Krma (lat. Puppis) je jedno od 88 savremenih sazvežđa. Deo nekadašnjeg sazvežđa Argo Navis (broda Argo), postala je posebno sazvežđe u 18. veku kada je francuski astronom Nikola Luj de Lakaj podelio ovo sazvežđe na Krmu, Jedra i Pramac. Krma je najveće od ova tri sazvežđa.

Krma
Sazvežđe
Krma
Latinsko imePuppis
SkraćenicaPup
GenitivPuppis
Simbolizujekrmu broda Argo
Rektascenzija7,5
Deklinacija-30
Površina673 sq. deg. (20)
Najsjajnija zvezdaZeta Krme (Naos) (2,25m)
Meteorski rojevi
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +40° i −90°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u februaru.

Osobine uredi

 
Sazvežđe Pupis kakvo se može videti golim okom.

Argo Navis je 1752. godine podelio francuski astronom Nikola Luj de Lakaj na tri dela, uključujući Argus. Uprkos podeli, Lakaj je zadržao jedan skup Bajerovih oznaka za celo sazvežđe, Argo. Stoga, Karina ima α, β i ε, Vela ima γ i δ, Pupis ima ζ i tako dalje.[1] U 19. veku, ova tri dela Arga su se uspostavila kao odvojena sazvežđa i formalno su uključena na listu od 88 modernih IAU sazvežđa 1930. godine.[2]

Zvezde uredi

Nakon podele sazvežđa Argo Navis, zvezde su zadržale svoje stare oznake (alfa, beta...) tako da u Krmi nema ni alfe ni bete, već je najsjajnija zvezda zeta Krme (Naos, „brod“). Zeta je nastala u sazvežđu Jedro i od svog nastanka do danas je prešla put od preko 400 svetlosnih godina, a trenutno se nalazi na 1090 svetlosnih godina od Sunca. U pitanju je plavi superdžin O klase, površinske temperature 42 400 K, 790 000 puta veće luminoznosti od Sunca, prividne magnitude 2,25.

Druga zvezda po sjajnosti je pi Krme (Ahadi, „koja obećava“), koja se nalazi u blizini granice sa sazvežđem Veliki pas i najsjajnija je zvezda otvorenog jata Kolinder 135. Pi Krme je superdžin K klase, magnitude 2,70.

Ro Krme (Tureis, „mali štit“) je treća zvezda po sjajnosti u ovom sazvežđu, magnitude 2,81. Ro Krme je žuti džin koji se trenutno nalazi u procesu prelaska u subdžina, a nalazi se na oko 63 svetlosne godine od Sunca. Jedna je od najsjajnijih promenljivih zvezda tipa Delta Scuti.

Objekti dubokog neba uredi

Kako kroz Krmu prolazi Mlečni put, u njoj se nalazi veći broj zanimljivih zvezdanih jata.

M93 je otvoreno zvezdano jato koje se nalazi na oko 3600 svetlosnih godina od Sunca a ima 20 - 24 svetlosnih godina u prečniku. Starost jata je procenjena na oko 100 miliona godina, a najsjajnije zvezde ovog jata su plavi džinovi.

M46 je vrlo svetlo i veliko otvoreno zvezdano jato u kome se nalazi planetarna maglina NGC 2438. Nalazi se na oko 5500 svetlosnih godina od Sunca. Na samo stepen od M46, a na 1600 svetlosnih godina od Sunca, se nalazi još jedno otvoreno zvezdano jato — M47. Starost M47 se procenjuje na oko 78 miliona godina a sadrži pedesetak zvezda.

Još jedno otvoreno jato, NGC 2451, se nalazi u Krmi. NGC 2451 sadrži četrdesetak zvezda i staro je oko 36 miliona godina, a nalazi se na oko 850 svetlosnih godina od Sunca.

Reference uredi

  1. ^ Wagman, M. (2003). Lost Stars: Lost, Missing, and Troublesome Stars from the Catalogues of Johannes Bayer, Nicholas Louis de Lacaille, John Flamsteed, and Sundry Others. McDonald & Woodward Publishing Company. ISBN 978-0-939923-78-6. 
  2. ^ Delporte, E. (1930). Delimitation Scientifique des constellations (tables et cartes). Cambridge University Press. Bibcode:1930dsct.book.....D. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi