Krivično delo kvalifikovano težom posledicom

Krivično delo kvalifikovano težom posledicom je takva vrsta krivičnog dela, koje osim osnovnog ima i teže oblike u slučaju da iz osnovnog dela nastane teža posledica za koju zakon predviđa težu kaznu.[1] Ovakve konstrukcije krivičnih dela mogu postojati samo ako su predviđene u zakonu, te sudovima nije dozvoljeno da prave nove oblike kvalifikovanih dela primenjujući analogiju.[1] Ista teža posledica ne može biti kvalifikatorna okolnost dva različita krivična dela, već samo onog od njih iz koga je proizašla.[2]

Uslovi za primenu inkriminacije

uredi

Vršenje nasilja koje je optuženi učinio prema svome vanbračnom osmomesečnom detetu sastojalo se u tome što je kada je dete plakalo rukama ga stezao za vrat i vilice, udarao i stezao po zadnjici i kukovima da bi kritičnog dana naneo detetu više povreda koje su se sastojale u vidu krvnih podliva, a na kraju udaranjem u predelu glave naneo višestruke prelome kostiju lobanje sa oštećenjem po život važnih moždanih centara, od kojih je dete istoga dana u bolnici umrlo.Optuženi je u odnosu na radnju izvršenja krivičnog dela - upotrebu sile prema svom detetu postupao u svemu sa direktnim umišljajem pošto je bio svestan da upotrebom sile povređuje svoje dete, pa je upravo to i hteo, dok je u odnosu na težu posledicu tj. na smrt deteta postupao sa svesnim nehatom pošto je bio svestan da takvim svojim ponašanjem može prouzrokovati smrt deteta, ali je olako držao da do toga neće doći, što potvrđuje i odnošenje povređenog deteta u bolnicu gde je i ono umrlo.U tako utvrđenim radnjama optuženog stoje obeležja krivičnog dela nasilja u porodici iz čl. 118-a st. 4 u vezi st. 1 i 2 KZS.Okružni sud u Beogradu, K.842/02 od 9.05.2003

Kž.1572/03[3]

Pored toga što moraju biti predviđena u zakonu, krivična dela kvalifikovana težom posledicom u pravilu postoje samo ako je u odnosu na težu posledicu kod učinioca postojao najmanje nehat, a umišljaj samo izuzetno, i to kada teža posledica nije inkriminisana kao posebno krivično delo. U slučaju kada kod učinioca postoji umišljaj i u odnosu na težu posledicu koja je inkriminisana kao posebno krivično delo, postojaće sticaj umišljajnih krivičnih dela. Ova kvalifikacija je moguća i ako osnovno delo ostane samo u pokušaju, a teža posledica koja je nastupila predstavlja rezultat opasnosti izazvane pokušajem osnovnog dela. Recimo, ako pri pokušaju otmice, žrtva bežeći od otmičara padne sa visine i izgubi život, postojaće krivično delo kvalifikovano težom posledicom, bez obzira što je osnovno delo ostalo u pokušaju.

Pored predviđenosti u zakonu i odnosa prema težoj posledici, treći uslov za postojanje ovakve kvalifikacije je da je teža posledica proizašla iz osnovnog dela, odnosno mora postojati uzročna veza između osnovnog dela i nastupanja teže posledice. Ako je teža posledica nastupila kao rezultat nekih drugih okolnosti koje nisu povezane sa osnovnim delom, učinilac će biti krivično odgovoran samo za osnovno delo. Tako, ako lice kojem je učinilac naneo teške telesne povrede, pogine u saobraćajnoj nesreći na putu prema bolnici, postojaće odgovornost učinioca samo za osnovno delo.

Reference

uredi
  1. ^ a b Babić, Miloš; Marković, Ivanka (2015). Krivično pravo (opšti dio). Banja Luka: Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci. str. 250. ISBN 9789993850700. 
  2. ^ „Kž.492/89”. Sirius. Pristupljeno 23. 9. 2018. [mrtva veza]
  3. ^ „Kž.1572/03”. Sirius. Pristupljeno 23. 9. 2018. [mrtva veza]