Kuala Lumpur
Kuala Lumpur (malajs. Kuala Lumpur) je glavni i najveći grad Malezije. Nalazi se 35 km istočno od zapadne obale Malajskog poluostrva. Broj stanovnika prema podacima iz 2016. godine je 1,73 miliona.[2]
Kuala Lumpur Federal Territory of Kuala Lumpur Wilayah Persekutuan Kuala Lumpur 吉隆坡联邦直辖区 கோலாலம்பூர் | |
---|---|
![]() Kuala Lumpur | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Savezna država | Savezna teritorija Malezije |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 1.588.750 |
— gustina | 6.538,07 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 3° 09′ 14″ S; 101° 41′ 32″ I / 3.153889° S; 101.692222° I |
Aps. visina | 21.95[1] m |
Površina | 243 km2 |
Grad je osnovao malajski radža Abdula 1857.[3] Teritorija grada ima poseban status u Maleziji, a sa svih strana je okružena državom Selangor iz koje je izdvojena 1974.[4]
Geografija
urediKuala Lumpur je smešten u centralnom delu jedne od 13 federalnih država Malezije Selangor. Godine 1974. Kuala Lumpur je odvojen od te teritorije i postao je samostalna teritorija kojom upravlja direktno federalna vlada kao i ostrvom Labuan i administrativnom prestonicom Putradžajom. Njegova lokacija unutar najrazvijenije države zapadne obale poluostrvskog dela Malezije, koja ima širu ravnu oblast nego istočna obala, doprinela je njegovom relativno bržem razvoju u odnosu na druge gradove u Maleziji.[5] Teritorija Kuala Lumpura se prostire na površini od 243 km²,[6] sa prosečnom nadmorskom visinom od 81,95 m (268,9 ft).[7]
Kuala Lumpur se nalazi u jugozapadnom delu Malezije. Prvobitno se razvio u dolini Klang i njegov centar se nalazi na ušću reke Klang i reke Gombak 45 km od mora.[8] Na istočnom obodu doline se nalazi planina Titivangsa. Teren na kome se nalazi grad je relativno ravan sa prosečnom nadmorskom visinom od 81,95 m,[9] a povoljan geografski položaj je išao u prilog brzom rastu aglomeracije na kraju XX i početku XXI veku. Gradska aglomeracija se prostire i izvan granica administrativne teritorije na prostoru federalne države Selangor. Urbano širenje je pratilo infrastrukturne pravce - puteve i trase javnog prevoza kao što je laki šinski transport. Na zapadu se gradsko područje prostire do luke Klang koja se nalazi na obali Malajskog moreuza.
Klima
urediZaštićen Titivangsa lancem na istoku i indonezijskim ostrvom Sumatra na zapadu, Kuala Lumpur nije na udaru jakih vetrova i ima tropsku klimu kišnih šuma (Kepenova klasifikacija Af), koja je topla i sunčana, sa izobiljem kiše, posebno tokom severoistočne monsunske sezone od oktobra do marta. Temperatura je uglavnom konstantna. Maksim je između 32 i 35 °C, i ponekad doseže 40 °C (104,0 °F), dok je minimum između 23,4 i 24,6 °C i nikad ne pada ispod 14,4 °C (57,9 °F).[10][11] Kuala Lumpur tipično prima najmanje 2.600 mm (100 in) kiše godišnje. Jun i jul su relativno suvi, mada čak i tada kišne padavine tipično premašuju 131 mm (5,2 in) mesečno.
