U slamanju pobune vezane za način ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom 1918. godine, osim vojnih i žandarmerijskih snaga učestvuju i paravojne formacije bjelaša. Pojavljuju se u doba Božićne pobune, a bile su pod komandom Zetske divizijske oblasti. General Milutinović za komandanta ovih formacija postavlja Boža Novakovića kapetana prve klase. Nazivaju ih Narodna garda i rasformirane su kad i Omladinske čete.

Godine 1919, Ivo Pavićević, novi povjerenik kraljevske vlade osniva:

Omladinske čete, formirane od pripadnika ili simpatizera bjelaške omladine. Na poziv vlasti su se morali odazvati i staviti pod komandu vojske ili žandarmerije. Opskrba ovih jedinica je bila briga vojnih vlasti. Imali su svoj Centralni odbor.

Leteće čete, su formacije od po 700 ljudi, stavljene pod komandu Zetske divizijske oblasti. Leteće čete su formirane u gradovima: Andrijevica, Bar, Nikšić, Podgorica i Cetinje. Kapetan Radoje Ćetković komanduje sa četom iz Podgorice, koja je djelovala na čitavoj teritoriji Crne Gore.

Kontrakomiti su dobijali:

  • dnevnicu od 5 dinara,
  • odijelo,
  • hranu,
  • u trajno vlasništvo (šajkaču, šinjel i porciju).

Zetska divizijska oblast je podijeljena u 14 oblasti, iz kojih istovremeno kreće napad na pobunjenike sa ciljem njihovog potpunog uništenja. U ovim akcijama učestvuju i leteće čete (decembar 1919 - mart 1920). Paravojne formacije su po potrebi i kasnije upotrebljavane u Crnoj Gori.

Vidi još

uredi

Literatura

uredi