Malizi

„Crna gora (oblast u Albaniji)” preusmerava ovde. Za oblast u Severnoj Makedoniji i Srbiji pogledajte stranicu Crna gora (oblast).

Za druge upotrebe pogledajte stranicu Crna gora (višeznačna odrednica).

Malizi (alb. Mali i Zi — „Crna gora”) je neveliki dio prostora koji zauzima Dukađin (Albanija) — između rječice Goska sa sjevera, Drima sa sjeveroistoka, puta koji vodi od Vezirova mosta Za Mirditiju, na istoku do mjestašceta koje se zove Fanza, sa juga granica prolazi od Fanze pravom linijom na planinu Voljanicu, a sa zapada granica prolazi između planina Merkunja, Roš (planina), Kožmator i Ćafa Malit na planinu Budri sa zapadne strane duž toka Gosne.

Ivan Jastrebov je pisao o ovom kraju da nikada ne biva suša, za usjeve nema zemljišta, jedino je kraj bogat voćem, posebno u selu Šiklja. Klima je blaga. Ovo je samo jedna od mnogih Crnih gora u svijetu i nije u pitanju pravoslavna država Crna Gora. Taj prostor u stara vremena Crnom Gorom naziva Muzaki (montagna negra). Taj predio se u narodu tako zvao, a u pisanim izvorima on nije nosio posebno ime, a ulazio je u sastav Gornjeg Pilota (Gornjeg Dukađina). To se vidi i iz Hrisovulje cara Dušana, gdje on, nabrajajui sela u Malizi — Šiklju i zaseok Krouimadu i rijeke Krupu (Kruma), Sirak (Sirđe), kaže — da u selo Šiklja i te rijeke u Gornjem Pilotje. Malizi je prevod slovenskog naziva Crne Gore, iako ju je Dušan zvao Gornjim Pilotem, isto kao što se tadašnja pravoslavna kneževina zvala Crna Gora, a u starijim pisanim dokumentima kao Zeta.

U Malizi protiču tri rijeke: Goska, Sriđe i Kalimaš. Prva izvire u planini Đafa Valjanica i s pritokama s planina Roša, Kožmitora i Budri obrazuje veliku rijeku, posebno zimi. To je od Dušana pomenuta rijeka Krsni Potok. Sirđe je stara Sirik. Izvire kod sela Sriđe u Fandima u planini Munela. Kalimit izvire sa planine Kumule i pored istoimenog sela, a zatim se uljeva u Drim.

U Malizi je u doba Jastrebova bilo 10 sela: Spas (50 kuća), Šiklja (sa dva sela, Kruezes i Goden) (50 kuća), Kruemad (30 kuća), Simon (25 kuća), Kalimaš (50 kuća), Štana (40 kuća), Dukađin (35 kuća), Petka (35 kuća), Pimri kvart. Petke (20 kuća), Mugula (80 kuća), Godešti, Čirak, Čam, Vrište, Lefiza, Dematahmataj, Pista (40 kuća). Sve skupa 473 kuće. Sva ta sela su činila jedan bajrak. Bajraktar je živjeo u selu Šiklji, pa se time smatralo prvim selom, mada je selo Spas po položaju putnicima poznatije.

Kod Drima neka od tih sela imaju hamove koji nose nazove po selima. Samo selo Dukađin nema han, najudaljenije je od Drima. Selo Šiklja ima manji dio pod imenom Goden. Tu je Kukli-beg sagradio karavan saraj za putnike. Selo Spas nije postojalo pod tim imenom, To je narodni naziv a po Hrisovulji tu je bio zaseok Krsti. Bio je to samo prijelaz preko rijeke Va-Spas, tj. put ka Spasu, tj. ka Dečanskom manastiru, koji je posvećen Spasovdanu (Vaznesenje Gospodnje). U Hrisovulji se pominje rijeka Krupa, a tada se zvala Kruma, pominje se i gradište, a to je Kalja Leka Dukađinit. Gradište je ostatak iz romejskih vremena, a tada Dukađinci svako „gradište” (ruševine) pripisuju svome Leki Dukađinu. Iz Hrisovulje se vidi da su žitelji ovog kraja bili katolici. U doba Jastrebova oni su muslimani.