Poplave su česta pojava u Kuala Lumpuru nakon teških padavina, a posebno u gradskom centru, jer strukturna irigacija zaostaje za intenzivnim razvojem grada.[12] Dim šumskih požara obližnje Sumatre ponekad stvara sumaglicu nad ovim regionom. To je jedan od najvećih izvora zagađenja u gradu, zajedno sa otvorenim sagorevanjem, emisijom motornih vozila i građevinskim radovima.[13]
Klima Kuala Lumpura | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Apsolutni maksimum, °C (°F) | 38,0 (100,4) |
36,2 (97,2) |
36,7 (98,1) |
37,2 (99) |
38,5 (101,3) |
36,6 (97,9) |
36,3 (97,3) |
38,0 (100,4) |
35,8 (96,4) |
37,0 (98,6) |
36,0 (96,8) |
35,5 (95,9) |
38,5 (101,3) |
Maksimum, °C (°F) | 32,0 (89,6) |
32,8 (91) |
33,1 (91,6) |
33,1 (91,6) |
33,0 (91,4) |
32,8 (91) |
32,8 (91) |
32,3 (90,1) |
32,1 (89,8) |
32,0 (89,6) |
31,7 (89,1) |
31,5 (88,7) |
32,4 (90,3) |
Prosek, °C (°F) | 27,7 (81,9) |
28,2 (82,8) |
28,6 (83,5) |
28,7 (83,7) |
28,8 (83,8) |
28,6 (83,5) |
28,1 (82,6) |
28,1 (82,6) |
28,0 (82,4) |
28,0 (82,4) |
27,8 (82) |
27,6 (81,7) |
28,2 (82,8) |
Minimum, °C (°F) | 23,4 (74,1) |
23,6 (74,5) |
24,0 (75,2) |
24,3 (75,7) |
24,6 (76,3) |
24,3 (75,7) |
23,8 (74,8) |
23,9 (75) |
23,8 (74,8) |
24,0 (75,2) |
23,8 (74,8) |
23,6 (74,5) |
23,9 (75) |
Apsolutni minimum, °C (°F) | 17,8 (64) |
18,0 (64,4) |
18,9 (66) |
20,6 (69,1) |
20,5 (68,9) |
19,1 (66,4) |
20,1 (68,2) |
20,0 (68) |
21,0 (69,8) |
20,0 (68) |
20,7 (69,3) |
19,0 (66,2) |
17,8 (64) |
Količina padavina, mm (in) | 193 (7,6) |
198 (7,8) |
257 (10,12) |
290 (11,42) |
197 (7,76) |
131 (5,16) |
148 (5,83) |
162 (6,38) |
214 (8,43) |
265 (10,43) |
321 (12,64) |
252 (9,92) |
2,628 (103,49) |
Dani sa kišom | 17 | 17 | 19 | 20 | 18 | 14 | 16 | 16 | 19 | 21 | 24 | 22 | 223 |
Relativna vlažnost, % | 80 | 80 | 80 | 82 | 81 | 80 | 79 | 79 | 81 | 82 | 84 | 83 | 81 |
Sunčani sati — mesečni prosek | 185,0 | 192,4 | 207,9 | 198,8 | 206,8 | 194,4 | 200,2 | 189,0 | 163,8 | 169,1 | 152,3 | 162,6 | 2.222,3 |
Izvor #1: Pogodaiklimat.ru[14] | |||||||||||||
Izvor #2: NOAA (sunshine hours, 1961–1990)[15] |
Klimatski podaci za Kuala Lumpur | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Mesec | Jan | Feb | Mar | Apr | Maj | Jun | Jul | Avg | Sep | Okt | Nov | Dec | Godina |
Prosečni dnevni broj sunčanih sati | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 | 12.0 |
Prosečni Ultravioletni indeks | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11+ | 11 |
Izvor: Vremenski atlas[16] |
Istorija
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Stanovništvo
uredi2010. |
---|
1.588.750 |
Većina stanovnika svoj grad zove skraćeno KL.[17] U ovoj živoj metropoli susreću se brojne kulture; u gradu postoje džamije, crkve, kineske pagode i indijski hramovi.[18]
Etnički sastav stanovništva je: 52% Kinezi, 39% Malajci, 6% Indijci.[19] Usled razvijene ekonomije u gradu stanuju i mnogi doseljeni radnici iz cele jugoistočne i istočne Azije. Stanovništvo po religijama: budisti (40,8%), muslimani (40,6%), hrišćani (8,7%), hinduisti (5,2%).[20]
Arhitektura
urediPored delova grada u stilu arhitekture poznog 19. veka, Kuala Lumpur je poznat po svojoj modernoj arhitekturi oblakodera, naročito u bankarskoj četvrti.[21] Kule Petronas su visoke 452 metra, i po tome su jedna od najviših građevina na svetu.[22]
