Kulturalni liberalizam
Kulturalni liberalizam je slobodarski pogled na društvo koji naglašava slobodu pojedinaca od kulturalnih normi.
Kulturalni liberali smatraju da društvo ne bi trebalo nametati nikakav određeni kodeks ponašanja, te sebe vide kao zaštitnike prava nekonformista da iskažu sopstveni identitet kakav god on bio, sve dok nije na štetu nikome. Kulturalni sporovi u politici uglavnom su neslaganja između kulturalnih liberala i kulturalnih konzervativaca, jer se kulturalni liberali snažno protive cenzuri ili bilo kakvoj vrsti nadzora nad govornim ili pisanim materijalom. Oni smatraju da strukturu nečije porodice i prirodu braka treba prepustiti individualnoj odluci i tvrde da sve dok jedni ne nanose štetu drugima, nijedan životni stil nije suštinski bolji od bilo kog drugog. Pošto kulturalni liberalizam izražava društvenu dimenziju liberalizma, on se često označava kao „društveni liberalizam“, „društvena liberalnost“ ili „liberalizam u društvenoj sferi“, ali ne označava isto što i političko-ekonomska filozofija poznata kao „socijalni liberalizam“.[1]
Izvori uredi
- ^ „Article 19 of the 'Universal Declaration of Human Rights'”. a resolution adopted in 1948 by the UN General Assembly as the Universal Declaration of Human Rights. published by the United Nations General Assembly. 1948. Arhivirano iz originala 27. 3. 2020. g. Pristupljeno 23. 7. 2010. „Everyone has the right to freedom of opinion and expression; this right includes freedom to hold opinions without interference and to seek, receive and impart information and ideas through any media and regardless of frontiers.”
Literatura uredi
- Willard, Charles Arthur (1996). Liberalism and the Problem of Knowledge: A New Rhetoric for Modern Democracy, University of Chicago Press, ISBN 978-0226898452