Litija, krsni hod ili krstonosni hod je svečana povorka pravoslavnih vernika, predvođena sveštenstvom praćena molitvom za druge, čime se uveličava Veliko večernje (ili nekoliko puta u godini Veliko povečerje) u pravoslavnim i istočno-katoličkim crkvama na velike praznike (i, prema pismenim rubricima, u bilo koje vreme kad postoji celovečernje bdenje).[1] Posle litije nastupa druga liturgijska radnja (artoklasia) i ovi pojmovi su liturgijske radnje u celini.

Deo Spasovdanske litije u Beogradu u kojoj su bile mošti Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, 2023.

Litija potiče iz grčke reči Λιτή što na srpskom znači strasna molitva.[2]

Litije u pravoslavnom bogosluženju uredi

Litija je svečana, saborna povorka vernika, predvođena sveštenicima sa krstovima, horugvama i ikonama. Kao bogoslužbeni čin, vrsta je molitvenog obreda, koji se vrši van hrama o velikim hrišćanskim praznicima.[3]

U prošlosti, litija se služila i za prestanak kiše, suše, rata, neke zarazne bolesti itd. U današnje vreme, litija se najčešće organizuje prilikom proslave slave naseljenih mesta, kada se ona kreće ulicama, na čelu sa sveštenicima i predstavnicima uprave. U Srbiji je najpoznatija litija koja se obeležava u Beogradu prilikom proslave Spasovdana, slave grada.[4]

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ Tvpikónъ sіestь ustávъ (Title here transliterated into Russian; actually in Church Slavonic) (The Typicon which is the Order), Moskva (Moscow, Russian Empire): Svnodalьnaя tvpografiя (The Synodal Printing House), 1907, str. 3 
  2. ^ Hapgood, Isabel F. (1922), Service Book of the Holy Orthodox-Catholic Apostolic Church (5th izd.), Englewood NJ: Antiochian Orthodox Christian Archdiocese (objavljeno 1975), str. 13, 594 
  3. ^ „Litija”. Vaznesenjska crkva. Arhivirano iz originala 30. 06. 2018. g. Pristupljeno 26. 05. 2018. 
  4. ^ „SLAVA GRADA Spasovdanska litija u četvrtak”. Blic. Pristupljeno 26. 05. 2018. 

Spoljašnje veze uredi