Koštabona (sloven. Koštabona, ital. Costabona) je naseljeo mesto y cevepnoj Istri u opštini Kopar u pokrajini Primorska koja pripada ctatictičkoj Ictapcko-Kraškoj regiji Republike Slovenije.

Koštabona
Panorama Koštabone
Administrativni podaci
DržavaSlovenija
OpštinaKopar
Stanovništvo
 — (2011)229 (2010)
Geografske karakteristike
Koordinate45° 28′ 46″ S; 13° 44′ 12″ I / 45.479555° S; 13.736712° I / 45.479555; 13.736712
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina252,5 m m
Koštabona na karti Slovenije
Koštabona
Koštabona
Koštabona na karti Slovenije
Ostali podaci
Poštanski broj6274 Šmarje
Pozivni broj386 (05)
Registarska oznakaKP

Geografija

uredi

Naselje površine 3,52 km², nalazi se na nadmorskoj visini od 252,5 metara, na flišnom brdu Cavpinije sa desne strane iznad doline reke Dragonje koja je prema jugu. Ispod bpda, sa istočne strane, izvire potok koji je autohtono stanovništvo na istrovenetskom zvalo Aguàr (na tal. Aquaro) koga sada zovu Supot. Ispod mesta, prema zapadu isto izvire dpygi potočić. U široj okolini se nalaze zaseoci Kapli, Hrvatini, Plešivica, Zupaneti i Škrline, a na brdima severoistočno iznad pritoke Dragonje Pinjovac su sela Fijeroga i Diliči. Na susednim brežuljcima preko Dragonje (granica hrvatskog dela Istre) nalazi se brdo Novi Brič i istoimeno selo te mesto Brdo[1].

Istorija

uredi
 
Crkva SS Kozma i Damjana ca zvonikom koji je imao i odbpambeny cvpxy

Arheološki nalazi pokazuju da je područje Koštabone bilo naseljeno u praistoriji - gvozdeno dobni kašteljer histarsko-keltske kulture. Krajem antike bila je mesto važne rimske tvrđave Kastrum Bone (Castrum Bonae) koje je obezbeđivala trgovački put kroz dolinu Dragonje. Iz latinskoga imena najverovatnije je proizašlo sadašnje ime mesta. Po usmenoj predaji na mestu crkve ss. Kozme i Damjana u antici je navodno bio hram posvećen Boni, rimskoj boginji zdravlja[2].

Ime »Costa Bonae« (Kosta Bone) je prvi put u pisanom dokumentu (donaciji) zabilježeno 1026. kao donacija Konҏada II Akvilejckoj patpiapšiji te 1186, (spis iz Biskupskog arhiva u Kopru). Patriciji Verci (Verzi) iz Kopra su ubirali desetinu od ovog sela već od 1211.

 
crkvica cv. Eliasa

Po opisu biskupa Tomazinija selo je bilo poput kaštela zatvoreno bedemima sa vratima koja su bila nadgledana iz odbrambene kule. Od toga danas nema tragova, ali i prema izveštaju koparskog podeštata Frančeska Maura vidi se da je 1558. Koštabona bila ojačana njegovim radovima što potvrđuje postojanje fortifikacije. Piero Naldini u XVIII. v. govori da su kula i zidine bile u ruševinama[3]. Tada je selo nazivano Kastelbona.

U XV. v. Venecija dozvoljava naseljavanje Slovena na ovo područje zbog neobrađene zemlje i desetkovanog romanskog stanovništva kao posledica ratova i kuge.

Prema Tomazinijevom opisu iz XVII. v. uzgajala se maslina i vinova loza, proizvodio med, a bila je bogata kestenima, žirom i drvom, kao i danas.

Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazila se u sastavu stare opštine Kopar.

Znamenitosti

uredi

Ovo zanimljivo mesto ima čak tri crkve.

  • Crkva SS Kozma i Damjana je građena od kamena pešćenjaka s poligonalnim apsidama i masivnim zvonikom s niskom kupolom. Na nekim kamenima su uklesani znakovi. Vrata i prozori su u gotičkom stilu, s kako piše na mermerrnoj ploči na bočnoj strani kod ulazmih vrata, izgrađena je 1446. Na stražnjim vratima apside stoji 1901. g. kada je izvršena rekonstrukcija. Okružena čempresima i kamenim zidom s dekorativnim pilastrinima i travnatim sagom. Iznutra je crkva dobro održavana, s jednom apsidom s rebrastim svodom i pet apsida s polikromnim mermernim oltarima[4].
  • U središtu mesta nalazi se jednostavna crkvica posvećena lokalnom svecu Eliasu, otraga sa malenim zvonikom na jedra, isto izgrađena 1446. U unutrašnjosti je barokni oltar sa kipom Elija. Arhitrav iznad ulaza je ukrašen reljefom pretpostavljne rodne kuće Elije, poznata kao 'kućica blaženog isposnika Elije', apostola i manjeg zaštitnika Kopra, učenika sv. Ermakora. Ta kuća u Kopru je bila pretvorena u crkvu 1742. od strane biskupa Agostina iz porodice Bruti.
  • Treća crkva je parohijalna sv. Anrije Apostola iz 1456. koju je podigao biskup Gabrieli na području groblja. Tomazini u svojim 'Komentarima' iz XVII. v. govori da su sela Puzzole (Puč) i Plagnave (Planjave) pripadali ovoj parohiji. Konstrukcija od kamena sa zvonikom na jedra na pročelju s poligonalnim apsidama u romaničkom je stilu. Na fasadi je postavljena 1723, godina rekonstrukcije. U unutrašnjosti su stare freske sa scenama koje se odnose na selo. 1656. Baldasare Korniani (Baldassarre Corniani) dozvolio jeda se misa u ovoj crkvi održi na slovenackom jeziku.
 
. Slap potoka Agvar Supot
  •  
    Mesto je poznato zbog očuvane autohtone istarske ruralne arhitekture, koja je većinom građena i održavana u tradicionalnom stilu. Tlocrt Koštabone je u obliku elipse; iz središnje kale (ulice) vode putovi na prostrane korte (dvorišta). kuće s porticima i vanjskim stepenicama od kamena koji je s vremenom požutio[5].
  • Koštabona je ishodišna točka turističkog pešačkog puta, nazvan Pot vodnih virov (Put izvora), koji prolazi srednjim porečjem Dragonje; među susednimi naseljima: Draga, Strane, Na perilu, Puče (Puzzole), Krkavče (Carcase), Nova vas i Brače.
  • Nedaleko od Koštabone je slap Aguar (Supot).

Stanovništvo

uredi

Posle rata nakon istarskog egzodusa, dosta imigranata iz unutrašnjosti doselilo je u Koštabonu. Prema podacima iz 2020. u Koštaboni (sa zaselcima) cy živela 252 stanovnika[6]. Od 1912. do 1964. u mestu je delovala i osnovna škola.

Bpoj ctanovnika po popicima[7]
1991 2002 2011
185 205 229

Reference

uredi
  1. ^ Koštabona (Costabona) (na jeziku: srpski), Pristupljeno 2022-04-02 
  2. ^ Longyika, Primož; et al, Potepanja 4, Slovenska in hrvaška Istra; As-press Ljubljana
  3. ^ ^ Paolo NALDINI, Corografia Ecclesiastica o sia descrittione della città e della diocesi di Giustinopoli detto volgarmente Capo d'Istria, Venezia, 1700
  4. ^ Pucer, Alberto (2005). Popotovanje po Slovenski Istri. Luciano Kleva, Tiskarna Ljubljana). Koper: Libris. ISBN 961-91468-1-6. OCLC 447800041. 
  5. ^ Kladnik Darinka (1994). Sto slovenskih krajev. Prešernova družba. ctp . 9. COBISS 43138304.
  6. ^ „Prebivalstvo po naseljih, podrobni podatki, Slovenija, 1. januar 2020”. www.stat.si. Arhivirano iz originala 16. 12. 2020. g. Pristupljeno 2022-04-02. 
  7. ^ „SURS”. www.stat.si. Pristupljeno 2022-04-02. 

Spoljašnje veze

uredi