Lazar Mamula (Gomirje, 22. maj 1795Beč, 12. januar 1878) je bio austrougarski general, baron i namesnik Dalmacije.[1]

Lazar Mamula
Lazar Mamula
Lični podaci
Datum rođenja(1795-05-22)22. maj 1795.
Mesto rođenjaGomirje, Habzburška monarhija
Datum smrti12. januar 1878.(1878-01-12) (82 god.)
Mesto smrtiBeč, Austrougarska

Biografija uredi

Lazar Mamula je Srbin iz Gorskog Kotara, današnja Republika Hrvatska. Rođen 1795. godine u Gomirju, mestu u kojem se nalazi poznati srpski manastir Gomirje. Rođen je u stvari u selu pored manastira, u "Mamuli", po kojoj se i njegovo "pleme" preziva.[2]

Završio je inženjerijsku vojnu akademiju, a od 1815. do 1831. godine napredovao je u austrougarskoj vojnoj službi od kadeta do čina kapetana. Do 1839. godine postigao je značajan uspeh u postavljanju utvrđenja na ostrvima Visu i Hvaru i u delovima Tirola. Čin majora dobio je 1841. godine, a pukovnika 1848. godine kada je postavljen i za šefa glavnog štaba u Hrvatskoj. Istakao se u borbama tokom mađarske revolucije 1848. i 1849. godine. Tako je sprečio prodor Mađara u Slavoniju i Srem 1849. napredovavši od Osijeka do Petrovaradina. Odbio je napade na Sremsku Kamenicu i Sremske Karlovce. Zbog tih zasluga austrijski car mu je dodelio viteški red Marije Terezije i naslov barona. Lazar fon Mamula, kako mu je od tada glasilo plemićko ime, čin general-majora je dobio 1850, pet godina kasnije postao je podmaršal, a 1865. artiljerijski general. Otišao je u penziju kao feldcajgmajster austrijski.[2] Bio je venčani kum crnogorskog kneza Danila.

Bio je namesnik Kraljevine Dalmacije od 1859. do 1865. godine. On je tada vojni i civilni guverner Dalmacije.[2]

Sredinom 19. veka podigao je utvrđenje na ostrvu Lastavica na ulazu u bokokotorski zaliv. Po njemu je ovo ostrvo dobilo ime Mamula.

Osnovao je 1858. godine fondaciju Dalmatinski invalidi. Njegov potomak po direktnoj liniji je general-potpukovnik Bogdan Mamula dok je po pobočnoj admiral flote Branko Mamula.

Reference uredi

  1. ^ „Mamula, Lazar”. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 30. 1. 2019. 
  2. ^ a b v "Školski list", Novi Sad 1866. godine