Letnje olimpijske igre 1976.
XXI Olimpijske igre su održane 1976. godine u Montrealu, u Kanadi. MOK se odlučio sa Montreal među konkurentima koji su bili Moskva i Los Anđeles, koji su kasnije dobili domaćinstvo Igara 1980. i 1984, redom.
Grad domaćin | Montreal, Kanada | ||
---|---|---|---|
Broj država | 92 | ||
Broj sportista | 6028 | ||
Broj sportova | 21 | ||
Broj takmičenja | 198 | ||
Otvaranje igara | 17. jul 1976. | ||
Zatvaranje igara | 1. avgust 1976. | ||
|
Domaćin je imao težak zadatak. Igre su morale sigurnosno biti na najvišem nivou, da bi se sprečili teroristički napadi kakvi su se dogodili četiri godine ranije na Igrama u Minhenu. Osim toga, velika većina afričkih zemalja je bojkotovala Igre, zbog toga što je MOK dozvolio nastup na Igrama predstavnicima Novog Zelanda, čiji je ragbi tim tokom te godine održavao sportske susrete sa Južnoafričkom Republikom u kojoj je na snazi bio aparthejd. To je bio početak politike masovnih bojkota Igara, koji će se nastaviti i na Igrama u Moskvi 1980 kao i na Igrama u Los Anđelesu 1984.
Montreal je zbog Igara zapao i u finansijske probleme, jer je skupo i ambiciozno zamišljeni sportski park kasnio u izradi i višestruko premašio planirane troškove. Zbog toga je sledećih godina naglo pao interes gradova da se kandidiju za domaćina Olimpijskih igara, jer je vladalo mišljenje da se radi o skupom i neisplativom projektu osuđenom na neuspeh. Los Anđeles je međutim osam godina kasnije pokazao da se u sprezi velikih sponzora i korišćenjem postojećih sportskih objekata Igre mogu i profitabilno organizovati, pa je danas biti domaćin Igara ne samo sportska čast već i profitabilni poslovni poduhvat.
Olimpijski plamen je inicijalno zapaljen prema običaju u Atini, a zatim je prebačen u Otavu elektronskim putem: originalni plamen je iskorišćen kao izvor električnog impulsa, koji je prenesen elektromagnetskim putem u Kanadu i tamo njime upaljen novi plamen, koji je kasnije preko štafete prenesen do Montreala. Tokom Igara je jedna kišna oluja ugasila plamen na stadionu, a dežurna osoba je brzo ponovno upalila plamen svojim upaljačem za cigarete. Organizator je brzo reagovao, ugasio “nelegalnu” vatru i iz rezervne vatre originalnog plamena odmah ponovno zapalio baklju na stadionu.
Uza sve to, domaćin nije imao previše uspeha ni na sportskom planu, osvojivši samo 5 srebrnih i šest bronzanih medalja, te su postali prvi, i do današnjeg dana jedini, domaćini letnjih Igara bez i jednog osvojenog zlata.
Najvažniji detalji sa Olimpijade uredi
U takmičarskom programu posebnu su zapaženi bili sledeći nastupi:
- 14-godišnja Nađa Komaneči, gimnastičarka iz Rumunije je postigla u sedam različitih vežbi ocenu 10 (maksimalnu moguću ocenu u tom sportu) i osvojila tri zlatne medalje, uključujući onu iz višeboja. U gimnastici su se još istaknuli Neli Kim sa tri zlata i Nikolaj Andrianov sa četiri zlata (oboje iz Sovjetskog Saveza).
- Viktor Sanejev (SSSR) je osvojio treću uzastopnu zlatnu medalju na OI u troskoku, dok je Klaus Dibiasi (Italija) napravio isti uspeh u skokovima u vodu, disciplina toranj.
- Alberto Huantorena, atletičar iz Kube je postao prvi trkač koji je pobedio na 400 m i na 800 m na istim Igrama. Finac Lase Viren je takođe pobedio u dve discipline, 5000 i 10.000 m i time ponovio rezultat koj je ostvario na Igrama u Minhenu četiri godine ranije.