Privreda
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Saobraćaj
urediOvaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Grad je povezan auto-putem sa Singapurom na jugu i Penangom na severu, odakle put dalje vodi ka Tajlandu. Sa njim se ukršta auto-put istok-zapad. Pošto je Kuala Lumpur relativno mlad grad, njegove komunikacije su veoma savremene za azijske uslove. Glavni vid transporta su automobili, dok postoje i 4 linije gradske železnice.[23]
Kuala Lumpur ima 2 aerodroma: Međunarodni aerodrom Kuala Lumpur i Međuarodni aerodrom Sultan Abdul Aziz Šah (ranije se zvao Međunarodni aerodrom Subang). Ovaj drugi aerodrom opslužuje samo turbopropelerske i privatne avione. Međunarodni aerodrom Kuala Lumpur je najveći putnički i kargo aerodrom u Maleziji. Sa centrom grada povezan je železnicom (KLIA ekspres), autoputevima i autobuskim linijama. U sadašnjoj fazi, kapacitet mu je 35 miliona putnika i 1,2 milion tona robe godišnje.
U Kuala Lumpuru se vozi trka za Veliku nagradu Malezije Formule 1 (staza Sepang).[24]
Partnerski gradovi
urediReference
uredi- ^ „Malaysia Elevation Map (Elevation of Kuala Lumpur)”. Flood Map : Water Level Elevation Map. Arhivirano iz originala 22. 8. 2015. g. Pristupljeno 22. 8. 2015.
- ^ „Federal Territory of Kuala Lumpur”. Department of Statistics, Malaysia. Arhivirano iz originala 23. 6. 2016. g.
- ^ Gullick, J. M. (1983). The Story of Kuala Lumpur, 1857-1939 (na jeziku: engleski). Eastern Universities Press (M). ISBN 978-967-908-028-5.
- ^ Jehl, Douglas (1997-02-19). „Lebanon Seizes Japanese Radicals Sought in Terror Attacks”. The New York Times (na jeziku: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ Chan Ngai Weng (1996). „Risk, Exposure and Vulnerability to Flood Hazards in a Rapidly Developing Country: The Case of Peninsular Malaysia”. National University of Malaysia. str. 107—137. Arhivirano iz originala 29. 4. 2015. g. Pristupljeno 29. 4. 2015.
- ^ „Laporan Kiraan Permulaan 2010”. Jabatan Perangkaan Malaysia. str. 27. Arhivirano iz originala 8. 7. 2011. g. Pristupljeno 24. 1. 2011.
- ^ „Kuala Lumpur Location”. Malaysia Travel. Arhivirano iz originala 28. 09. 2010. g. Pristupljeno 18. 9. 2010.
- ^ „Kuala Lumpur: Growing Pains”. Asia's Best Cities 2000. Asiaweek. Arhivirano iz originala 03. 12. 2007. g. Pristupljeno 4. 12. 2007.
- ^ „Kuala Lumpur Location - Geographical Location of Kuala Lumpur, Kuala Lumpur Geography”. www.voyage99.com. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ „Extreme Temperatures Around the World”. Maximiliano Herrera. Pristupljeno 18. 9. 2010.
- ^ „Weather in KL”. Welcome-KL. Arhivirano iz originala 9. 2. 2013. g. Pristupljeno 10. 7. 2012.
- ^ „Kuala Lumpur Environment”. Kuala Lumpur City Hall. Arhivirano iz originala 01. 05. 2008. g. Pristupljeno 12. 12. 2007.
- ^ „Hazardous haze shrouds Kuala Lumpur”. MSNBC. 11. 8. 2005. Pristupljeno 13. 12. 2007.
- ^ „Climate of Kuala lumpur” (na jeziku: ruski). Weather and Climate (Pogoda i klimat). Pristupljeno 8. 10. 2013.
- ^ „Kuala Lumpur Climate Normals 1961–1990”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 24. 4. 2015.
