Kotel (bug. Котел) grad je u Republici Bugarskoj, u središnjem delu zemlje. Grad je sedište istoimene opštine Kotel u okviru Slivenske oblasti.

Kotel
bug. Котел
Kotel — zdanje opštine
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastSlivenska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 6.251 (2.010 )
 — gustina48 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate42° 52′ 59″ S; 26° 27′ 00″ I / 42.883° S; 26.45° I / 42.883; 26.45
Aps. visina530 m
Površina131,52 km2
Kotel na karti Bugarske
Kotel
Kotel
Kotel na karti Bugarske
Veb-sajt
www.kotel.bg

Geografija uredi

Grad Kotel se nalazi u središnjem delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 360 km, a od oblasnog središta, Slivena grad je udaljen 50 km severno.

Oblast Kotela gore predstavlja najseverniji deo istorijske pokrajine Trakija. Grad se smestio u okviru planinskog sistema Balkana, na znatnoj nadmorskoj visini od 530 m.

Klima u gradu je izmenjeno kontinentalna.

Istorija uredi

Oblast Kotela je prvobitno bila naseljena Tračanima. Posle toga ovim područjem vladaju stari Rim, Vizantija, srednjovekovna Bugarska, a zatim je pala je područje palo pod vlast Osmanlija. 1885. godine grad je postao deo savremene bugarske države.

Srbi u Kazanu uredi

Kotel ili po srpski "Kazan", je mesto u današnjoj Bugarskoj, gde su živeli i Srbi. Preveo je tako sa ruskog na slaveno-bugarski jezik, jednu teološku knjigu učeni Srbin iz Kotela - Anastas Stojanović i Antonije Jovanović. Tu knjigu su finansijski pomogli Kotelci Srbi - Afanas Berović i Tini Draganović. Kupili su istu knjigu u Bukureštu čitaoci: "Blagorodnij gospodin Buhurdandzi-baša Teodoridi Petrović ot Kotel i Stojko Genović abadžija iz Kotela.[1] Drugu knjigu o opštoj istoriji, na bugarskom jeziku nabavio je 1836. godine u Kazanu - Ivančo Hadži Nedeljković.[2] Popularno Ilićevo zabavno štivo čitalo se 1839. godine u "Kazanu". U Vidinu su ga uzeli prenumeranti: Dionizije od Kazan jerođakon kod vidinskog mitropolita i Teohar Popović "žitelj kazanski, ljubitelj Knižestva".[3]

Stanovništvo uredi

Demografija

Po procenama iz 2010. godine grad Kotel imao oko 6.200 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak čine manjinski Romi i Grci-Karakačani (koji su posebnost ovog kraja). Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežna veroispovest stanovništva je pravoslavna, a manjinska islam.

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ Jovan Gibner: "Svješćenoje cvjetoobranije ili 104 svjašćeni instoriji...", Budim 1825. godine
  2. ^ Ivan Kajdanov: "Kratko načertanije na vseobšćata istorija", Budim 1836. godine
  3. ^ Jovan Stejić: "Novi prilog za duševnu zabavu", Novi Sad 1839. godine

Spoljašnje veze uredi