- Boris Oniščenko, član tima Sovjetskog Saveza u modernom petoboju je uhvaćen u varanju: preradio je ručku svoga mača na način da je sistem beležio pogodak čak i kad ga u stvarnosti nije bilo. Nakon što je suparnicima postalo sumnjivo da sistem registruje pogotke uvek i samo u njegovu korist, sudijskim pregledom opreme ustanovljena je prevara. Zanimljivo je da se stručnjaci slažu da je Oniščenko i bez varanja bio kandidat za pobedu, jer je sam bio odličan mačevalac, pa nije jasno zašto se upustio u nečastan poduhvat.
- Pet boksera iz Sjedinjenih Državaa - Šuger Rej Leonard, Leon Spinks, Majkl Spinks, Leo Rendolf i Hauard Dejvis Mlađi su osvojili zlatne medalje. Bio je to najjači bokserski tim iz Sjedinjenih Država u istoriji, jer su od njih petorice četvorica (svi osim Dejvisa) kasnije postala i profesionalni prvaci sveta u boksu u svojoj kategoriji.
- Japanski gimnastičar Šun Fudžimoto je izveo vežbu na krugovima slomljenog kolena i to odlično, pa je njegov tim uzelo ekipno zlato. Fudžimoto je koleno slomio prilikom vežbe na parteru, ali je umanjio ozbiljnost povrede pred kolegama, konkurencijom i sudijama i odradio i zadnju vežbu, čime je svom timu doneo presudnu prednost.
Popis sportova uredi
(Plivanje, vaterpolo i skokovi u vodu su smatrani različitim disciplinama istog sporta)
Raspored takmičenja uredi
CO | ceremonija otvaranja | ● | kvalifikacije | 1 | finale | CZ | ceremonija zatvaranja |
datum sportovi
|
juli | avgust | Uk.fin. | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
17 sub |
18 ned |
19 pon |
20 uto |
21 sre |
22 čet |
23 pet |
24 sub |
25 ned |
26 pon |
27 uto |
28 sre |
29 čet |
30 pet |
31 sub |
1 ned | |||
Ceremonije otvaranja/zatvaranja | CO | CZ | ||||||||||||||||
Atletika | 2 | 3 | 4 | 6 | 5 | 5 | 4 | 8 | 37 | |||||||||
Biciklizam | Drumski | 1 | 1 | 6 | ||||||||||||||
Velodromski | ● | 1 | ● | 1 | ● | 2 | ||||||||||||
Boks | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | 11 | 11 | ||||
Vaterpolo | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | 1 | 1 | |||||||||
Veslanje | ● | ● | ● | ● | ● | 6 | 8 | 14 | ||||||||||
Gimnastika | ● | 1 | 1 | 2 | 4 | 6 | 14 | |||||||||||
Dizanje tegova | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 10 | |||||||
Jedrenje | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | 5 | 1 | 6 | ||||||||
Kajak i kanu | ● | ● | 6 | 5 | 11 | |||||||||||||
Konjički sport | ● | ● | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 5 | ||||||||||
Košarka | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | 1 | 1 | 2 | |||||||
Mačevanje | ● | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | ● | 1 | 1 | 1 | 8 | |||||||
Moderan petoboj | ● | ● | ● | ● | 2 | 2 | ||||||||||||
Odbojka | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | 2 | 2 | |||||
Plivanje | 2 | 4 | 3 | 4 | 4 | 4 | 5 | 26 | ||||||||||
Rvanje | ● | ● | ● | ● | 10 | ● | ● | ● | ● | 10 | 20 | |||||||
Rukomet | ● | ● | ● | ● | ● | ● | 2 | 2 | ||||||||||
Skokovi u vodu | ● | 1 | ● | 1 | ● | 1 | ● | 1 | 4 | |||||||||
Streličarstvo | ● | ● | ● | 2 | 2 | |||||||||||||
Streljaštvo | 1 | 1 | 1 | 1 | 2 | 1 | 7 | |||||||||||
Fudbal | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | 1 | 1 | |||||||
Hokej na travi | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | ● | 1 | 1 | |||||
Džudo | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 1 | 6 | |||||||||||
Ukupno finala po danu | 4 | 7 | 9 | 9 | 14 | 11 | 28 | 21 | 10 | 12 | 11 | 8 | 17 | 36 | 1 | 198 | ||
Ukupno finala do dana | 4 | 11 | 20 | 29 | 43 | 54 | 82 | 103 | 113 | 125 | 136 | 144 | 161 | 197 | 198 | |||
juli/avgust | 17 sub |
18 ned |
19 pon |
20 uto |
21 sre |
22 čet |
23 pet |
24 sub |
25 ned |
26 pon |
27 uto |
28 sre |
29 čet |
30 pet |
31 sub |
1 ned |
Uk.fin. |
Spisak podele medalja uredi
(medalje domaćina posebno istaknute)
Olimpijske igre 1976 | |||||
---|---|---|---|---|---|
Plasman | Država | Ukupno | |||
1 | SSSR | 49 | 41 | 35 | 125 |
2 | Istočna Nemačka | 40 | 25 | 25 | 90 |
3 | Sjedinjene Američke Države | 34 | 35 | 25 | 94 |
4 | Zapadna Nemačka | 10 | 12 | 17 | 39 |
5 | Japan | 9 | 6 | 10 | 25 |
6 | Poljska | 7 | 6 | 13 | 26 |
7 | Bugarska | 6 | 9 | 7 | 22 |
8 | Kuba | 6 | 4 | 3 | 13 |
9 | Rumunija | 4 | 9 | 14 | 27 |
10 | Mađarska | 4 | 5 | 13 | 22 |
11 | Finska | 4 | 2 | 0 | 6 |
12 | Švedska | 4 | 1 | 0 | 5 |
13 | Ujedinjeno Kraljevstvo | 3 | 5 | 5 | 13 |
14 | Italija | 2 | 7 | 4 | 13 |
15 | Francuska | 2 | 3 | 4 | 9 |
16 | Jugoslavija | 2 | 3 | 3 | 8 |
17 | Čehoslovačka | 2 | 2 | 4 | 8 |
18 | Novi Zeland | 2 | 1 | 1 | 4 |
19 | Južna Koreja | 1 | 1 | 4 | 6 |
20 | Švajcarska | 1 | 1 | 2 | 4 |
21 | Jamajka | 1 | 1 | 0 | 2 |
Severna Koreja | 1 | 1 | 0 | 2 | |
Norveška | 1 | 1 | 0 | 2 | |
24 | Danska | 1 | 0 | 2 | 3 |
25 | Meksiko | 1 | 0 | 1 | 2 |
26 | Trinidad i Tobago | 1 | 0 | 0 | 1 |
27 | Kanada | 0 | 5 | 6 | 11 |
28 | Belgija | 0 | 3 | 3 | 6 |
29 | Holandija | 0 | 2 | 3 | 5 |
30 | Portugal | 0 | 2 | 0 | 2 |
Španija | 0 | 2 | 0 | 2 | |
32 | Australija | 0 | 1 | 4 | 5 |
33 | Iran | 0 | 1 | 1 | 2 |
34 | Mongolija | 0 | 1 | 0 | 1 |
Venecuela | 0 | 1 | 0 | 1 | |
36 | Brazil | 0 | 0 | 2 | 2 |
37 | Austrija | 0 | 0 | 1 | 1 |
Bermuda | 0 | 0 | 1 | 1 | |
Pakistan | 0 | 0 | 1 | 1 | |
Portoriko | 0 | 0 | 1 | 1 | |
Tajland | 0 | 0 | 1 | 1 | |
Ukupno | 198 | 199 | 216 | 613 |
Zemlje koje su bojkotovale Igre uredi
Sledećih 28 država je bojkotovalo Igre.[1] Bojkot je bio zbog toga što je bilo dozvoljeno učešće Novom Zelandu, jer je njihova ragbi reprezentacija nastavila da igra utakmice sa Južnom Afrikom.[2]
Zair se nije takmičio, ali je navodio finansijske razloge pre političkih. I Republika Kina i Narodna Republika Kina su bojkotovale igre zbog pitanja legitimnosti druge zemlje.
Reference uredi
- ^ „Africa and the XXIst Olympiad” (PDF). Olympic Review. IOC. 1976. Arhivirano iz originala (PDF) 08. 08. 2007. g. Pristupljeno 3. 4. 2006.
- ^ „BBC ON THIS DAY”. Pristupljeno 10. 4. 2013. Tekst „ 17 ” ignorisan (pomoć); Tekst „ 1976: African countries boycott Olympics ” ignorisan (pomoć)