Košćej Besmrtni

Лик из руског фолклора

Košćej Besmrtni (rus. Кощей Бессмертный, od stsl. кость — „kost” i кашей — „zarobljenik”)[1] je lik iz istočnoslovenske mitologije i ruskog folklora, posebno ruskih bajki.

Košćej Besmrtni, ilustracija iz bajke Marija Morevna, autor Ivan Bilibin (1901)

Sačuvano je nekoliko pripovedaka o Košćeju zahvaljujući prepisima Puškina, Tolstoja, Afanasjeva i drugih autora.[1]

On je moćno biće, starac od kostiju, otimač nevesta ili majke glavnog junaka. Takođe je car čarobnjaka, pa čak i vojni zapovednik, koji je došao da spali ruske gradove. U nekim pripovetkama nalazi se već trista godina okovan u zarobljeništvu u šumi ili u podzemlju.[1] Košćej Besmrtni je negativan lik, čija je duša sakrivena na tajnom mestu. On je nepobediv sve dok mu je duša netaknuta,[2] a na kraju obavezno umire.

U pripoveci Košćej Besmrtni, Košćejeva smrt je sakrivena na ostrvu Bujan, koje u ruskom folkloru ima čudesnu snagu. Tamo su stvari koje junacima pomažu da se bore sa zlom. Na ostrvu se nalaze mistični hrast i kamen alatir koji označava „centar sveta”.[1] Ispod hrasta ili u njegovim granama nalazi se kovčeg u kome je smeštena njegova besmrtnost. Kad se kovčeg otvori, iz njega iskače zec, u zecu je ptica, u njoj jaje, u jajetu igla, a Košćej umire pošto se jaje razbije i igla slomije.

Opera uredi

Kaščej Besmrtni je opera iz jednog čina, autora Nikolaja Rimskog-Korsakova. Premijerno je izvedena u teatru Solovodnikov 25. decembra 1902. godine u Moskvi. Libreto je napisao sam kompozitor, na osnovu scenarija Jevgenija Petrovskog. Premijerom je dirigovao Mihail Ipolitov-Ivanov. Kompozitor je napravio reviziju opere 1906. godine.[3]

Marta 1905. godine, nakon krvavog obračuna sa revolucionarima, grupa studenata Petrogradskog konzervatorijuma, pod rukovodstvom Aleksandra Glazunova je organizovala izvođenje Kaščeja Besmrtnog kao omaž Rimskom-Korsakovu, koji je otpušten sa svog profesorskog mesta zbog podrške studentskom štrajku.[3]

Reference uredi

Literatura uredi

  • Premk Bogataj, Eva (2016). „Motiv besmrtnosti u kontekstu kosmogonije u srpskoj narodnoj pripoveci Baš Čelik i i ruskoj Koщeй Bessmertnый”. Filološke studije. Skoplje: Institut za makedonska literatura. 2. ISSN 1857-6060. 
  • Stevanović, Ksenija (28. 2. 2011). „Opere – Nikolaj Rimski-Korsakov: Kaščej besmrtni”. RTS. Pristupljeno 10. 6. 2018.