Књишки мољац (slika)

Knjiški moljac (nem. Der Bücherwurm) je ulje na platnu nemačkog slikara i pesnika Karla Špicvega. Slika je nastala oko 1850. godine i tipična je za Špicvegov šaljivi, anegdotski stil i karakteristična je za umetnost bidermajera uopšte.[1] Slika je reprezentuje introspektivno i konzervativno raspoloženje u Evropi tokom perioda između kraja Napoleonovih ratova i revolucija 1848. godine, ali u isto vreme se podsmeva tim stavovima otelotvorenim u plesnivom starom naučniku koga nije briga za poslove ovozemaljskog sveta.

Knjiški moljac
UmetnikKarl Špicveg
Godinaoko 1850.
Pravacbidermajer
Tehnikaulje na platnu
Dimenzije49.5 cm × 26.8 cm cm
MestoMuzej Geogr Šefar

Istorija uredi

 
Verzija u Milvokiju

Karl Špicveg je naslikao tri varijante ovog dela. Prva varijanta, naslikana je oko 1850. godine, navedena je pod naslovom Bibliotekar i prodata je 1852. godine Ignazu Kurandi iz Beča, i sada pripada kolekciji Muzeja Georga Šefara u Švajnfurtu. Drugu varijantu istih dimenzija, naslikao je godinu dana kasnije i poslao ga na prodaju svom njujorškom prodavcu umetničkih dela. Ovaj primerak se našao u umetničkoj kolekciji Renea Šlejinica, a zaveštan je Javnoj biblioteci Milvokija i smešten u njihovoj Centralnoj biblioteci.[2] U decembru 2014. slika je trajno pozajmljena u Muzeju Grohman na Tehničkom Univerzitetu u Milvokiju. Treća verzija dela naslikana je 1884. godine.[3]

Analiza uredi

Slika prikazuje neuredno odevenog starijeg bibliofila kako stoji na vrhu bibliotečkih merdevina sa nekoliko velikih knjiga zaglavljenih ispod ruku i među nogama dok kratkovido viri u knjigu. Nesvestan svog očigledno kneževskog ili opatijskog baroknog okruženja, potpuno je zaokupljen svojim istraživanjima. Maramica, nehajno stavljena na pogrešno mesto, visi iz džepa. Njegove crne pantalone do kolena sugerišu dvorski status. Intenzitet kojim zuri u svoju knjigu u prašnjavoj, staroj, nekada slavnoj biblioteci sa freskama na plafonu, odražava stavove okrenute prema unutra i vraćanje konzervativnim vrednostima koje su tokom tog perioda uticale na Evropu.

Slika je nastala dve godine nakon što su revolucije 1848. godine izazvale šok za stabilni svet oličen u prašnjavoj samoći biblioteke. U donjem levom uglu slike vidi se stari izbledeli globus. „Knjiškog moljca” ne zanima spoljašnji svet, već znanje prošlosti. Osvetljen je mekom zlatnom svetlošću koja je obeležje Špicvegovog dela, ali interesovanje naučnika za svetlost koja dopire iz neviđenog prozora proteže se samo dotle dok mu omogućava da vidi reči na stranicama svojih starih knjiga.[4] Visina merdevina može se samo proceniti: globus predlaže moguću visinu poda, ali pod nigde nije vidljiv, što pojačava osećaj nesigurnosti položaja zaboravnog naučnika. Isto, nepoznata je i veličina biblioteke. Starac konsultuje knjige iz odeljka „Metafizika“, na šta ukazuje ploča na ukrašenoj polici. Sve nam to govori o ogromnoj biblioteci i ističe onostranost ljubitelja knjiga.[5]

Iako su očigledno političku ili polemičku umetnost obeshrabrili konzervativni stavovi koji su preplavili Srednju Evropu, a umetnici bidermajera birali su više neupadljive tema nego što je to bila moda u periodu romantizma koji mu je prethodio, još uvek je bilo mesta za suptilne aluzije i laganu satiru.[6] Špicveg se na svojim slikama zabavlja sa figurama koje je vidi oko sebe. Bio je gotovo u potpunosti samouk i iako su njegove tehnike razvijene kopiranjem holandskih majstora, veruje se da su na njegove portretisanje subjekata uticala dela Vilijama Hogarta i Onore Domijea. Iako je Knjiški moljac među njegovim najočiglednije satiričnim delom i iako nijedna njegova slika ne pokazuje okrutnu Hogartovu duhovitost, postoje paralele između Hogartovih likova i onih koje je prikazao Špicveg. Knjiški moljac ne bi izgledao neumesno u sceni iz Hogartove slike Brak po modi. Zbog toga, Špicvega ponekad nazivaju „nemački Hogartom”.[4]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Fritz Novotny, Painting and Sculpture in Europe 1780-1880, p. 227, Yale University Press, 1992.
  2. ^ „Richard E. and Lucile Krug Rare Books Room”. Mpl.org. Arhivirano iz originala 2013-08-07. g. Pristupljeno 2013-11-17. 
  3. ^ Jens Christian
  4. ^ a b Flockhart, str. 406
  5. ^ „The Bookworm”. artsandculture.google.com. Pristupljeno 23. 5. 2021. 
  6. ^ Eckhard, str. 163

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi