Logor Rabić je osnovan 26. aprila 1992. u bivšem skladištu JNA, opština Derventa.

Osnivanje logora uredi

Za formiranje logora bila je zadužena 103. brigada HVO pod zapovjedništvom Majić Zlatka zvanog „Slovenac“. U logoru je nastavljeno zlostavljanje žrtava, koje su najvećim dijelom boravile u logoru Dom JNA u Derventi. Prvi zarobljenici su bili stanovnici sela Čardak[1], opština Derventa. Broj logoraša se kretao od 26 do 120[2]. Upravnik logora je bio Nihad Hamzić-Fric.

Odnos prema zarobljenicima uredi

Odnos prema zarobljenicima je bio krajnje nehuman o čemu svjedoče brojne izjave preživjelih.[2]

Metode zlostavljanja uredi

Uobičajene metode zlostavljanja:

  • nanošenje teških fizičkih povreda[3]
  • boravak u neuslovnoj prostoriji velikog broja zatvorenika,
  • psihička poniženja,
  • izvođenje na lažna strijeljanja[4],
  • uskraćivanje hrane i pića, loša higijena i pojava vaški,

Specifične metode zlostavljanja:

  • mučenje usijanom žicom pri čemu su paljene ruke, noge, leđa i ramena[5],
  • prisiljavanje logoraša da se međusobno šamaraju[6],
  • prisiljavanje logoraša da liže čizme i briše prašinu ustima[6]
  • mučenje elektro šokovima u predjelu prepona[7]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Ratni zločini HV – HVO i ABiH nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima u Derventi 1992“, RCIRZ, Banja Luka, juli 2012, str 2.
  2. ^ a b „Derventa kao žrtva rata 1992“, Udruženje logoraša Derventa, I izdanje, Derventa, april, 2002. g., str 8.
  3. ^ Arhiv Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Zapisnik o uzimanju izjave svjedoka M. M. 28/206 od 1.12.1992., str 2-3.
  4. ^ Zapisnik o uzimanju izjave svjedoka Ć. I., 2/218 od 18.9.1992. g., str 2-3.
  5. ^ Krajinović Anto, stražar u logoru Rabić pored fizičkog i psihičkog maltretiranja jednom prilikom je mučio usijanom žicom B. R. paleći mu ruke, leđa i rame.(kp: 13/93. Od 12. 1. 1993. g. Str
  6. ^ a b Ivanković Zoran, stražar u logoru Rabić je prisiljavao K. N. i M. M. da se međusobno šamaraju, a kada je po njegovoj ocjeni to bilo malo sam ih je nastavio tući.(kp: 13/93. od 12. 1. 1993. g. str 31. )
  7. ^ „Derventa, više lokacija 5219221“, str. 218.

Literatura uredi

  • Derventa kao žrtva rata 1992, Udruženje logoraša Derventa, I izdanje, Derventa, april, 2002.
  • Ratni zločini HV – HVO i ABiH nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima u Derventi 1992, RCIRZ, Banja Luka, 2012.