Krapinsko-zagorska županija
Krapinsko-zagorska županija se nalazi u severozapadnom delu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Prema preliminarnim rezultatima popisa iz 2021. u županiji je živelo 120.942 stanovnika.[1]
Krapinsko-zagorska županija | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Admin. centar | Krapina |
Župan | Željko Kolar(SDP) |
Površina | 1,224 km² km2 |
— broj st. | 120.942 |
— ISO 3166-2 | HR-02 |
Pozivni broj | 049 |
Zvanični veb-sajt |
Stanovništvo uredi
Prema popisu iz 2011. u županiji je živelo 132.892 stanovnika.
Prema popisu stanovništva 2001. godine na području Krapinsko-zagorske županije živelo je 142.432 stanovnika, što iznosi 3,2% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Etnički sastav je bio sledeći: Hrvati 98,4%, Slovenci 0,3%, Srbi 0,2% i drugi.
Na području Krapinsko-zagorske županije preovladavaju seoska naselja. Naselja koja su proglašena gradovima predstavljaju područja prelaznog urbano-seoskog karaktera. U urbanizovanom području opština i gradova živi 36.142 stanovnika što je 24% ukupnog broja stanovnika županije.
Porast broja stanovnika kontinuirano je prisutan u svim urbanizovanim naseljima dok se u seoskim naseljima beleži smanjenje broja stanovnika.
Broj stanovnika po popisima uredi
godina popisa | 2001. | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. | 1953. | 1948. | 1931. | 1921. | 1910. | 1900. | 1890. | 1880. | 1869. | 1857. |
br. stanovnika | 142.432 | 148.779 | 153.567 | 161.247 | 168.952 | 178.938 | 181.586 | 175.227 | 163.594 | 168.404 | 152.047 | 139.547 | 125.394 | 113.711 | 100.804 |
Izvor uredi
- CD-rom: „Naselja i stanovništvo RH od 1857.2001 godine“, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Politika uredi
Županijska skupština ima 45 članova. Predsednica Skupštine je Sonja Borovčak (SDP).
Županijsko poglavarstvo se, po Statutu Županije, sastoji od 13 članova. Županica, ujedno i predsednica Županijskog poglavarstva je Vlasta Hubicki (HSS).
Skupština se sastoji od 45 poslanika koji su podeljeni:
- Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 12
- Hrvatska seljačka stranka (HSS) 9
- Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) 9
- Hrvatska narodna stranka (HNS) 8
- Zagorska demokratska stranka (ZDS) 7
- Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) 3
- nezavisni kandidati 3
Geografija uredi
Posebna je geografska celina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na severu do Medvednice na jugoistoku sa Strahinčicom u sredini. Zapadna granica, ujedno i državna sa Republikom Slovenijom, je reka Sutla, a istočna granica je razvođe porječja Krapine i Lonje. Ovako razgraničen prostor županije podudara se sa prirodnom regijom Donje Zagorje.
Krapinsko-zagorska županija se graniči:
- na severu sa Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom
- na zapadu sa Republikom Slovenijom
- na jugu sa gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom
- na istoku sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom.
Po površini ova županija je jedna od manjih u Hrvatskoj (1.224,22 km²), ali je gustoinom stanovnika od 116 stanovnika/km² iznad hrvatskog proseka (78 stanovnika/km²). Krapinsko-zagorska županija je uz Međimursku i Varaždinsku županiju, najgušće naseljeno područje Hrvatske.
Kroz županiju prolazi auto-put A2 Zagreb–Macelj, deo evropskog puta E59 koji povezuje Hrvatsku sa zemljama srednje Evrope.
Klima uredi
Na području Krapininsko-zagorske županije vlada kontinentalni tip klime koji karakterišu umereno topla leta i dosta kišovite i hladne zime.
- Temperatura vazduha
Najveće temperature koje prelaze 30 °C zabilježene su u junu, julu i avgustu. Minimalne godišnje temperature niže od 10 °C zabilježene su u januaru (–20,5 °C), februaru (–22 °C), martu (–15,5 °C) i decembru (–17,2 °C). Samo tri mjeseca (jun, jul i avgust) nemaju negativnih temperatura. Hladnih dana u godini ima najviše u januaru, februaru i decembru.
- Padavine
Krapinsko-zagorska županija je područje sa čestim i obilnim kišama u maju, junu i julu tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi maksimum padavina je u novembru dok je najmanje padavina u februaru i martu.
- Magla
Magla se pojavljuje tokom cele godine i u letnjoj sezoni u jutarnjim i večernjim delovima dana, u zimskom periodu tokom celog dana. Najveći broj dana sa maglom imaju septembar, oktobar, novembar i decembar. Godišnje je ukupno 56 dana sa maglom (15,3% godine sa smanjenom vidljivošću).
- Vetar
U Zagorju se strujanje vetrova modifikuje pod uticajem reljefa. Najučestaliji su zapadni vetrovi sa 45% trajanjem tokom godine. Na drugom mestu su istočni vetrovi sa 29% trajanja, dok je vremensko razdoblje bez vetra oko 6% godišnjeg vremena. Maksimalne jačine vjetra kreću se od 6–9 Bofora, a najjači vetrovi javljaju se od kasne jeseni do početka proleća.
Reference uredi
- ^ „Prvi rezultati popisa 2021. godine”. popis2021.hr. Arhivirano iz originala 14. 01. 2022. g. Pristupljeno 26. 8. 2022.
- ^ „STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011.”. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 06. 5. 2013.
Spoljašnje veze uredi
- Zvanični veb-sajt
- http://www.zagorje.hr/ (jezik: hrvatski)