Jastrebov se ne slaže sa Dučićem da Crnu Goru iz Milutinove hrisovulje u kojoj se spominju Arbanasi i prilog za manastir Vranjina, smjesti u ovaj kraj. Dučiću smeta da se Arbanasi pominju u prošlosti tadašnje kneževine Crne Gore pa ih nelogično smješta u kraj koji je od Vranjine dalek tri i po dana puta.

U ovom kraju je u doba Jastrebova bilo pet crkava: u Šiklji, Spasu tj. zaseoku Krsti, Dukađinu, Petki i u Šimri. Nazivi crkava se se izgubili, iako su mjesta poznata. Iz Hrisovulje se znada je u Šiklji bila crkva Svete Varvare. U Šmiri je crkva S. Bogorodice, a u Sv. Petki crkva nosi naziv: Kiša ripit. Ruševine kod Kalimaša su se zvale Kiša barbčor. Sloveni su i tu živjeli iako ne zbijeno. Selu Spasu su oni dali naziv, kao i planini Veljanici ispod planine Rone. Po Hrisovulji car Dušan je latinskim popovima koji su u Šiklji dao u obavezu da manastiru svetih Arhangela daju vino, jer je taj kraj bogat vinogradima. Žitelji tih sela u doba Jastrebova su pravili vino i rakiju i prodaju ih hanovima pored Drima kao i Fandima. Pored vinograda ima dosta kestenja i višanja. Kod sela Štana postojalo je mjesto sa kestenovima i zvalo se Kštana. Očigledno je samo selo dobilo naziv po kestenju. U selu Dukađinu u doba Jastrebova je bio hodža koji je vodio porijeklo od popova toga sela, a u kući je čuvao crkvenu odeždu. U selu Petka, prilikom iskopavanja crkve, Arnauti su našli jedno manje zvono i prodali ga Fandima, a u selu Spas prilikom izgradnje džamije na mjestu srušene crkve, takođe su otkopana tri manja zvona. I ta zvona su prešla u posjed Fanda koji su ih otkupili uz novčanu pomoć monske propagande. Kod te džamije se i u vrijeme Jastreova nalazilo prilično veliko hrišansko groblje, koje tadašnji muslimani nisu dirali, jer pamte svoje djedove i pradjedove. O leki Dukađinu pamte jedino podatak da je u doba turske invazije bježao, ali ne znaju gdje. To se slaže sa istorijskim linjenicama o ubistvu episkopa i bjegstvu.

Kod sela Simon, nedaleko od Sriđe i u doba Jastrebova postoji Kroni mretit, tj. carski izvor. To je carev studenac pomenut u Hrisovulji, u granicama Šiklje. Kod sela Petke (koje očigledno nosi naziv po pravoslavnoj svetiteljki, Svetoj Petki) su postojale ruševine starog karavan-saraja, lije je kamenje utrošeno za crkvu, koja je i sama srušena. Kod Darde je bio Sakatski brod pomenut u Hrisovulji, a tada se zvao Dardski brod, gdje je postojalo pristanište. Trabakula, planina pomenuta u Hrisovulji Prouna, u doba Jastrebova se zvala Trona. Vodeni tok Beloš naveden u Hrisovulji u granicama Sahata pored starog puta, prepoznaje se u klisuri Bejoška U Drim se ulivaju rječice sa lijeve strane: Kalimaš, Sriđe, Goska, Bejoška, Ljuma, Merturi Sapok, Revišta, Guma i Gosmin.

Jedna od oblasti Albanije koje je Jastrebov također opisao je i Ljumski okrug kao i Debarsku Malesiju.