- ^ „Kuala Lumpur, Malaysia – Climate data”. Weather Atlas. Pristupljeno 29. 3. 2017.
- ^ „The New Straits Times Online....”. web.archive.org. 2007-12-18. Arhivirano iz originala 18. 12. 2007. g. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ „No Credit Check Installment Loans | All Credit Histories Accepted | Open 24/7”. Adherents.com (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 30. 10. 2020. g. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ Rajaram, Prem Kumar (2014-09-19). Ruling the Margins: Colonial Power and Administrative Rule in the Past and Present (na jeziku: engleski). Routledge. ISBN 978-1-317-62107-2.
- ^ „Wayback Machine” (PDF). web.archive.org. 2013-01-16. Arhivirano iz originala 16. 01. 2013. g. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ Diamonstein, Barbaralee (1990-09-23). „Landmarks of Kuala Lumpur”. The New York Times (na jeziku: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ „Petronas Towers | Infoplease”. www.infoplease.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ „Percentage usage of public transport to be increased to 40 percent :: bes.online::: :: besonline”. web.archive.org. 2007-09-30. Arhivirano iz originala 30. 09. 2007. g. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ „- - THAI SHIPPER - Port Klang retains top ranking among Malaysia's po…”. archive.vn. 2007-06-26. Arhivirano iz originala 26. 06. 2007. g. Pristupljeno 2020-09-25.
- ^ „Mashhad-Kuala Lumpur Become Sister Cities”. Mircea Birca. Eurasia Press and News. 14. 10. 2006.
- ^ „Eight Pakistani cities have 47 sister cities around the world”. Associated Press of Pakistan. 16. 5. 2011. Arhivirano iz originala 20. 12. 2015. g. Pristupljeno 1. 12. 2015.
- ^ „Sisterhoods”. Isfahan Islamic Council. 2005. Arhivirano iz originala 12. 10. 2007. g. Pristupljeno 4. 12. 2007.
- ^ „Kardeş Kentleri Listesi ve 5 Mayıs Avrupa Günü Kutlaması [via WaybackMachine.com]” (na jeziku: Turkish). Ankara Büyükşehir Belediyesi – Tüm Hakları Saklıdır. Arhivirano iz originala 14. 1. 2009. g. Pristupljeno 21. 7. 2013.
- ^ „Relations between Turkey and Malaysia”. Ministry of Foreign Affairs (Turkey). Arhivirano iz originala 30. 6. 2015. g. Pristupljeno 1. 7. 2015.
- ^ „Sister Cities of Shiraz”. Shiraz Municipality. 12. 6. 2010. Arhivirano iz originala 27. 9. 2011. g. Pristupljeno 30. 4. 2015.
- ^ „KL's Sister Cities – Poskod Malaysia”. Poskod Malaysia (na jeziku: engleski). 21. 10. 2010. Arhivirano iz originala 30. 8. 2013. g. Pristupljeno 13. 2. 2017.
- ^ „Bandar Kembar Melaka, Hoorne” (PDF). Bernama (na jeziku: Malay). National Library of Malaysia. 7. 7. 1989. Arhivirano iz originala (PDF) 25. 9. 2015. g. Pristupljeno 25. 9. 2015.
- ^ „Chennai, Kuala Lumpur sign sister city pact”. The Hindu. Chennai, India. 26. 11. 2010. Arhivirano iz originala 29. 11. 2010. g. Pristupljeno 26. 11. 2010.
Literatura
uredi- Gullick, J.M. (1955). „Kuala Lumpur 1880–1895” (PDF). Journal of the Malayan Branch of the Royal Asiatic Society. 24 (4): 10—11. Arhivirano iz originala (PDF) 28. 5. 2015. g.
- Gullick, J.M. (2000). A History of Kuala Lumpur 1856–1939. The Malaysian Branch of the Royal Asiatic Society.
Spoljašnje veze
uredi- Zvanični veb-sajt
- Skupština grada Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. mart 2011)
- Putnički vodič kroz grad Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. decembar 2007)
- Official Website of Tourism Malaysia
- An Insider's Guide to Kuala Lumpur – Pathfinder City