Lasta (vazduhoplovna jedrilica)
Lasta je visoko sposobna jedrilica otvorene klase, drvene konstrukcije. Napravljena je u Utvi iz Pančeva 1955. godine a namenjena je za takmičenja i postizanja uslova za diplome jedriličara i trenažu.
Lasta | ||
---|---|---|
Opšti podaci | ||
Namena | Visoko sposobna jedrilica otvorene klase Utva Lasta | |
Posada | 1 | |
Poreklo | FNR Jugoslavija | |
Proizvođač | Utva Pančevo | |
Probni let | 1955. | |
Uveden u upotrebu | 1955. | |
Povučen iz upotrebe | 1964. | |
Status | neaktivan | |
Prvi operater | Vazduhoplovni savez Jugoslavije | |
Broj primeraka | 1 | |
Dimenzije | ||
Masa | ||
Pogon | ||
Fizičke osobine | ||
Performanse | ||
Portal Vazduhoplovstvo |
Projektovanje i razvoj uredi
Početkom pedesetih godina dvadesetog veka osećao se nedostatak visokosposobnih jedrilica u Jugoslaviji. One su bile neophodne za naprednu obuku pilota, sticanje viših zvanja u vazduhoplovnom jedriličarstvu i učešće na domaćim i međunarodnim jedriličarskim takmičenjima. Zbog toga je grupa inženjera iz pančevačke Utve Ivan Šoštarić, Mirko Dabinović i Vladimir Jelovac pokrenula projekt jedne takve jedrilice koja je dobila radni naslov Lasta. Prototip je napravljen u fabrici Utva iz Pančeva. Prvi let je obavio pilot Rudolf Berković 10. jula 1955. godine.
Nakon fabričkog ispitivanja i ispitivanja koje je obavio VSJ (Vazduhoplovni savez Jugoslavije), jedrilica Lasta je predata VOC-u (Vazduhoplovni opitni centar) radi daljeg opitovanja.
Tehnički opis uredi
Konstrukcija jedrilica Lasta je bila klasična za to vreme tj. drvena konstrukcija. Trup joj je bio elipsastog oblika obložen oplatom od špera. Na kljunu je bila smeštena pilotska kabina sa poklopcem od pleksiglasa iz dva dela. Prednji deo poklopca je bio fiksan a drugi se otvarao na stranu a imao je okove koji su omogućavali njegovo lako odbacivanje u slučaju vanredne opasnosti. Jedrilica je bila opremljena najosnovnijim instrumentima za dnevno letenje. Rep ove jedrilice je bio u obliku latiničnog slova V. Kao stajni trap ovoj jedrilici je služio klizač pričvršćen za trup jedrilice ispod kabine. Na repu jedrilice nalazila se obična elastična drljača.
Krila su bila ravna, dok je oblik bio trapezast sa blago zaobljenim krajevima. Samonoseća krila su postavljena na gornjoj ivici trupa tako da je letelica bila klasifikovana kao visokokrilni monoplan. Noseća konstrukcija krila je bila drvena sa dve ramenjače, sa prednje strane obložena drvenom lepenkom a zadnje ivice krila i upravljačke površine presvučene su impregniranim platnom. Konstrukcija repnih peraja kao i kormila bili su izvedeni kao i krilo. Krila nisu farbana već su impregnirana smolom. Ovako je urađeno da bi se smanjila težina jedrilice i poboljšala aerodinamika jedrilice.
Karakteristike uredi
Karakteristike navedene ovde se odnose na jedrilicu Lasta a prema izvorima
Finesa | 1 : pri brzini km/h |
---|---|
Performanse |
|
Dimenzije |
|
Masa |
|
Operativno korišćenje uredi
Nakon detaljnih ispitivanja u VSJ i VOC-u zaknjučeno je da i pored dobrih letnih karakteristika jedrilice Lasta, ona nije u stanju da zameni jedrilicu Vaja. Vazduhoplovni savez više nije bio zainteresovan za jedrilicu Lasta a UTVA nije mogla iz svojih sredstava da nastavi danje usavršavanje ove jedrilice posebno jer je u svom proizvodnom programu imala i jedrilicu Vaja. Išlo se linijom manjeg otpora ostalo se samo na prototipu koji je registrovan i dobio registracioni broj YU-4100. VSJ je ovu jedrilicu dodelio Aeroklubu Zagreb gde je ona korišćena do 15. maja 1964. godine kada je rashodovana[1].
Sačuvani primerci uredi
Nije sačuvan primerak ova jedrilica.
Zemlje koje su koristile ovu jedrilicu uredi
Vidi još uredi
Reference uredi
Literatura uredi
- Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). Kratka istorija vazduhoplovstva u Srbiji (na jeziku: (jezik: srpski)). Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-1-9.
- Kulundžić, Dragan (2016). Utva Proizvodnja jedrilica 1937 - 1955 (na jeziku: (jezik: srpski)). Pančevo: Utva. ISBN 978-86-908653-9-0.
- Janić, Čedomir; Petrović Ognjan (2011). The Century of Sport Aviation in Serbia (na jeziku: (jezik: engleski)). Beograd: Aerokomunikacije.
- Janić, Čedomir; Petrović, Ognjan (2010). Vek avijacije u Srbiji 1910-2010, 225 značajnih letelica. Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-0-2.