguće je postepeno klijanje krvnih sudova u rožnjaču oka (neovaskularizacija rožnjače) i druge komplikacije koje su često nepovratne i koje su kontraindikacija za dalje nošenje kontaktnih sočiva[5].

Reference uredi

  1. ^ a b Heitz, RF and Enoch, J. M. (1987) "Leonardo da Vinci: An assessment on his discourses on image formation in the eye." "Advances in Diagnostic Visual Optics" 19—26, Springer-Verlag.
  2. ^ Leonard G. Schifrin and William J. Rich (1984). The Contact Lens Industry: Structure, Competition, and Public Policy. United States Office of Technology Assessment. 
  3. ^ Parunović A., Cvetković D., Korekcija refrakcionih anomalija oka, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1995, str. 139.
  4. ^ „Vred kontaktnыh linz”. skalpil.ru. Pristupljeno 2022-09-19. 
  5. ^ „What's the Best Prescription for Healthy Contact Lens Wear?”. clspectrum.com. Pristupljeno 2022-09-19. 

Spoljašnje veze uredi